VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ko je Mula Baradar, “prvo lice” talibana

    Ko je Mula Baradar, “prvo lice” talibana

    Abdul Gani Baradar, poznat kao Mula Baradar, suosnivač je talibana i viši lider militantne grupe, i očekuje se da će imati vodeću ulogu u upravljanju Avganistanom nakon što su talibanu preuzeli zemlju, prenose mediji.

    Baradar – najprisutnije lice talibana u javnosti – bio je i predstavnik pobunjeničke grupe koja je sa Sjedinjenim Državama potpisala prekretnički sporazum iz Dohe u februaru 2020. godine, s ciljem okončanja 20-godišnjeg rata u Afganistanu.

    Rođen 1968. u provinciji Uruzgan, Baradar je Durani Paštun iz plemena Popalzai. Bio je i zamjenik talibanskog ministra odbrane.

    Mula Baradar je pobjegao u Pakistan nakon američke invazije na Avganistan poslije terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine, koja je dovela do svrgavanja grupe.

    Baradar je proveo osam godina u zatvoru u Pakistanu nakon što je navodno uhapšen u Karačiju 2010. u operaciji američkih i pakistanskih obavještajnih službi.

    Pušten je na slobodu poslije zahtjeva američkog izaslanika u Avganistanu Zalmaja Halilzada da igra ulogu u mirovnim pregovorima zbog svog autoriteta i ugleda jer može da pregovara.

    Međutim, iako je sporazum sa Sjedinjenim Državama 2020. okončao najduži američki rat, on je takođe otvorio put trijumfalnom povratku talibana u Kabul 15. avgusta, nakon što su u roku od sedam dana zauzeli veći dio zemlje dok su se avganistanske snage rasipale.

    Mula Baradar – veoma mirna osoba
    Baradar, za koga je rečeno da je 15. avgusta bio na putu za Kabul, prvi put poslije skoro dvije decenije mogao bi da igra vodeću ulogu u budućoj administraciji Avganistana.

    Suhail Šahin, talibanski portparol i pregovarač, izjavio je za Associated Press 16. avgusta da će militanti narednih dana održati razgovore usmjerene na formiranje “otvorene, inkluzivne islamske vlade”.

    Mula Baradar, koji obavlja funkciju šefa talibanskog političkog biroa, moćna je ličnost koja je poštovana unutar grupe zbog svojih vojnih i pregovaračkih vještina.

    U kratkoj video izjavi 15. avgusta, Baradar je rekao da je pobjeda grupe bila neočekivano brza, dodajući da će pravi test početi sada, služenjem ljudima i rješavanjem njihovih problema.

    Novinar Sami Jusaifzai izvještavao je o talibanima dugi niz godina i sastao se s Baradarom.

    “Baradar je veoma mirna osoba, sreo sam ga tri ili četiri puta, vrlo je diplomatičan, govori do suštine. Čak i prije hapšenja bio je poznat kao osoba koja je šutke puno razmišljala (za talibane). Ima veliko poštovanje među talibanima”, rekao je Jusafzai za RSE.

    “Mislim da ima ambicije da postane lider i on je taj koji je vrlo uspješno postigao dogovor s Amerikancima”, dodao je on.

    “Koliko sam čuo od talibana, on također ima želju da ima vodeću ulogu u budućnosti”, navodi se.

    Baradar, koji je postao drugi komandant nakon smrti neuhvatljivog talibanskog vođe Mula Omara 2013. godine, navodno je godinama radio u sjenci, strateški pripremajući krvavu pobunu talibana i imenujući vojne komandante grupe.

    Tokom zarobljeništva u Pakistanu, on je, kako se izvještava, dostavio Sjedinjenim Državama “korisne” informacije o radu te militantne grupe.

    Iz istog plemena kao i Hamid Karzai
    Baradar je iz istog plemena kao bivši avganistanski predsjednik Hamid Karzai, koji je boravio u Kabulu i rekao da “radi na mirnom rješavanju pitanja Avganistana s rukovodstvom talibana”.

    Baradar, koji se borio protiv Sovjeta osamdesetih godina, obavljao je nekoliko funkcija pod brutalnom talibanskom vladavinom od 1996. do 2001. godine, tokom kojih su ženama oduzeta osnovna prava, uključujući zabrane studiranja i rada te ograničen pristup medicinskoj njezi.

    Grupa je posljednjih nedjelja pokušala projektovati umjereniji imidž dok mnogi – uključujući veliki broj Avganistanaca koji bježe iz svoje zemlje i one koji su posljednjih godina živjeli u oblastima koje kontrolišu talibani – u to nisu uvjereni.

