VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Orban: Borio sam se za prava homoseksualaca u komunističkom režimu

    Orban: Borio sam se za prava homoseksualaca u komunističkom režimu

    remijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas u Briselu da njegova zemlja nije usvojila zakon protiv LGBT populacije, već da je u pitanju zakon o djeci i njihovim roditeljima.

    Dolazeći na samit EU, on je poručio svima da prvo pročitaju zakon, a onda da ga kritikuju.

    “Ja sam bio borac za slobodu u komunističkom režimu gdje je homoseksualnost bila kažnjiva. Ja sam se borio za njihova prava i slobodu i branio prava homosekualnih osoba. Ovaj zakon nije o tome, već o pravima djece i roditelja”, rekao je Orban.

    Premijer Mađarske je objasnio da nedavno usvojeni mađarski zakon, koji je izazvao mnoge kritike u EU, za cilj ima da da pravo roditeljima da odlučuju kako će njihova djeca da se obrazuju kada je riječ o seksualnom obrazovanju.

    Orban je poručio da ovaj zakon nije na dnevnom redu dvodnevnog samita EU u Briselu, ali i dodao da je spremana da sa svima “koji poštuju Mađarsku” razgovara o ovom zakonu, ukljućujući i predsjednicu Evropske komisije, Ursulu fon der Lajen.

  • Lavrov: Alijansa odbija vojne kontakte sa Moskvom

    Lavrov: Alijansa odbija vojne kontakte sa Moskvom

    NATO odbija da ima vojne kontakte sa Moskvom, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “NATO ne želi da ima bilo kakve kontakte između oružanih snaga”, poručio je Lavrov tokom Devete konferencije o međunarodnoj bezbjednosti u Moskvi.

    On je skrenuo pažnju na nedavni samit NATO-a i napomenuo da konstantni postupci Alijanse sa ciljem zauzdavanja Rusije vode ka eskalaciji vojnih i političkih tenzija u Evropi.

    “Alijansa je potvrdila da nije sposobna da ide dalje od stvarnosti koju je izmislila. Stratezi NATO-a ponovo predviđaju navodne agresivne postupke Rusije”, rekao je Lavrov.

    Šef ruske diplomatije naglasio je da je Rusija i dalje otvorena za iskren i profesionalan dijalog, javio je TASS.

    Prema njegovim riječima, konstruktivni prijedlozi Moskve za smanjenje vojne prijetnje duž cijele linije kontakta između Rusije i zemalja Alijanse važe već dvije godine.

    “Baš je demokratski savez”, prokomentarisao je Lavrov.

  • U EU parlamentu odbijeni svi amandmani hrvatskih zastupnika na Prijedlog izvještaja o BiH

    U EU parlamentu odbijeni svi amandmani hrvatskih zastupnika na Prijedlog izvještaja o BiH

    Danas je nastavljeno zasjedanje Evropskog parlamenta, na kojem su parlamentarci glasali o prihvatanju amandmana na Prijedlog izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu, koji je ranije usvojio Komitet za vanjske poslove EU parlamenta.

    Svi amandmani na tekst Prijedloga rezolucije hrvatskih eurozastupnika su uvjerljivom većinom odbačeni. Ovo predstavlja veliki politički poraz za hrvatsku diplomatiju, jer nije spomenuta ni konstitutivnost niti “legitimno predstavljanje”.

    Saznajemo da se tokom jučerašnjeg dana vodila velika politička borba između bosanskohercegovačkih lobista i hrvatskih zastupnika u smislu prihvatanja ili odbijanja predloženih amandmana.

    Sinoć su hrvatski eurozastupnici žestoko napali prvobitnu verziju Izvještaja iz razloga što ne sadrži spominjanje konstitutivnosti i “legitimnog predstavljanja”. Kroz predložene amadmane Tonino Picula, Željana Zovko, Ruža Tomašić i Sunčana Glavak pokušali su nametnuti svoje viđenje reformi koje Bosna i Hercegovina treba provesti i tako zaštititi interese Republike Hrvatske.

    Izvještaj će danas, u formi rezolucije, u drugom glasanju prihvatiti ili odbaciti Evropski parlament.

  • Pet godina od referenduma: Brexit je stanje duha

    Pet godina od referenduma: Brexit je stanje duha

    Prije pet godina Velika Britanija je izglasala izlazak iz Evropske unije. Protivnici su bili užasnuti mogućim ekonomskim posljedicama. Međutim, zagovornicima Brexita ekonomija nije bila argument – ni tada, ni sada.

