VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Požar Dixie postao drugi najveći u istoriji Kalifornije

    Požar Dixie postao drugi najveći u istoriji Kalifornije

    Požar koji bukti sjevernom Kalifornijom prerastao je u drugi najveći dosad u istoriji te američke savezne države, rekli su u nedjelju lokalni zvaničnici.

    Kako je objavilo savezno Ministarstvo šumarstva i zaštite od požara, CalFire, vatrogasci se i dalje bore protiv 11 velikih požara širom države te pozivaju građane da se pripreme na evakuaciju.

    U četvrtak navečer, požar Dixie, potpomognut suhom vegetacijom i jakim udarima vjetra, proširio se na historijski grad Greenville.

    Požar je u potpunosti uništio Greenville u kojem je stanovalo oko 800 mještana. U pepeo je pretvoreno više od 180 objekata, među kojima historijske zgrade, kuće, poslovni prostori i škole.

    CalFire je na svojoj stranici objavio da je požar obuhvatio više od 460.000 hektara površine.

  • Požari i dalje haraju Grčkom: Plamen ide prema kućama, jučer se srušio vatrogasni avion

    Požari i dalje haraju Grčkom: Plamen ide prema kućama, jučer se srušio vatrogasni avion

    Šumski požari nastavljaju se širiti grčkim otokom Evia, a snažni vjetrovi tjeraju plamen prema naseljenim mjestima. Više od 2.000 ljudi već je evakuirano s ostrva, mnogi od njih trajektom.

    Grčka doživljava najteži toplotni val u posljednjih 30 godina, u kojem su temperature dostigle 45 stepeni. Zbog toga su brojni požari pogodili zemlju posljednjih dana.

    Vrući valovi poput ovog postaju sve vjerovatniji i ekstremniji zbog klimatskih promjena koje uzrokuju ljudi. Naknadno vruće i suho vrijeme vjerovatno će potaknuti požare.

    Na Eviji su dva požara uništila hiljade hektara zemlje, zajedno s brojnim kućama i poslovima. Slike s ostrva u nedjelju pokazuju kako se više ljudi evakuira, uključujući i starije osobe, koji se prevoze na trajekte.

    Bez naznaka da je požar utihnuo, stanovnici i zvaničnici pozivaju na dodatnu pomoć.

    Giannis Kontzias, načelnik Općine Istiaia u sjevernom dijelu Evije, rekao je za lokalne vijesti: “Već je prekasno, područje je uništeno.”

    Apelovao je za dodatnu pomoć aviona i helikoptera s vodom.
    Međutim, načelnik Civilne zaštite Nikos Hardalias rekao je da su se kanaderi suočili s brojnim poteškoćama, uključujući lošu vidljivost uzrokovanu požarima.

    Vrućina koju stvara vatra na požarištu je toliko intenzivna da voda iz vatrogasnih cijevi i aviona isparava prije nego što dotakne tlo”, rekao je jedan vatrogasni dužnosnik za novine Eleftheros Typos.

    Na poziv Grčke u pomoć odazvale su se brojne zemlje, uključujući Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju.

    Kasno u nedjelju, premijer Kyriakos Mitsotakis izrazio je iskrenu zahvalnost zemljama koje su poslale pomoć.

    “Zahvaljujemo vam što ste stali uz Grčku u ovim teškim vremenima”, napisao je na Twitteru.

    Na drugim mjestima u Grčkoj požari u regionu Peloponeza su stabilni, a požari u sjevernom predgrađu Atine su se stišali.

    “Situacija u Atiki (koja obuhvata Atinu) je bolja, ali se bojimo opasnosti od novog izbijanja vatre”, rekao je gospodin Hardalias.

    Spasilačke ekipe su jučer helikopterom izvukle povrijeđenog vatrogasca iz guste šume podno planine Parnitha sjeverno od Atene. Na Zakintosu, na zapadu Grčke, se jučer i srušio jedan vatrogasni avion, ali na svu sreću pilot nije povrijeđen i na sigurnom je.

    Vojska patrolira područjem zbog zabrinutosti da bi se vatra mogla ponovo pokrenuti.