    U intervjuu za Newsweek 2009. Baradar je rekao kako je grupa odlučna da se bori do odlaska američkih trupa iz zemlje.

    “Istorija Avganistana pokazuje da se Avganistanci nikada ne umaraju od borbe sve dok ne oslobode svoju zemlju. Nastavićemo naš džihad do protjerivanja neprijatelja iz naše zemlje”, rekao je on.

    U martu 2020. godine, američki predsjednik Donald Trump održao je 35-minutni telefonski razgovor a talibanskim političkim liderom, koji je Trump opisao kao “veoma dobar”.

    Baradar se u novembru u Dohi sastao s bivšim američkim državnim sekretarom Mikeom Pompeom.

    Takođe, on je posljednjih dana bio angažovan u neuspješnim razgovorima s administracijom predsjednika Ašrafa Ganija, koji je pobjegao iz Avganistana 15. avgusta.

  • Broj poginulih u zemljotresu na Haitiju povećan na 1.419

    Broj poginulih u zemljotresu na Haitiju povećan na 1.419

    Najmanje 1.419 osoba je poginulo i više od 6.900 povrijeđeno u zemljotresu jačine 7,2 stepeni po Richteru koji je u subotu pogodio Haiti.

    Epicentar zemljotresa bio je 12 kilometara sjeveroistočno od Saint-Louis-du-Suda, na dubini od 10 kilometara.

    Američki sistem upozorenja na cunami izdao je upozorenje u regiji navodeći da bi valovi mogli porasti tri metra, ali je kasnije povučeno.

    Prema američkom Geološkom zavodu (USGS) osjetio se naknadni potres magnitude 5,2 stepeni, a u narednim danima očekuje se još potresa.

    Nakon glavnog potresa USGS je registrovao devet naknadnih.

    Zvaničnici su potvrdili da je na Haitiju došlo do velikog razaranja te da su u toku akcije traženja i spašavanja. Stoga je Haiti uputio apel za međunarodnu pomoć.

    Jedan od najsmrtonosnijih zemljotresa u svijetu u prošlom vijeku registrovan je upravo na Haitiju 12. januara 2010. godine. Prema zvaničnim podacima, 316.000 ljudi je tada poginulo i 300.000 povrijeđeno u potresu jačine sedam stepeni po Richteru koji se dogodio na jugu zemlje.

    Nakon toga je oko 1,3 miliona ljudi ostalo bez krova nad glavom.

  • Nakon potresa, Haiti pogodila tropska oluja

    Nakon potresa, Haiti pogodila tropska oluja

    Broj umrlih u snažnom potresu koji je u subotu pogodio Haiti narastao je na 1.419, dok se broj povrijeđenih popeo na čak 6.900. Veliki broj ljudi još uvijek se smatra nestalima.

    I dok traje potraga za preživjelima, Haiti je na udaru tropske oluje, javlja BBC. Očekuje se da će oluja “Grace” na to područje donijeti i do 25 centimetara kiše. Jaka kiša već je zahvatila dijelove Haitija.

    U potresu magnitude 7,2 po Rihteru koji je pogodio jugozapad Haitija uništena su 13.694 doma, a još 13.785 je oštećeno.

    SAD, Dominikanska Republika, Meksiko i Ekvador poslali su spasioce, hranu i medicinsku opremu. Ali, problem je kako dopremiti pomoć stradalom stanovništvu, jer bande sprečavaju neometani dotok pomoći. Stoga je Bruno Maes, predstavnik UNICEF-a na Haitiju, pozvao na uspostavu humanitarnog koridora kako bi se dostavila potrebna pomoć.

    Najsiromašnija američka zemlja još se sjeća potresa iz 2010, kada je više od 200.000 ljudi poginulo, a milion i po Haićana je ostalo bez krova nad glavom.

  • Lavrov i Blinken razgovarali o situaciji u Avganistanu

    Lavrov i Blinken razgovarali o situaciji u Avganistanu

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Entoni Blinken razgovarali su telefonom o situaciji u Avganistanu, saopštilo je danas rusko ministarstvo spoljnih poslova.

    Kako se navodi, telefonskim razgovorom dvojice diplomata dogovoren je nastavak konsultacija sa Kinom, Pakistanom i Ujedinjenim nacijama, prenio je Rojters.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov telefonski je razgovarao i sa kineskim ministrom spoljnih poslova Vang Lijom o političkoj koordinaciji zbog situacije u Avganistanu i njenih implikacija na region, kako je saopštilo ministarstvo.

