VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njemačke stranke pozitivne prema proširenju EU

    Njemačke stranke pozitivne prema proširenju EU

    Uoči početka predizborne kampanje u Njemačkoj sve partije su objavile svoje programe, a na proširenje EU pozitivno gledaju četiri od šest najvažnijih njemačkih partija.

    O proširenju EU su se pozitivno izjasnili CDU/CSU, SPD, Zeleni i FDP; njemačka Ljevica ima neutralni stav nigdje ne spominjući samo proširenje, dok je desničarski AFD negativno raspoložen, ne samo prema proširenju EU, već i prema samoj EU.

    Inače, poslanici ove dvije partije odbili su da podrže prijedlog CDU/CSU, SPD-a i FDP-a o kojem smo pisali, a u kojem se traži podrška Bundestaga za novog visokog predstavnika i brzo ispunjavanje uslova iz agende 5+2 za zatvaranje OHR-a, koji su ostale frakcije na plenarnom glasanju prihvatile.

    U svom programu CDU/CSU, konzervativna frakcija desnog centra u Bundestagu, kojoj pripadaju kancelarka Angela Merkel i novi visoki predstavnik Kristijan Šmit, smatra da je važno proširenje EU, ali da je prvo potrebno Evropu ojačati iznutra.

    “Zalažemo se za dalje intenziviranje vezivanja zapadnog Balkana sa EU, jer su bezbjednost i stabilnost u našem neposrednom susjedstvu od našeg najvećeg interesa. Ali unutrašnja kohezija EU ne smije biti oslabljena kroz prijem novih članica. Zemlje kandidati moraju u potpunosti ispuniti sve pretpristupne uslove”, navedeno je u programu ove frakcije.

    Druga snaga po jačini u Bundestagu – Zeleni, koja ima dobre izglede da uđe u naredni sastav Vlade Njemačke, jedina je koja u odjeljenju koje govori o proširenju direktno spominje sve zemlje zapadnog Balkana, uključujući i BiH. O BiH kažu da je potrebno stvoriti sve uslove da svi građani BiH budu ravnopravni.

    “Procesi pomirenja i političko i pravno procesuiranje ratnih zločina moraju biti intenzivirani. Etničkom mijenjanju granica i diskriminaciji nema mjesta”, naglasili su oni.

    U programu SPD-a, koji u trenutnom sastavu Vlade drži resor spoljnih poslova i ima dobre šanse da se nađe u narednom sastavu Vlade, kažu da je naš region potrebno integrisati u EU i zbog uticaja drugih zemalja na taj prostor.

    “Ove izazove EU mora rješavati tako što će ponuditi novi koncept evropske politike susjedstva. Zemlje zapadnog Balkana ćemo integrisati u EU”, istakli su oni.

    U programu FDP-a, za koji takođe postoji minimalna šansa da bi mogao biti jedan od partnera u novoj vlasti, proširenjem se prevashodno bave kroz programe EU, poput “Erasimus+”, ističući da kandidatima za članstvo u EU ovi programi treba da budu na raspolaganju.

    Kao što smo rekli, Ljevica se proširenjem ne bavi direktno, a istakli su da žele da vide EU kao demokratskiji prostor. AFD bi želio da vidi Evropu nacija, a proširenje koje bi, kako oni smatraju, kulturološki i u smislu identiteta moglo da utiče na Evropu, ne može uspjeti.

    Tanja Topić, analitičarka i dobra poznavateljka njemačke politike, za “Nezavisne novine” kaže da je Njemačka u mnogo navrata potvrdila privrženost BiH i regionu.

    “Među strankama u Njemačkoj ne postoji značajna razlika u programima u dijelu koji se odnosi na proširenje. Dakle, neće biti suštinske promjene njemačke politike prema BiH, bez obzira na to ko će biti na vlasti u ovoj zemlji nakon izbora”, smatra ona i dodaje da samo imenovanje Šmita ukazuje na spremnost te zemlje da se više angažuje u BiH.

    “Pri tome ne očekujem paternalistički odnos, već podršku domaćim snagama da se izbore sa sopstvenim demonima. Njemačka će podržati rad i reforme, što vidim kao znak da je političarima u ovoj zemlji stalo do BiH”, rekla je ona.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za zapadni Balkan, takođe ne očekuje promjene njemačke politike prema BiH, što, po njegovom mišljenju, potvrđuje i Šmitovo imenovanje.