  • Bangladeš vakcinisao rekordnih 2,8 miliona ljudi za samo jedan dan

    Bangladeš vakcinisao rekordnih 2,8 miliona ljudi za samo jedan dan

    Bangladeš je jučer vakcinisao više od 2,8 miliona stanovnika protiv Covida-19, što je najveći broj ikada u jednom danu, u sklopu šestodnevne posebne kampanje imunizacije, navodi se u službenom saopćenju u nedjelju.

    Prema vladinom zdravstvenom biltenu, u subotu je imunizirano 2,8 miliona ljudi, a rekordnih 2,7 miliona primilo je prvu dozu.

    Od početka masovne vakcinacije u februaru, ljudima je podijeljeno gotovo 17,6 miliona doza, uključujući i prvu i drugu dozu.

    Vlada je prošle sedmice najavila da će dati 7 od 10 miliona doza. Međutim, zbog nedostatka vakcina, zemlja je odustala od ambicioznog projekta i postavila cilj da će u tom periodu vakcinisati najmanje 3,2 miliona ljudi.

    Tokom šestodnevne kampanje, ljudi će biti vakcinisani u 4.600 sindikata, 1.054 odjeljenja u općinama i 12 gradskih korporacija širom zemlje, uključujući i glavni grad Daku.

    U akciji vakcinacije učestvuje ukupno 32.706 zaposlenih u zdravstvu i 48.459 dobrovoljaca.

    Bangladeš trenutno doživljava svoj drugi smrtonosni val pandemije, sa preko 200 smrtnih slučajeva dnevno i u prosjeku s više od 1.000 slučajeva novozaraženih.
    Sa 261 smrtnim slučajem u subotu, zemlja je postavila novi rekord u jednodnevnim smrtnim slučajevima, čime je ukupan broj porastao na 22.411, dok je broj slučajeva premašio 1,3 miliona.

    Međutim, do sada se gotovo 1,2 miliona ljudi oporavilo od ove bolesti.

    Bangladeš je od 1. jula u strožem karantinu u cijeloj zemlji kako bi zaustavio širenje Covida-19, s izuzetkom devetodnevne pauze zbog Kurban-bajrama.

  • Vakcinisani u Izraelu prijavljuju da treća doza vakcina ima iste ili slične nuspojave kao i druga

    Vakcinisani u Izraelu prijavljuju da treća doza vakcina ima iste ili slične nuspojave kao i druga

    U Izraelu je počela vakcinacija trećom dozom vakcine protiv koronavirusa, a većina onih koji su primili dozu Pfizera kaže da su osjetili slične nuspojave kao i nakon primanja druge doze.

    U ovoj zemlji je od prije 10-ak dana dostupna “dovakcinacija”, odnosno uzimanje treće doze Pfizera, ali za starije od 60 godina. Ovime Izrael postaje poligon za ispitivanje treće doze prije nego što su to odobrile agencije u Evropi i SAD-u.

    Cilj vakcinacije trećom dozom je usporavanje širenja vrlo zarazne delta varijante virusa korona.

    Oko 4.500 osoba koje su primile treću dozu od 30. jula do 1. augusta, odgovorilo je na pitanja o vakcinaciji te je bilo uključeno u istraživanje.

    Osamdeset osam posto sudionika istraživanja reklo je kako su se u danima nakon što su primili treću dozu osjećali “slično ili bolje” u odnosu na to kako su se osjećali nakon druge doze.

    Trideset jedan posto osoba izvijestilo je o nekim nuspojavama, a najčešća je bol na mjestu ubrizgavanja.

    Oko 0,4 posto ispitanika reklo je kako je patilo od poteškoća s disanjem, a jedan posto da je tražilo liječničku pomoć zbog jedne ili više nuspojava.

    I čelnik Clalitova istraživačkog odjela Ran Balicer, sudeći po prijavama, kazao je da su nuspojave slične ili blaže nakon uzimanja treće doze.

  • Osim Kunduza talibani zauzeli još dva grada u Afganistanu, ukupno pet regionalnih centara

    Osim Kunduza talibani zauzeli još dva grada u Afganistanu, ukupno pet regionalnih centara

    Talibani su preuzeli kontrolu nad tri grada na sjeveru Afganistana i nastavljaju vojnom kampanjom. Osim Kunduza, preuzeli su još i Sar-e Pul i Taloqan.