  • Kakve posljedice može pad Kabula imati na Evropu

    Kakve posljedice može pad Kabula imati na Evropu

    Pad Kabula i preuzimanje Avganistana od strane talibana otvoriće mogućnost novog velikog talasa migranata, koji bi se preko teritorije zapadnog Balkana mogli pokušati domoći Evrope.

    Amir Kržalić, iz Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva i bezbjednosni analitičar, za “Nezavisne” kaže da je najveća tragedija pada Avganistana u činjenici da mnogi stanovnici te zemlje strahuju za svoj život sumnjajući u dobre namjere talibana.

    “Naravno da je s tim u vezi moguće očekivati da će se pojačati i migratorni pritisak i zato je jako važno da EU djeluje i preuzme inicijativu”, rekao je Kržalić. On ne smatra da će padom Avganistana doći do prekompozicije geopolitičkih odnosa te naglašava da ovo dešavanje ne vidi kao poraz SAD ili NATO-a, već neuspjeli pokušaj oživljavanja demokratije u zemlji opterećenom sistemskom korupcijom.

    “To na neki način može biti pouka zemljama zapadnog Balkana koliko sistemska korupcija može biti opasna za razvoj društva”, rekao je on.

    U međuvremenu, Ambasada BiH u Pakistanu, koja nerezidentno pokriva i teritoriju Avganistana, prati situaciju i pokušava naći mogućnost za evakuacijom bh. državljana koji su ostali zarobljeni na kabulskom aerodromu, s kojeg su juče cijelog dana dolazile dramatične slike ljudi koji se kače i padaju s aviona kako bi se pokušali domoći slobode.

    Sakib Forić, ambasador BiH u Islamabadu, za “Nezavisne” kaže da je s Ambasadom kontakt uspostavilo sedam bh. državljana. On je rekao da su sva sedmorica državljana bezbjedni, da su u ličnom kontaktu s njim, te da se nalaze na aerodromu u Kabulu i čekaju da se nađe bilo kakav let kojim bi se prebacili iz Avganistana.

    Forić je rekao da je Ministarstvo spoljnih poslova Pakistana iskazalo spremnost da prihvati sedmoricu državljana BiH ako se ne uspiju izvući na drugi način. Naglasio je da je Pakistan ponudio ubrzanu proceduru dobijanja online viza i svih drugih procedura, a da bi onda Ambasada pomogla da se za njih nađe privremeni smještaj u Islamabadu dok se ne nađe transport za BiH.

    Forić je rekao da za Ambasadu poteškoću predstavlja činjenica da se naši državljani nisu ranije javili Ambasadi, jer rade za strane kompanije koje su angažovane u Avganistanu. Istakao je da su te kompanije kupile karte da izvuku svoje državljane iz zemlje, ali da su svi civilni letovi otkazani.

    “Sada je moguće izaći samo vojnim transportima, a velike zemlje koje imaju te avione izvlače prvo svoje državljane, ugovarače i saradnike iz Avganistana koji su radili za njih. Mi smo mala zemlja, mi nemamo te mogućnosti, ali u kontaktu smo s više sagovornika da pokušamo naći nešto da se i naši državljani evakuišu iz Avganistana”, rekao nam je on.

    Na pitanje kolika je realna opasnost od talibana za naše državljane, Forić je procijenio da je opasnost indirektna, jer je na ulicama veliki broj naoružanih ljudi.

    “Mislim da u ovom trenutku nema opasnosti od vlade talibana jer oni sada žele da se predstave u dobrom svjetlu prema svijetu, ali u Kabulu i oko aerodroma vlada haos. Desetine hiljada ljudi pokušavaju se izvući iz zemlje i stanje je van kontrole”, rekao je ambasador.

    Evropska medijska kuća Euronews juče je podsjetila da je od početka godine Avganistan napustilo najmanje 270.000 ljudi te naglašava da bi na pomolu mogla biti nova humanitarna katastrofa.

    “EU se još oporavlja od migratorne krize iz 2015. i 2016, kada su stotine hiljada Sirijaca došle u Evropu. Ta epizoda izazvala je žestoke rasprave unutar bloka 27 zemalja EU na koji način podijeliti migracioni teret. Njemačka kancelarka Angela Merkel je 2015. rekla da mi to možemo, ali sada je promijenila mišljenje”, naglašeno je u ovom prilogu.