    Bilo je četiri ujutro, 24. juna 2016. Sunce je izlazilo nad Londonom. Najdžel Faraž, tadašnji lider Stranke za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva izašao je pred svoje oduševljene pristalice: “Usudite se da sanjate kako sunce izlazi iznad nezavisnog Ujedinjenog Kraljevstva”. Rezultati referenduma bili su jednoznačni – Velika Britanija će poslije 43 godine napustiti Evropsku uniju, piše DW.

    “Borili smo se protiv multinacionalnih koncerna, protiv velikih banaka, protiv velike politike, protiv laži, korupcije i prevare”, rekao je Faraž. Možda je nekima bilo čudno što je Faraž svoj trijumf tumačio kao pobjedu malog čovjeka nad finansijskim moćnicima, ali je to očito imalo prođu.

    Ekonomija, čovječe? Ne, hvala.

    Kampanje protivnika i zagovornika Evropske unije bile su vrlo različite. Zagovornici britanskog ostajanja u Uniji su isključivo upozoravali na ekonomsku štetu koja bi nastala Brexitom, pozivajući se često na argumente međunarodnih organizacija kao što je Međunarodni monetarni fond. Čak je i tadašnji američki predsjednik Barak Obama dva mjeseca prije referenduma bio u Londonu da bi upozorio Britance: “Velika Britanija će čekati sasvim pozadi u redu”. To se odnosilo na izglede Velike Britanije da poslije Brexita potpiše trgovinski sporazum s Vašingtonom.

    Poplava ekonomskih vještačenja imala je suprotan efekat, zagovornici raskida s EU tvrdili su da su ljudima dozlogrdili takvi eksperti. Ti zagovornici Brexita skoro da nisu spominjali ekonomiju u svojim obraćanjima. Njihov politički strateg Dominik Kamings skovao je krilaticu “Take Back Control” – vrati kontrolu. To je djelovalo i moglo se odnositi na sve. Dok su pristalice opstanka braka s Briselom govorili o složenim ekonomskim posljedicama, pristalice Brexita govorile su o kontroli granica. Sajt zagovornika Brexita još uvijek je aktivan, on je pravi digitalni spomenik jednoj uspješnoj kampanji koja je ubijedila 17.410.742 Britanaca da glasaju za Brexit.

    Na toj stranici postojale su i spektakularne laži: “Ako izađemo iz EU uštedjećemo nedjeljno 350 miliona funti (450 miliona evra)”. Iako je suma bila potpuno proizvoljna, naišla je na dobar prijem glasača. U kampanji su se koristile rečenice “Mi ćemo ponovo uspostaviti kontrolu nad našim granicama”, ili “Možemo da kontrolišemo doseljavanje”.

    Upozoravalo se da bi Turska mogla postati član EU. Ustanovljena je snažna veza između zagovaranja Brexita i raspoloženja protiv doseljenika.

    Jedina ekonomska prednost koju su zagovornici Brexita mogli da navedu glasila je: “Bićemo slobodni da trgujemo sa cijelim svijetom”. Navodilo se da EU sprečava trgovinske sporazume s važnim britanskim partnerima kao što su Australija ili Novi Zeland, ili sa ekonomijama koje imaju snažan rast kao što su Indija, Kina ili Brazil. Nije se spominjala sudbina trgovine s EU, a i kada bi to bilo tema, zagovornici Brexita predstavljali su kao samorazumljivo to da će trgovina sa zemljama Unije biti nastavljena pod istim uslovima kao i prije izlaska iz nje. Nije ni spomenut scenario po kojem bi Velika Britanija mogla izaći iz EU i bez trgovinskog sporazuma – što se u više navrata skoro desilo, piše DW.

    Stvarnost još nije prepoznata
    Vrijeme koje je prošlo od referenduma do 31. decembra 2020. kada je stupio prelazni sporazum o Brexitu, bio je pun političkih preokreta i intriga. Tereza Mej, koja je na premijerskom mjestu bila od jula 2016. do jula 2019, pokušala je više puta da sprovede Brexit, ali da zadrži carinsku uniju sa EU. Za to nije dobila dovoljnu podršku.