    Strani mediji poput BBC-a i Reutersa javljaju da su sada pod kontrolom talibana, osim Kunduza, i ova dva grada. To znači da su od prošle sedmice talibani uspjeli preuzeti pet regionalnih centara.

    Zdravstveni zvaničnici u Kunduzu ističu da je pronađeno 14 tijela, među kojima ima žena i djece, a da je više od 30 osoba povrijeđeno. U Sar-e Pulu su zvaničnici natjerali da se pomjere iz zvaničnih institucija u obližnju vojnu bazu.

    Posljednjih dana je situacija eskalirala kada su talibani počeli osvajati glavne gradove regija. Borbe se trenutno vode i u provinciji Herat na zapadu Afganistana te u gradovima Kandahar i Lashkar Gah na jugu zemlje. Pobunjenici su zauzeli desetine okruga i graničnih prijelaza otkako je naselje eskaliralo širom zemlje zbog povlačenja vojnika američkih i međunarodnih snaga.

    Glasnogovornik snaga sigurnosti je rekao sinoć da će vladine snage pokrenuti operaciju velikih razmjera kako bi što prije vratili izgubljena područja.

    Američka Ambasada u Afganistanu osudila je “nasilnu novu ofanzivu talibana na gradove” i istakla da je neprihvatljivo prisilno nametanje vladavine ove grupe.

  • Sve više njemačkih pokrajina vakcine baca u smeće

    Sve više njemačkih pokrajina vakcine baca u smeće

    Budući da potražnja pada, a rok trajanja je ograničen, sve više nemačkih pokrajina vakcine baca u smeće.

    Sada je plan da se višak pokloni siromašnjijim zemljama – ali samo vakcine na bazi vektora, piše “Dojče vele”.

    Od početka pandemije, Bavarska je bacila ukupno 53.000 doza vakcine, od kojih je više od polovine “prijavljeno kao odbačeno” samo u julu. “Porast količine bačenog cepiva tokom leta je direktna posledica pada spremnosti stanovništva na cepljenje”, saopštilo je bavarsko Ministarstvo zdravstva na upit nemačkog javnog servisa.

    I u Baden-Virtembergu je rok trajanja 4000 doza cepiva AstraZeneka istekao krajem jula, zbog čega su one “propisno uništene”, kako piše tamošnje Ministarstvo zdravstva.

    Slične su akcije s sprovođene i u drugim nemačkim saveznim pokrajinam.

    Ove sada bačene vakcine su već bile isporučene centrima za cepljenje. Nejasno je koliko je doza cepiva bilo odstranjeno kao neupotrebljivo u privatnim medicinskim ordinacijama, jer lekari to ne moraju nikome prijavljivati.

    Višak vakcina kojima nije prošao rok upotrebe, pokrajine vraćaju saveznoj vladi. Budući da je trenutno potražnja vakcina znatno manja od ponude, savezno Ministarstvo zdravstva je najavilo da će “tokom augusta” prestati da pokrajina isporučuje količine na koje imaju pravo po ključu – broj stanovnika. Ubuduće će se pokrajinama isporučiti samo ona količina koju naruče.

    Sada – donacije

    Sada, kada je domaće stanovništvo podmireno, Nemačka je najavila da će narednih dana isporučiti 1,3 miliona doza AstraZeneke inicijativi COVAX koja distribuira cepiva siromašnijim zemljama. Savezno ministarstvo je takođe najavilo da će tokom augusta odustati od daljnjih narudžbi vakcine Džonson & Džonson – u korist drugih evropskih zemalja.

    Nemačka je još 7. jula odlučila da 30 miliona doza vakcina AstraZeneka i Džonson & Džonson donira trećim zemljama. 80 posto toga je namenjeno COVAX -u, dok će se 20 posto dati direktno pojedinim zemljama.

    Vakcine iz Bajontek-Fajzer i Moderna se neće distribuirati u druge zemlje – držaće se u centralnom skladištu vakcina za celu Nemačku.

    Na međunarodnom planu, EU trenutno donira relativno malo vakcina siromašnijim zemljama. Prema internom izveštaju EU od 2. augusta, SAD su do sada dale 59,8 miliona doza u 45 zemalja. U sledećih nekoliko sledi slijedi još 20 miliona doza.