    Sve oči su sada uprte u talibane, jer ako se odluče da uspostave red i ispune obećanja da se neće svetiti, može se očekivati smirivanje stanja i povratak u relativnu normalizaciju.

  • Amerikanci “uklonili” sa piste očajne ljude, nastavljena evakuacija

    Amerikanci “uklonili” sa piste očajne ljude, nastavljena evakuacija

    Vojni letovi sa kabulskog aerodroma, organizovani za evakuaciju diplomata i civila iz Avganistana, obnovljeni su jutros.

    Jedan visoki bezbjednosni zvaničnik sa aerodroma rekao je agenciji Rojters da su piste, sa kojih su u ponedjeljak dolazile zastrašujuće slike paničnog bježanja ljudi koji su tom prilikom ginuli, sada čiste za avione.

    Američke snage koje kontrolišu glavni aerodrom u Kabulu, obustavile su juče evakuacione letove zbog haosa koji je tom prilikom nastao nakon što su talibani zauzeli glavni grad Avganistana.

    Slike i snimci koji su obišli svijet prikazivali su Avganistance koji su pohrlili na aerodrom u nastojanju da odu iz zemlje, neki među njima su trčali po pisti uz avion koji se sprema za polijetanje, a bilo je i onih koji su se zakačili za avion. U tom haosu na aerodromu poginulo je najmanje sedmoro ljudi, uključujući one koji su pali sa američkog vojnog transportnog aviona.

  • Biden: Potrošili smo milijarde dolara na afganistansku vojsku, a oni su se na kraju predali

    Biden: Potrošili smo milijarde dolara na afganistansku vojsku, a oni su se na kraju predali

    Američki predsjednik Joe Biden obratio se javnosti zbog posljednjih dešavanja u Afganistanu, a koja su izazvana ponovnim talibanskim ovladavanjem zemlje.

    Prvobitno je podsjetio kako je počela američka vojna intervencija u Afganistanu. Poručio je da je ona imala, kako je izjavio, jasne ciljeve, a to je u prvom redu eliminacija onih koji su odgovorni za teroristički napad 11. septembra 2001. Tvrdi da su uspjeli u tome, a kao dokaz toga je naveo ubistvo vođe terorističke grupe Al Qaede Osame bin Ladena.

    Kako je kazao, u uklanjanju prijetnji po Sjedinjene Američke Države potrošeno je mnogo resursa.

    Tvrdi da je njegov prethodnik Donald Trump dogovorio da se američka vojska povuče do 1. maja ove godine. Međutim, kako je izjavio, nije sklopljen bilo kakav sporazum kojim bi se štitile američke snage prilikom povlačenja.

    Poručio je da “stoji iza svoje odluke” o povlačenju vojske. Ocijenio je da se “američka vojska ne treba miješati u borbe, sve dok to ne počne raditi afganistanska vojska”. Napomenuo je da je SAD potrošio milijarde dolara da bi se afganistanska vojska mogla boriti.

    “Ali, nismo im platili volju da se bore”, dodaje.

    Pomenuo je i činjenicu da je afganistanski predsjednik pobjegao iz zemlje kada su talibani krenuli preuzimati Kabul.

    Ponovio je da bi bilo pogrešno ponovo miješati američku vojsku u unutrašnje afganistanske borbe. Kako je kazao Biden, Rusija i Kina ne bi ništa više voljele od toga da SAD nastave trošiti milijarde dolara.

    Osvrnuo se i na nedavni razgovor sa predsjednikom ove zemlje Ashrafom Ghanijem te je tom prilikom izdvojio njegovu izjavu, odluku da se afganistanska vojska bori protiv talibana.

    Podsjetio je i da je sam nekoliko puta putovao u Afganistan i da “iz prve ruke zna šta se tamo dešava”. Obećao je da će se SAD nastaviti za ljudska prava, prava djevojčica, djevojaka i žena, baš kao što to čine, kako je rekao, u ostatku svijeta.

    Biden je obećao pomoć i Afganistancima koji rade za američke vladine i nevladine institucije. Naglasio je da će američka vojska, koja radi na evakuaciji, djelovati “profesionalno i učinkovito, kao i uvijek do sada”.

    Smatra da se ono što se sada dešava u Afganistanu moglo desiti prije pet godina. Priznao je da su počinjene greške u 20-godišnjoj vojnoj intervenciji.

    “Duboko žalim zbog onog što se sada dešava”, zaključio je.