    “Ali ako sljedeću koaliciju budu činili Zeleni, onda možemo očekivati i više zelenog sadržaja u njemačkom pristupu zapadnom Balkanu. To je veoma bitno i u svrhu novog Evropskog investicionog okvira za zapadni Balkan, koji je bio potvrđen na kraju njemačkog predsjedavanja”, kaže on.

  • Uhapšen glavni osumnjičeni za organizaciju ubistva predsjednika Haitija: Imao je političke motive

    Uhapšen glavni osumnjičeni za organizaciju ubistva predsjednika Haitija: Imao je političke motive

    Policija na Haitiju saopštila je da je uhapsila doktora za kojeg se vjeruje da je ključni osumnjičeni za organizaciju prošlosedmičnog atentata na predsjednika Jovenela Moïsea.

    Policija navodi da je Christian Emmanuel Sanon, 63-godišnji državljanin Haitija, početkom juna u zemlju došao privatnim avionom s “političkim motivima”. Policija sumnja da je Sanon imao namjeru da postane predsjednik.

    Moïse (53) je ubijen 7. jula u svojoj rezidenciji, a atentat je izvršila grupa od 28 stranih plaćenika, uglavnom bivših kolumbijskih vojnika. Supruga predsjednika povrijeđena je u napadu, a zatim je odletjela u SAD na liječenje.

    Hapšenje Sanona najavljeno je na policijskom sastanku u nedjelju kasno navečer u glavnom gradu Port-au-Princeu.

    “Ovo je osoba koja je u Haiti ušla privatnim avionom s političkim ciljevima”, rekao je šef policije Leon Charles.

    Rekao je da je prvobitni plan bio zarobiti predsjednika Moïsea, ali “misija se tada promijenila”. Nije pojasnio detalje. Prva osoba koju je jedan od napadača pozvao nakon napada i policijske reakcije bio je upravo Christian Emmanuel Sanon.

    “Kontaktirao je još dvoje ljudi za koje smatramo da su organizatori atentata na predsjednika Jovenela Moïsea”, rekao je šef policije, ali nije otkrio ko su ostale dvije osobe.

    S druge strane, BBC piše da još nije jasno ko je organizirao napad i s kojim motivom. Brojna pitanja ostaju bez odgovora, uključujući kako su atentatori uspjeli ući na posjed. Tjelohranitelji predsjednika Moïsea trebali bi biti ispitani kasnije ove sedmice.

    Jedna istaknuta opoziciona ličnost otvoreno je izrazila skepticizam prema trenutnoj verziji događaja. Bivši haićanski senator Steven Benoit rekao je u petak lokalnoj stanici Magik9 radio da predsjednika “nisu ubili Kolumbijci”, ali nije pružio dokaze koji potkrepljuju njegove tvrdnje.

  • Richard Branson uspješno obavio let do svemira i vratio se na Zemlju

    Richard Branson uspješno obavio let do svemira i vratio se na Zemlju

    Britanski milijarder Richard Branson obavio je let do svemira na VSS Unityju, proizvodu njegove kompanije Virgin Galactic Holding. Nakon što je s još pet osoba bio na rubu svemira, Branson se vratio na Zemlju.Sve se dešavalo iznad pustinje u Novom Meksiku, a let koji je trajao oko sat završio je na na pisti u Spaceportu America.

    Kako piše BBC, čeka se službenu potvrda visine koju je postigao Branson, ali prema do sada dostupnim podacima, ona je bila 85 km.

    Putovanje je bilo, rekao je Branson, “životno iskustvo”.

    Ovaj potez čini ga pionirom svemirskog turizma, a u ovoj “utrci” pobijedio je Elona Muska i Jeffa Bezosa.

    Milijardera su u pratila dva pilota Unityja, Dave Mackay i Michael Masucci, te tri zaposlenika Galaktike – Beth Moses, Colin Bennett i Sirisha Bandla.

    Ovo je bio 22. testni let u sklopu Bransonova svemirskog projekta, tek četvrti s posadom te prvi s punim sastavom predviđenih svemirskih putnika.

    Brenson je ovako postao astronaut nakon 17 godina razočarenja i nakon što je na slične snove potrošio više od milijardu dolara svog bogatstva

  • Oliver Stoun: Srbi i Rusi su za Holivud loši momci

    Oliver Stoun: Srbi i Rusi su za Holivud loši momci

    Slavni američki reditelj Oliver Stoun ocijenio je da je ono što se dešavalo oko filma “Dara iz Jasenovca” – srpskog kandidata za “Oskara” donekle tipičan primjer američkog uskog pogleda na svijet, gdje su Rusija i Srbija često predstavljeni kao propagandisti, a oni koji se bore protiv njih kao jedini koji polažu pravo na istinu.