    Kina je već donirala 24,2 miliona doza za 71 zemlju. EU je donirala samo za 36 zemalja 7,9 miliona doza, od čega 3,3 miliona putem COVAX -a.

    Krajem prošle sedmice Žozep Borel je kritikovao činjenicu da EU sa svojim do sada oskudnim isporukama u Afriku i Latinsku Ameriku rizikuje da u tamošnjim zemljama izgubi uticaj u odnosu na Kinu.

  • Romano: Messi je odlučio, postaje novi igrač PSG-a

    Argentinski napadač i jedan od najboljih nogometaša svih vremena Lionel Messi postat će novi igrač francuskog PSG-a, javlja novinar Fabrizio Romano.

    On je objavio potvrđenu informaciju da je Messijev otac Jorge danas primio i službenu ponudu za dolazak u PSG, a da je ostalo tek da se dogovore konačni detalji ugovora, nakon čega će Argentinac i zvanično postati novi igrač francuskog kluba.

    Također je dodao se razgovorio u vezi s Messijevim dolaskom vode od četvrtka, a da je sada u planu organizacija dolaska u Pariz, medicinski pregled i na kraju zvanično predstavljanje sada već bivšeg igrača i kapitena Barcelone.

    Messi je u omladinske kategorije Barcelone stigao 2000. godine iz Newell's Old Boysa, te je čitavu dosadašnju profesionalnu karijeru proveo u dresu Katalonaca.

    Za Barcu je u 778 nastupa upisao 672 pogodaka i 305 asistencija, a od 1. jula ove godine je bio slobodan igrač.

    U dresu Barcelone osvojio čak 34 trofeja od kojih su najznačajniji deset titula prvaka Španije, te četiri Lige prvaka, a rekordnih šest puta je dobio Zlatnu loptu – priznanje za najboljeg nogometaša svijeta.

  • Apokaliptične scene iz Grčke: Hiljade vatrogasaca gasi vatru, brojna mjesta evakuisana

    Apokaliptične scene iz Grčke: Hiljade vatrogasaca gasi vatru, brojna mjesta evakuisana

    Grčki vatrogasci šestu noć zaredom nastavili su borbu protiv požara koji su pogodili ovu zemlju, a i dalje najteža situacija je u predgrađima Atine te na ostrvu Evia.

    Prema posljednjim informacijama grčkih medija, vatrogasci na ostvru Evia koje se nalazi nedaleko od same Atine bore se s nekoliko požara, a vatra se već približila kućama u pojedinim dijelovima ostvra što dodatno otežava posao službama koje učestvuju u gašenju.

    Kako je izvijestio zamjenik čelnika civilne zaštite Nikos Hardalias, prethodne noći požare na ostrvu gasilo je 475 vatrogasaca zajedno s 35 grupa iz Rumunije i Ukrajine koje su u Grčku stigle kroz Evropskih mehanizam civilne zaštite.

    Istovremeno, požare je gasilo i 8 helikoptera i 9 aviona uključujući avione iz Švedske.
    “Također, 110 oficira specijalnih snaga kopnene vojske i mornarice djelovalo je kao pješadijske jedinice, a tokom dana stići će još 80 vojnika na ostrvo”, naveo je Hardalias.

    Dok se vatrogasci bore s požarima u unutrašnjosti, apokaliptične scene dolaze s plaža na Eviji. Na plaži u Psaropouliju pronađeni su građani koji su morali napustiti obližnja sela koje je vatra u potpunosti uništila. Vatreni front na ovom ostvru dug je skoro 30 kilomera što dovoljno govorio o tome s kakvim problemima se trenutno nose grčki vatrogasci.

    “Plamen je ušao u selo, spalio imovinu ljudi, a napajanje eletkričnom energijom je prekinuto”, navode mediji.

    Teška situacija je i u sjevernom dijelu ostrva, a stanovnici su za medije opisali probleme s kojima se trenutno suočavaju.

    “Situacija je srceparajuća. Neki ljudi su ostali kako bi pomogli vatrogascima. Apelujem na vlasti da osiguraju i podršku iz zraka. Ukoliko pomoć ne stigne zračnim putem izgorjet ćemo živi u selima. Vatra je udaljena manje od kilometra od sela”, naveli su.