  • “Iznenađeni smo brzinom pada Avganistana u ruke talibana”

    “Iznenađeni smo brzinom pada Avganistana u ruke talibana”

    Ministar spoljnih poslova Velike Britanije Dominik Rab priznao je danas da je vlada iznenađena “obimom i brzinom” talibanskog osvajanja Avganistana, prenio je “Independent”.

    Nakon sastanka Vlade s temom pogoršanja situacije u Avganistanu, ministar spoljnih poslova je pokrenuo mogućnost sankcija i obustave pomoći Kabulu ukoliko pobunjenici ne uspiju da zaštite “osnovna ljudska prava” i dozvole da region postane “baza za terorizam”.

    “Svi su bili iznenađeni brzinom i obimom talibanskog osvajanja Avganistana, i to je lekcija iz koje svi moramo da naučimo”, rekao je Rab.

    On je dodao da je u toku akcija evakuacije britanskih državljana iz Avganistana.

  • Makron u obraćanju naciji: Islamisti će iskoristiti nerede

    Makron u obraćanju naciji: Islamisti će iskoristiti nerede

    Islamski militanti pokušaće da izvuku korist iz nereda u Avganistanu, rekao je danas francuski predsjednik Emanuel Makron, dodajući da će Francuska učiniti sve da osigura da Rusija, SAD i Evropa zajedno odgovore na ovu situaciju.

    “Avganistan ne smije ponovo da postane utočište za teroriste kao što je nekada bio”, rekao je Makron u obraćanju naciji.

    On je dodao da je ovo izazov za mir i međunarodnu stabilnost protiv zajedničkog neprijatelja.

    “Učinićemo sve što možemo kako bi Rusija, SAD i Evropa efikasno sarađivale, jer su naši interesi isti”, rekao je Makron.

    Talibani su ušli u Kabul, a predsjednik Ašraf Gani je pobjegao. Islamisti su zauzeli zemlju nakon 20 godina.

  • Oglasila se Moskva o Avganistanu

    Oglasila se Moskva o Avganistanu

    Rusija poziva sve strane koje su uključene u avganistanski sukob da se uzdrže od upotrebe nasilja, rekao je danas ambasador Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebeznja.

    “Pozivamo sve avganistanske strane koje su uključene u napore za rješavanje nasilja da se uzdrže od neprijateljstava i da promovišu mirno rješenje”, rekao je Nebeznja na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, prenosi agencija Tass.

    Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebeznja je apelovao da se ne podlegne panici u vezi sa situacijom u Avganistanu.

    “U ovom trenutku smatramo da ne bi trebalo da podlegnemo panici, jer je važno da je spriječeno da dođe do masovnog krvoprolića među civilnim stanovništvom”, rekao je on.

    Nebeznja je na sastanku Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kazao da Rusija pažljivo prati situacija koja se brzo mijenja u Avganistanu, gdje su talibani u nedjelju zauzeli glavni grad Kabul i preuzeli vlast u zemlji.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Entoni Blinken razgovarali su telefonom o situaciji u Avganistanu, saopštilo je danas rusko ministarstvo spoljnih poslova.

    Kako se navodi, telefonskim razgovorom dvojice diplomata dogovoren je nastavak konsultacija s Kinom, Pakistanom i Ujedinjenim nacijama, prenio je Rojters.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov telefonski je razgovarao i s kineskim ministrom spoljnih poslova Vang Lijom o političkoj koordinaciji zbog situacije u Avganistanu i njenih implikacija na region, kako je saopštilo Ministarstvo.

    Ruska ambasada u Kabulu proverava sigurnost pre evakuacije
    Ruska ambasada u Kabulu zabranila je svom osoblju da juče i danas napuste teriroriju misije, rekao je ruski ambasador u Avganistanu Dmitrij Žirnov za radio Eho Moskva.

    Ambasador je kazao da namjerava da se “provoza po gradu” zajedno sa predstavnicima talibana kako bi se uvjerili da je situacija sigurna, navodi Tass.

    Talibani su u odgovoru na upit predložili da krenu bilo kojom rutom uz diskreciono pravo Ambasade da je izabere, kazao je diplomata.

    Militanti talibanskog radikalnog pokreta ušli su juče u Kabul bez da su naišli na otpor i za nekoliko sati su preuzeli potpunu kontrolu nad glavnim gradom.

    Predsjednik Avganistana Ašraf Gani napustio je zemlju dok zapadne zemlje evakuišu svoje državljane, osoblje ambasada i saradnike.

    Agencija podsjeća da je Vrhovni sud Rusije proglasio talibane terorističkom organizacijom 2003. godine.