VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zaharova: SAD sebi da uvedu sankcije zbog Jugoslavije i Iraka

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da SAD, prije nego što izgovore riječ “zakon”, prvo moraju da uvedu sankcije sebi zbog Jugoslavije i Iraka, kao i zbog ubijenih širom svijeta.

    “Od kada su Sjedinjene Države počele da žive po zakonima? Način njihovog djelovanja u Organizaciji za zabranu hemijskog oružja ne potpada ni pod jedan zakon – to je potpuno bezakonje. Prvo neka kazne sami sebe sankcijama za Jugoslaviju i Irak, milione ubijenih i osakaćenih. Tek tada mogu da izgovore riječ ‘zakon’ “, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Portparolka Bijele kuće Džen Psaki izjavila je prethodno da nedavni sastanak predsjednika SAD i Rusije Džozefa Bajdena i Vladimira Putina u Ženevi nije donio nikakve promjene u politiku sankcija Vašingtona prema Rusiji.

    Prema njenim riječima, zakon predviđa da Bijela kuća nastavi da razmatra ograničenja u vezi sa upotrebom hemijskog oružja.

    Sjedinjene Američke Države nastaviće da uvode sankcije ruskim kompanijama i organizacijama koje učestvuju u projektu Sjeverni tok 2, najavio je juče savjetnik američkog predsjednika nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.

    On je takođe rekao da će SAD uvesti dodatne sankcije Rusiji zbog tretmana opozicionara Alekseja Navaljnog, čim bude “utvrdila prave mete.”

  • Izglasano nepovjerenje premijeru Švedske, prvi put na prijedlog opozicije

    Izglasano nepovjerenje premijeru Švedske, prvi put na prijedlog opozicije

    Švedski parlament izglasao je danas nepovjerenje premijeru Stefanu Lofvenu i dao lideru socijaldemokrata rok od sedam dana da podnese ostavku ili raspiše prijevremene izbore.

    Nacionalistička stranka Švedske demokrate iskoristila je priliku da zatraži glasanje o povjerenju sedam dana nakon što je Ljevičarska stranka povukla podršku vladi povodom plana da se ublaži kontrola određivanja stanarina u novogradnji.

    Lofvenova manjinska koalicija sa Zelenom strankom oslanjala se na podršku u parlamentu od dvije manje partije desnog centra i Ljevičarske stranke od izbora 2018. godine.

    Pošto je parlament u političkoj blokadi, nije poznato kome će se predsjednik ovog tijela obratiti sa zadatkom da formira novu administraciju.

    Ankete pokazuju da su blokovi lijevog i desnog centra uravnoteženi, što znači da ni prijevremeni izbori ne bi razjasnili situaciju.

    Privremena vlada ostala bi na funkciji do redovnih izbora u septembru sljedeće godine.

    Ovo je prvi put da je jedan švedski premijer smijenjen izglasavanjem nepovjerenja na prijedlog opozicije.

  • Loši rezultati Macronove stranke na regionalnim izborima u Francuskoj

    Loši rezultati Macronove stranke na regionalnim izborima u Francuskoj

    Prvi rezultati regionalnih izbora u Francuskoj pokazuju da stranke predsjednika Emmanuela Macrona i njegove protivnice Marine Le Pen nisu ostvarili rezultate kojima su se nadali na regionalnim izborima.

    Prema projekcijama, Macronova centristička partija dobiće nešto više od 10 posto glasova, što je jedva dovoljno da uđe u drugi krug sljedećeg vikenda.

    Krajnje desno orijentisani Nacionalni pokret Le Penove biće drugoplasirani, iako se očekivalo da će voditi nakon prvog kruga i direktno pobijediti u najmanje jednom regionu, prenio je BBC.

    Jedan od članica iz Macronove stranke Aurore Bergé izjavila je da je slab rezultat njene stranke “demokratski šamar svima nama”.

    Le Pen nije kandidat na ovim izborima, ali je vodila kampanju. Ona je ocijenila da rekordno nizak odziv glasača, sa 66 posto onih koji nisu izašli na birališta, predstavlja “građansku katastrofu”.

    Le Pen je za ovakvu situaciju optužila nesposobnost vlasti da pobudi vjeru građana u političke institucije i dodala da postoji nepovjerenje u izborni sistem, jer ostavlja birače u uvjerenju da ne mogu ništa da promijene.

    “Ipsosova” izlazna anketa pokazuje da će Republikanci dobiti 37 posto glasova, a Nacionalni pokret 19. Zeleni, Socijalistička partija i Macronova Republika u pokretu su na po 11 posto.

    Glasači biraju nove predstavnike u 11 regiona u Francuskoj i jednom prekomorskom regionu, kao i u 96 departmana. Na listama je 15.700 kandidata koji se takmiče za 4.100 poslaničkih mandata.