    Atina i dalje na oprezu

    Dok požari bjesne na ostrvu Evija, situacija u predgrađima Atine nakon pet dana nešto je bolja u odnosu na prethodni period. Nikos Hardalisa je rekao kako je nekoliko požara s kojima su se vatrogasci borili u predgrađima Atine stavljeno pod kontrolu, ali da su oni izazvali katastrofu bilbijskih razmjera.

    “Na sastanku koji smo održali s državnim ministrom rečeno je kako će Oružane snage i policija nadzirati područja požara kako bi se spriječilo ponovna eskalacija”, navodi se.

    Kako je navedeno, više od 850 vatrogasaca, šest helikoptera, tri aviona i 215 vozila učestvovalo je u gašenju požara u blizini Atine, a prema navodima civilne zaštite u pomoć su stigli i vatrogasci iz Francuske i Kipra.

    Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis posjetio je lokacije požara nadomak Atine te je saopćio kako je izuzetno tužan zbog svega što se dogodilo.
    “Kada ovo košmarno ljeto prođe, svu ćemo pažnju usmjeriti na saniranje štete te na obnavljanje naše prirode”, rekao je premijer.

  • Italija: Profesori na nastavi samo ako su vakcinisani

    Italija: Profesori na nastavi samo ako su vakcinisani

    Mjesec dana do početka nove školske godine u Italijij, koja će prema odluci vlade početi sa učenicima u školskim klupama, gotovo 15 odsto nastavnog osoblja ili 217.000 profesora još nije vakcinisano, piše agencija Ansa.

    Prema odluci vlade, svo nastavno osoblje mora posjedovati potvrdu o vakcinaciji, takozvanu zelenu propusnicu, u protivnom neće moći da drži nastavu.

    Izuzetak su oni koji imaju posebne zdravstvene probleme, a i oni će, da bi mogli da budu u kontaktu sa učenicima, morati redovno da se testiraju na kovid-19.

    Pored apela profesorima da se vakcinišu, vlada je izdvojila 358 miliona evra za plaćanje zamenskog nastavnog osoblja, koji će biti pozvani da mijenjaju “neopravdano odsutne”, to jest nevakcinisane nastavnike i profesore.

  • Ljevica raste u Njemačkoj, Olaf Scholz favorit za kancelara

    Ljevica raste u Njemačkoj, Olaf Scholz favorit za kancelara

    Najnovije istraživanje javnog mijenja pokazuje da je podrška birača njemačkim Socijaldemokratima (SPD) izjednačena sa Zelenima te je moguće da će SPD-ov popularni kandidat za kancelara voditi trostranačku koalicijsku vladu nakon izbora 26. septembra u Njemačkoj.

    Prema istraživanju Insa koje je proveo Bild am Sontag, podrška SPD-u je na 18 posto, što ukazuje po prvi put u ovogodišnjoj izbornoj kampanji da bi većinu na izborima mogla osvojiti trostranačka koalicijska vlada, predvođena ljevicom.

    Naime, Zeleni također imaju podršku od 18 posto, a Slobodni Demokrati (FDP) 12 posto, pokazalo je to istraživanje. Zajedno bi imali podršku 48 posto birača i većinu za “koaliciju semafor”, nazvanu tako prema njihovim bojama (crveno-žuto-zeleno).
    Istraživanje pokazuje i da je podrška konzervativcima koje vodi kancelarka Angela Merkel na 26 posto. Desničarski AfD ima 11 posto podrške, a ljevičarski Linke 7 posto. Sve ostale stranke ukupno imaju 8 posto podrške.

    Merkel, na vlasti od 2005. godine, najavila je povlačenje nakon izbora. Armin Laschet, konzervativni kandidat koji bi trebao naslijediti Merkel na kancelarskom mjestu, pretrpio je pad podrške nakon što je snimljen kako se smije tijekom nedavne posjete gradu pogođenom teškim poplavama.

    Insa istraživanje pokazuje i kada bi se direktno birao kancelar, SPD-ov kandidat Olaf Scholz imao bi najveću podršku, 27 posto. Ta je podrška u zadnjih sedam dana uvećana za pet postotnih bodova.

    Podrška Laschetu kreće se na 14 posto, što je jedan postoni bod više nego što osvaja kandidatkinja Zelenih Annalena Baerbock, koju podržava 13 posto ispitanika.