    Dogovor Londona i Brisela o Brexitu koji se zvanično zove Trgovinski i kooperacioni sporazum sa Velikom Britanijom, stupio je na snagu januara 2021. Pandemija je otežala ekonomsku analizu, ali već postoje naznake za to da je Brexit temeljno promijenio položaj Velike Britanije. Prema navodima britanske vlade, od januara je trgovina sa EU opala za 23 odsto, a stručnjaci birmingenskog univerziteta izračunali su da je Brexit u posljednje četiri godine redukovao izvoz britanskih usluga u EU za 128 milijardi evra.

    London je do sada sklopio samo jedan sporazum koji nije imao dok je bio dio EU – s Australijom. EU je još uvijek najveći trgovinski partner Velike Britanije, a stabilna budućnost ekonomskih odnosa Brisela i Londona nije obezbijeđena. Protokol o granici sa Sjevernom Irskom i dalje je predmet ozbiljnih sporova.

    Stanje duha, a ne trgovine
    I pet godina kasnije izgleda da su ekonomska pitanja u vezi sa Brexitom nevažna. Ekonomisti će s vremenom doći do preciznije analize koliko je Brexit bio dobar ili loš za britansku ekonomiju. Ali šta god te analize pokazale, to neće imati većeg uticaja na one koji su glasali za Brexit. Ispitivanja javnog mnjenja koja su sprovedena maja ove godine pokazuju da zagovornika Brexita ima 45 odsto, a protivnika 44 odsto.

    Vladajuća Konzervativna partija koja u svojoj vladi ima odlučne zagovornike Brexita ostaje popularna. Izgleda da riječi poput suverenosti i kontrole još uvijek mogu da probude strast u glasačima, što se ne može reći za ekonomske pojmove kao što su eksport u Evropsku uniju. Jasno je da je Berexit za milione ljudi stanje duha, a ne trgovinski pojam, piše DW.

  • Kina se zahvalila Miloradu Dodiku, napala Ministarstvo vanjskih poslova BiH

    Kina se zahvalila Miloradu Dodiku, napala Ministarstvo vanjskih poslova BiH

    Ambasada Narodne Republike Kine u BiH zahvalna je predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na podršci koju je pružio ovoj zemlji u vezi s događajima u Misiji UN-a u Ženevi.

    U odgovoru na pitanja Glasa Srpske navodi se da su “s radošću pročitali saopćenje iz Dodikovog kabineta u vezi s pridruživanjem BiH zajedničkoj izjavi protiv Kine na 47. sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a”.

    “Zahvaljujemo se predsjedavajućem Dodiku te mnogim prijateljima iz BiH na dosljednom, objektivnom i pravednom stavu o pitanjima u vezi s Kinom i iskazanoj moralnoj podršci Kini. Pojedine zemlje na čelu sa SAD-om, Kanadom i Velikom Britanijom napadaju i kleveću Kinu pod krinkom ljudskih prava i grubo se miješaju u unutrašnje poslove Kine, zloupotrebljavajući platformu Vijeća za ljudska prava UN-a, šireći izmišljene i lažne informacije s ciljem da poremete razvoj Kine”, navedeno je u izjavi Kineske ambasade u BiH.

    Dodaje se da je nadležno ministarstvo BiH (Ministarstvo vanjskih poslova, op.a.) ovog puta supotpisalo ovu zajedničku izjavu, zatvarajući oči pred činjenicama.

    “Takav čin je nanio štetu prijateljskim odnosima između Kine i BiH, zbog čega smo ostali duboko uznemireni i zbunjeni. U ovom trenutku BiH treba obratiti više pažnje na svoja pitanja, umjesto miješanja u unutrašnja pitanja drugih zemalja”, navodi se, između ostalog, u odgovoru na pitanja.

    Upravo na ovoj sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a navodi se dalje, više od 90 zemalja je uputilo poziv za pravdu i progovorilo za Kinu, ističući da su poštovanje suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih zemalja i neuplitanje u unutrašnje stvari suverenih država osnovne norme kojima se uređuju međunarodni odnosi.

    “Uvjereni smo ipak, da većina ljudi u BiH ima objektivno gledanje i konačno će uvidjeti stvarnu namjeru pojedinih zemalja koje se bave antikineskim aktivnostima, jer je vrijeme da se završi njihova farsa”, stoji u odgovoru.

    Zabrinutost zbog kršenja ljuskih prava

    Podsjetimo, ukupno 44 zemlje pozvale su Peking da dopusti pristup međunarodnih posmatrača u zapadnu pokrajinu Xinjiang, zbog zabrinutosti za sveobuhvatna kršenja ljudskih prava Ujgura, muslimanske etničke manjine.