    “To nije fer i pošteno, ali tako nalaže ‘pravilnik’ onih koji vjeruju da su superiorna bića”, rekao je Stoun za “Večernje novosti”.

    Na pitanje može li se biti politički neutralan u današnjem svijetu i imati dobre odnose istovremeno sa SAD, EU, Rusijom i Kinom, kao što Srbija pokušava, Stoun je odgovorio da je to izuzetno teško.

    “A, uostalom, šta je neutralnost? Često neutralan znači biti popustljiv i ne uvrijediti nikoga i ništa. Svijet je definitivno u veoma osjetljivoj fazi, bar je tako na Zapadu, gdje svako jasno i čvrsto izraženo mišljenje može biti ocijenjeno kao ‘bezosjećajno’ ili nešto slično tome. Ovo je izuzetno teško vrijeme za filmske autore”, ocijenio je Stoun.

  • Najmoćniji pasoši u 2021. godini, rangirane isprave 199 zemalja

    Najmoćniji pasoši u 2021. godini, rangirane isprave 199 zemalja

    Prema CNN-u, citirajući izvještaj firme “Henley and Partners”, koja od 2006. godine rangira putne isprave 199 zemalja, Japan je ponovno na vrhu popisa, budući da “indeks pasoša” ne uzima u obzir privremena ograničenja.

    Japanski pasoš nudi mogućnost putovanja bez vize ili automatsko dobijanje vize na 193 odredišta širom svijeta, piše 24sata.hr.

    Istraživači navode da je u prvom tromjesečju 2021. godine međunarodna mobilnost i dalje bila 12 posto nivoa prije pandemije, što znači da je “jaz između teoretskog i stvarnog pristupa putovanju koji nude čak i dobri pasoši i dalje značajan”.

    U stvarnom svijetu vlasnici japanskih pasoša trenutno imaju besplatan pristup na manje od 80 odredišta koliko i onih koji “posjeduju” saudijsko-arapski pasoš. Saudijsko-arabijski pasoš se nalazi na 71. mjestu liste.

    Trenutno Saudijci mogu slobodno putovati u samo 58 zemalja.

    Popis ovih top 10 pasoša ostaje gotovo nepromijenjen u odnosu na lani. Singapur je na drugom mjestu s mogućnošću ulaska u 192 zemlje, zatim slijedi Južna Koreja koja dijeli treće mjesto s Njemačkom za ulazak u 191 zemlju.

    Na četvrtom mjestu su Finska, Italija, Luksemburg, Španijaa, na petom su Austrija i Danska, dok su Francuska, Irska, Nizozemska, Portugal i Švedska na šestom mjestu.

    SAD i Velika Britanija su na sedmom mjestu, zajedno sa Švajcarskom, Belgijom i Novim Zelandom. Pasoši SAD i Velike Britanije su padali od 2014. godine. Vlasnici tih pasoša u teoriji mogu otići na 187 destinacija, a u stvarnosti na 61 destinaciju.

    Hrvatska je na 17. mjestu sa slobodnim ulaskom u 173 zemlje svijeta, Srbija se nalazi na 38. mjestu, Sjeverna Makedonija na 46. mjestu. Imaju ulazak u 126 zemalja, Crna Gora je na 47. mjestu i ima ulazak u 124 zemlje te konačno Bosna i Hercegovina koja se nalazi na 53. mjestu i ima ulaz u 117 zemalja.

  • Vođa bande s Haitija prijeti haosom: Ubistvo predsjednika je zavjera

    Vođa bande s Haitija prijeti haosom: Ubistvo predsjednika je zavjera

    Jedan od lidera najmoćnije bande na Haitiju najavio je da će njegovi ljudi izaći na ulice u znak protesta zbog ubistva predsjednika Žovenela Moiza i zaprijetio da će ovu siromašnu karipsku zemlju uvući dublje u haos.

    Džimi Čerižer, bivši policajac poznat pod nadmikom Barbikju (Roštilj), koji je na čelu takozvane federacije devet bandi G9, oštro je kritikovao policiju i opozicione političare u zemlji i optužio ih za dosluh s “smrdljivom buržoazijom” kako bi se “žrtvovao” Moiz.