  • SAD: Uvodimo nove sankcije Rusiji zbog Sjevernog toka 2

    SAD: Uvodimo nove sankcije Rusiji zbog Sjevernog toka 2

    Sjedinjene Američke Države nastaviće da uvode sankcije ruskim kompanijama i organizacijama koje učestvuju u projektu Sjeverni tok 2, izjavio je danas savjetnik američkog predsednika nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.

    On je za CNN rekao da su dosad sankcionisane određene ruske kompanije i organizacije, kada je riječ o Sjevernom toku 2, a da su ukinute samo za dva entiteta – jednu osobu njemačke nacionalnosti i jednu švajcarsku kompaniju. „Kada je predsjednik (Džoze) Bajden preuzeo funkciju, Severni tok 2 je bio 90 odsto završen. To se desilo u vrijeme administracije Donalda Trampa. Pitanje koje nam je bilo upućeno bilo je – da li ćemo ići sankcijama na naše evropske saveznike i prijatelje, Bajden je rekao da nije spreman za tako nešto”, dodao je Saliven.

    Sjeverni tok 2 je međunarodni projekat izgradnje gasovoda koji će ići ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke, zaobilazeći tranzitne zemlje, kao što su Ukrajina, Bjelorusija, Poljska i još neke istočnoevropske i baltičke zemlje, podsjeća TAS S.

    SAD su u maju uvele sankcije protiv 13 brodova i tri ruske organizacije koje su učestvovale u projektu.

    Saliven je danas ranije izjavio da će SAD uvesti dodatne sankcije Rusiji zbog tretmana Moskve opozicionara Alekseja Navaljnog, čim bude „utvrdila prave mete.”

    „Spremamo novi paket sankcija. Pokazali smo da nećemo uzmicati ni pred kojim pitanjem, pa ni kada je riječ o slučaju Navaljnog. Ovo je odgovor na ruske štetne aktivnosti”, rekao je Saliven za CNN.

    Prema Salivenu, nove sankcije će biti uvedene čim SAD budu sigurne da su utvrdile „prave mete”.

    „Čim budemo sigurni, uvešćemo nove sankcije”, dodao je Saliven, a prenio TAS S.

  • Borelj sutra o dijalogu Beograd-Priština

    Borelj sutra o dijalogu Beograd-Priština

    Šef diplomatije Evropske unije, Žozep Borelj, izvestiće sutra ministre spoljnih poslova EU o poslednjoj rundi dijaloga Beograda i Prištine koja je održana 15. juna u Briselu.


    U Briselu podsećaju da je prošle nedelje uz posredovanje Borelja održan sastanak na visokom političkom nivou između Beograda i Prištine, a da je za kraj jula predviđena naredna rudna dijaloga.

    Dijalog Beogrda i Prištine naći će se na agendi Saveta EU pod tačkom “razno”, zajedno sa razmenom mišljenja o odnosima sa Turskom i Rusijom, situacijom u Libanu, bliskoistočnim mirovnim procesom i poslednjim sastanku u okviru Iranskog nuklearnog sporazuma.

    Osnovna pitanja kojima će se ministri spoljnih poslova EU na sastanku 22. juna u Lukemburugu baviti, biće Irak, Latinska Amerika i Belorusija gde se očekuje i usvajanje EU sankcije protiv odgovornih za prinudno spuštanje putničkog aviona u Minsk i hapšenje novinara Romana Potaševiča.

    U EU dodaju da su najavljene ekonomske sankcije protiv Belorusije i dalje u razradi.

  • Hitno zaustavljen reaktor na nuklearnoj elektrani u Iranu

    Hitno zaustavljen reaktor na nuklearnoj elektrani u Iranu

    Reaktor na jedinoj iranskoj nuklearnoj elektrani “Bušer” na jugu zemlje je hitno isključen, javila je državna televizija Irana.

    Prema riječima neimenovanog predstavnika iranske nuklearne elektrane, reaktor će ostati isključen najviše tri do četiri dana.

    Rad nuklearne elektrane obustavljen je još u subotu kako bi se otklonile pojedine tehničke neispravnosti, prenio je “Sputnjik”.

    Nuklearna elektrana “Bušer” smatra se najvećim rusko-iranskim projektom.

    Prvi blok ove nuklearke je pušten u rad 2011. godine.

    Rusija isporučuje Iranu nuklearno gorivo koje je neophodno za njeno funkcionisanje.

    Međutim, u martu je predstavnik ove elektrane rekao da Iran od Rusije više ne može da dobija dijelove za popravku zbog ekonomskih sankcija koje je Amerika uvela Iranu 2018. godine.

  • Ko je novi predsjednik Irana: Kontroverzni lider koji je u prošlosti bio član “Vijeća smrti”

    Ko je novi predsjednik Irana: Kontroverzni lider koji je u prošlosti bio član “Vijeća smrti”

    Stanovnici Irana u subotu su izabrali novog predsjednika ove države. U narednim godinama, Iran će predstavljati kontroverzni političar Ebrahim Raisi koji je dobio podršku više od 60 posto stanovnika ove države.