    Visoka komesarka UN-a za ljudska prava Michelle Bachellet trebala bi dobiti neometani pristup pokrajini, kazala je kanadska ambasadorica pri UN-u Leslie Norton na sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi u utorak, govoreći u ime 44 zemlje.

    “Izuzetno smo zabrinuti zbog stanja ljudskih prava u Autonomnoj ujgurskoj regiji Xinjiang”, rekla je Norton.

    Ujgursku manjinu vlasti su podvrgnule masovnom nadzoru i restrikcijama, rekla je dodavši da je arbitrarno zatvoreno više od milion ljudi, prema pouzdanim izvještajima. Norton je pozvala i na poštivanje ljudskih prava u Hong Kongu i Tibetu.

  • Merkel: Zbog Balkana i istočnog susjedstva tražiti direktan kontakt s Putinom

    Merkel: Zbog Balkana i istočnog susjedstva tražiti direktan kontakt s Putinom

    Zbog aktivnosti Rusije u EU, u istočnom susjedstvu i na zapadnom Balkanu, EU mora naći primjeren odgovor na izazove koje je stvorila Rusija, rekla je jutros Angela Merkel, njemačka kancelarka u posljednjem obraćanju njemačkom Bundestagu u njenom mandatu.

    “EU je zbog svoje blizine i odgovornosti prema zemljama u istočnom susjedstvu i na zapadnom Balkanu u obavezi da nađe primjeren odgovor na ruske aktivnosti. Ja sam mišljenja da moramo tražiti direktan kontakt s Rusijom i ruskim predsjednikom. Nije dovoljno da s ruskim predsjednikom razgovara samo američki predsjednik Džo Bajden, što ja pozdravljam. EU mora stvoriti vlastite formate za razgovor jer inače nećemo moći riješiti konflikte koji postoje”, rekla je Merkelova.

  • Britanski ambasador biće pozvan zbog provokacije u Crnom moru

    Britanski ambasador biće pozvan zbog provokacije u Crnom moru

    Britanski ambasador u Moskvi biće pozvan u Ministarstvo inostranih poslova Rusije zbog drske provokacije britanskog razarača u Crnom moru, izjavila je portparol ovog ministarstva Marija Zaharova.

    Zaharova je naglasila da ovaj incident Moskva kvalifikuje kao drsku britansku provokaciju koja je u suprotnosti sa međunarodnim pravom i ruskim zakonom, prenosi “Sputnjik”.

    Razarač “Defender” Ratne mornarice Velike Britanije, krećući se sjeverozapadnim dijelom Crnog mora, narušio je državnu granicu Rusije i ušao tri kilometara u teritorijalno more u oblasti rta Fiolent.

    Zbog ovog incidenta crnomorska flota Rusije zajedno sa Pograničnom službom FSB ispalila je tri hica upozorenja kako bi sprečila britanski razarač da naruši rusku državnu granicu.

    Prema navodima Ministarstva odbrane Rusije, britanski razarač je prethodno dobio upozorenje da će biti upotrijebljeno naoružanje ukoliko povrijedi granice Ruske Federacije, međutim, vojni brod na to upozorenje nije reagovao.

    Ministarstvo odbrane Velike Britanije tvrdi da njihov razarač realizuje miran prolazak kroz teritorijalne vode Ukrajine i da niko nije pucao na njega.

  • Zaharova: Ko laže, britanski MOD, novinar BBC-a ili Ambasada

    Zaharova: Ko laže, britanski MOD, novinar BBC-a ili Ambasada

    Portparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova optužila je danas britansko ministarstvo odbrane i britansku ambasadu u Moskvi da šire laži o incidentu u Crnom moru kada je britanski razarač uplovio u ruske teritorijalne vode.

    Ona je uporedila zvanične izjave britanske strane i navode novinara BBC-a, koji je u trenutku incidenta bio na britanskom razaraču i potvrdio da je brod namjerno ušao u ruske teritorijalne vode, prenosi TASS.

    “Dakle, ko laže: britansko ministarstvo odbrane, novinar britanskog BBC ili britanska ambasada u Moskvi? Evo odgovora. Ovog puta su to britansko ministarstvo odbrane i britanska ambasada. London je izgubio svoje manire. Savjetujem britanskim partnerima da pokucaju ako žele ‘mirno da uđu’ sljedeći put”, napisala je Zaharova na svom Telegram nalogu.