    -Bila je to nacionalna i međunarodna zavjera protiv naroda Haitija – rekao je on tokom video obraćanja, prenosi Rojters.

    Martin Moiz, udovica ubijenog predsjednika optužila je ranije „neprijatelje iz sjenke da su organizovali njegovo ubistvo kako bi zaustavili demokratske promjene u zemlji“.

    Moiz je ubijen u srijedu rano ujutru u svom domu u Port-o-Prensu, prenio je Rojters.

    Vlasti Haitija saopštile su da su atentat izveli strani, obučeni atentatori, 26 Kolumbijaca i dva Amerikanca porijeklom sa Haitija.

  • Nijagarini vodopadi u bojama srpske zastave

    Nijagarini vodopadi u bojama srpske zastave

    Srpska škola “Nikola Tesla” iz Ontarija, uz tehničku podršku kanadskog Tesla Tehničkog Muzeja, 12. put obilježila je Dan Nikole Tesle.

    Tim povodom velelepni Nijagarini vodopadi bili su obasjani bojama srpske zastave.

    Dan rođenja Nikole Tesle, 10. jul 1856. postao je i zvanični praznik u kanadskoj provinciji Ontario, a odluka o tome donieta je na inicijatvu člana lokalnog parlamenta iz redova Nove demokratske partije Toma Rakočevića.

  • U Kini u jednom danu dato devet miliona doza vakcine

    U Kini u jednom danu dato devet miliona doza vakcine

    Kina je u subotu dala oko devet miliona doza vakcina protiv kovida-19, pokazuju najnoviji su podaci Nacionalne zdravstvene komisije.

    Time je ukupan broj datih doza vakcina u Kini dostigao ukupno 1.374 milijardi, prenijela je agencija Rojters.

  • SAD se spremaju za rekordan toplotni talas: “Ovo je početak”

    SAD se spremaju za rekordan toplotni talas: “Ovo je početak”

    Na zapadu Sjedinjenih Američkih Država vrućine su ekstremne, a sljedećih dana se u Kaliforniji i Nevadi očekuju rekordne temperature.

    To se događa nekoliko nedjelja nakon što je talas vrućine pogodio sjever SAD koji je doživio najtopliji jun u istoriji.

    U Dolini smrti u Kaliforniji u petak je izmjereno 54,4 stepena i slična se vrućina očekuje i ovaj vikend.

    Milioni ljudi u SAD žive pod upozorenjem na ekstremnu vrućinu.

    Nacionalna meteorološka služba stanovnicima je savjetovala da piju puno vode i borave u klimatizovanim prostorima.

    “Ovo je početak trajne opasnosti”, rekao je guverner Džej Insli.

    “Moramo riješiti izvor problema, a to su klimatske promjene”, dodao je Insli.

    Temperatura u Dolini smrti u petak se podudarala s onom zabilježenom u avgustu 2020. za koju neki tvrde da je najviša temperatura ikad pouzdano zabilježena na Zemlji.

    Temperatura od 56,7 stepeni registrovana je 1913, ali to osporavaju klimatski stručnjaci.

    Vatrogasci, koji se bore s brojnim šumskim požarima u regiji, kažu da je vazduh toliko suv da većina vode koju avion ispusti kako bi ugasio plamen ispari prije nego što padne na tlo.

  • Etiopija: Pobjeda Partije prosperiteta premijera Ahmeda

    Etiopija: Pobjeda Partije prosperiteta premijera Ahmeda

    Partija prosperiteta etiopskog premijera Abija Ahmeda osvojila je najviše mjesta na parlamentarnim izborima u Etiopiji, što mu obezbjeđuje novi mandat.

    Abijeva stranka osvojila je 410 od 436 poslaničkih mjesta, rekao je zamjenik predsjedavajućeg izbornog odbora Voubšet Ajele na konferenciji za novinare u glavnom gradu Adis Abebi, prenio je Rojters.

    Abi je pozdravio izbore održane 21. juna kao prve slobodne i poštene izbore u zemlji nakon više decenija represivne vladavine.

    Međutim, bojkot opozicije, rat, etničko nasilje i logistički izazovi zajsenili su izbore u nekim oblastima.

    Izbori nisu održani u tri od 10 etiopskih regiona.

    Opozicioni lider Berhanu Nega rekao je da je njegova stranka Etiopski građani za socijalnu pravdu (Ezema) podnijela 207 žalbi nakon što su lokalni zvaničnici i milicajci blokirali posmatrače u više regiona.