    Moskva je danas saopštila da je britanski razarač ušao u teritorijalne vode Rusije i da je ruska Crnomorska flota ispalila nekoliko hitaca upozorenja.

    Sa druge strane, London tvrdi da je brod prolazio kroz ukrajinske teritorijalne vode u skladu sa međunarodnim pravom odbacujući navde Rusije da je ruska mornarica ispalila hice upozorenja.

  • U Kanadi pronađeno stotine grobnica u području škole koju su pohađali Indijanci

    U Kanadi pronađeno stotine grobnica u području škole koju su pohađali Indijanci

    Stotine neoznačenih grobnica otkriveno je na mjestu nekadašnje škole u Kanadi koju su pohađali pripadnici indijanskih plemena, saopćeno je iz Federacije suverenih autohtonih naroda.

    Informacije o ovom otkriću javnosti su saopćili pripadnici Algonquian Indijanaca nastanjenih na području Velikih jezera u Kanadi i SAD-u. Također, naveli su kako će zbog ovog slučaja organizovati press konferenciju na kojoj će objaviti stravična i šokantna otkrića vezana za grobnice.

    “Broj neoznačenih grobnica koje će se otkriti bit će uvjerljivo najveći u Kanadi”, rekli su u izjavi.

    Otkriće o novim grobnicama dolazi samo nekoliko dana nakon što su otkriveni ostaci 215 djece u blizini indijanske škole Kamloops u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi.

    Vođe domorodaca i rezidencijalni školski klubovi u Kanadi pozvali su kanadske vlasti da provedu detaljnu istragu vezanu za svaku indijansku školu kako bi se utvrdilo da li na području Kanade, odnosno područjima gdje su bile smještene škole namijenjene Indijancima, postoje slični primjeri masovnih grobnica.

    Kako se navodi, očekuje se kako će pripadnici indijanskih plemena objaviti fotografije i videozapise novootkrivenih grobnica u četvrtak tokom konferencije za medije.

    Od 19. stoljeća pa sve do kraja sedamdesetih godina 20. vijeka, više od 150.000 djece pripadnika indijanskih plemena bilo je prinuđeno pohađati kršćanske škole koje finansira država u okviru programa asimilacije u kanadsko društvo. Indijanci su bili prisiljeni da se preobrate na kršćanstvo i nisu smjeli govoriti maternji jezik.

    Prema zvaničnim izvještajima, nad brojnim pripadnicima indijanskih plemena koji su pohađali ovakve škole vršeno je verbalno i fizičko zlostavljanje, a navodno je oko 6.000 pripadnika smrtno stradalo tokom školovanja.

    Kanadske vlasti uputile su izvinjenje pripadnicima indijanskih plemena 2008. godine te su priznali kako je fizičko i seksualno zlostavljanje bilo široko rasprostranjeno u školama.

  • Rusija objavila snimak paljbe na britanski brod koji je plovio “krimskim vodama”

    Rusija objavila snimak paljbe na britanski brod koji je plovio “krimskim vodama”

    Rusija je juče saopćila da je ispaljivala hice upozorenja i bacala bombe prema britanskom razaraču HMS Defender, koji je plovio “krimskim vodama” dok je Britansko ministarstvo odbrane negiralo ove tvrdnje. Međutim, Rusi su objavili i videosnimak incidenta.

    Informaciju o “sukobu” su prvo objavili Rusi. Nakon toga Britanci pretpostavljaju da su Rusi samo izvodili topovsku vježbu u Crnom moru, a da su prije toga uputili hice upozorenja kako bi cijelu pomorsku zajednicu obavijestili da provode te aktivnosti.

    Ruski patrolni brod je, kako tvrde Rusi, prvo ispalio dva hica prema britanskom razaraču, a nakon toga je borbeni avion tipa Su24m bacio četiri visokoeksplozivne bombe u more ispred britanskog razarača.

    Ovo se događalo u blizini rta Fiolent na jugu Krima, koji je Rusija anektirala 2014. godine, što su zapadne zemlje osudile jer se poluostrvo još uvijek smatra ukrajinskom teritorijom.

    Na informaciju Ministarstva odbrane Rusije o paljbi na britanski brod, Ukrajinci su reagovali kazavši da je riječ o “agresivnoj i provokativnoj politici”.