    Šezdesetogodišnji političar tokom kampanje sebe je predstavljao kao najbolju osobu za borbu protiv korupcije i rješavanje ekonomskih problema s kojima se Iran suočava u posljednjem periodu.

    Ko je zapravo Ebrahim Raisi?

    Novi iranski predsjednik rođen je 1960. godine u Mashadu, drugom po veličini iranskom gradu i centru najsvetijeg šiitskog svetišta u državi. Raisi je odrastao u religijski orijentiranoj porodici gdje je kao mlad stekao značajno vjersko obrazovanje, te studirao kod nekoliko istaknutih islamskih učenjaka.

    Još dok je bio student, Raisi je sudjelovao u protestima protiv tadašnjeg vladara Mohammada Reze Shaha Pahlavija koji je na kraju svrgnut s vlasti 1979. godine u promjenama koje su dovele do stvaranja Islamske republike Iran.

    Raisi dobio podršku više od 60 posto građana Irana (Foto: EPA-EFE)
    Raisi dobio podršku više od 60 posto građana Irana (Foto: EPA-EFE)
    Nakon revolucije i uspostave vlasti na čelu sa ajatolahom Homeinijem, Raisi je započeo rad u pravosuđu gdje je djelovao kao tužilac u nekoliko iranskih gradova, a pravosudni “zanat” izučavao je pod nadzorom ajatolaha Hamneija koji postaje iranski predsjednik 1981. godine.

    Tokom pravosudne karijere, Raisija je odlikovala velika ambicioznost što je potvrđeno i time da je postao zamjenik glavnog tužitelja u Teheranu kada je imao samo 25 godina.

    Kontroverzne odluke

    Upravo u periodu, kada postaje zamjenik tužitelja u Teheranu, za Raisija se počinju vezati brojne kontroverzne odluke. Organizacije za ljudska prava ističu kako je, dok je bio na toj funkciji, Raisi obnašao i funkciju jednog od četvorice sudija koji su sjedili u “tajnim” sudovima osnovanim 1988. godine, a koji su kasnije postali poznati i kao “Komiteti smrti”.

    Ovaj komitet bio je zadužen za nadzor, ali i likvidaciju hiljade političkih zatvorenika i neistomišljenika tadašnje iranske politike.

    “Komitet smrti” većinom je sudio članovima ljevičarskih opozicionih grupa, a tačan broj onih koje je Komitet poslao u smrt ni danas nije poznat. Nevladine organizacije koje se bave proučavanjem ovog dijela historije Irana, ističu kako je Komitet odgovoran za smrt oko 5.000 muškaraca i žena koji su pogubljeni i pokopani u neoznačenim masovnim grobnicama što predstavlja zločin protiv čovječnosti.

    Raisija i danas prate događaji iz 1988. godine (Foto:Twitter)
    Raisija i danas prate događaji iz 1988. godine (Foto:Twitter)
    Uprkos činjenici da je bio dio Komiteta, Raisi je više puta odbacio tvrdnje da je odgovoran za ubistva te je naglašavao kako su ubistva pravdana vjerskom presudom vrhovnog vođe ajatolaha Homeinija. Zbog njegove moguće umiješanosti u ova djela, često se može čuti kako politički protivnici Raisija zovu i “Gospodin smrt”.

    Razmjere masovnih ubistava izložene su i u izvještaju od 130 stranica koje je napisao advokat za ljudska prava sa sjedištem u Londonu Geoffrey Robertson.

    “Političke protivnike su vješali o dizalice te su njihovi konopci visili ispred ulaza u salu za sastanke. Ostale su izvodili tokom noći gdje su ih ubijali streljački vodovi”, navodi se.

    Politički uspon

    Nakon dešavanja tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća, Raisi je napredovao kako u pravosudnom tako i u političkom životu Irana. Također, 10 godina, tačnije do 2014. godine obavljao je dužnost zamjenika glavnog sudije Irana.

    Nakon 2014. godine, Raisi je unaprijeđen u glavnog državnog tužioca, a 2016. godine ajatolah Hamnei ga je imenovao čuvarom jednog od najznačajnijih religijskih centara Astan Quds Razavi. Kompleks je smješten u Mashadu i sadrži mauzolej Imama Reze koji prema šiitskom vjerovanju predstavlja osmog duhovnog i političkoj nasljednika poslanika Muhameda.

    Raisi je na ovoj poziciji vladao imovinom vrijednom milijarde dolara te je uspostavio brojne političke i vjerske veze sa elitom Mashada.

    Tokom 2017. godine, Raisi se prvi put kandidovao za predsjednika Irana čime je postao glavni politički protivnik nešto umjerenijeg političara Hasana Rouhanija. Uprkos tome što je svojom kandidaturom jasno istakao svoje političke ambicije, i dalje je ostao miljenik ajatolaha Hamneia koji ga je 2019. godine imenovao za šefa pravosuđa Irana.


    Kao šef pravosuđa, Raisi je proveo reforme koje su dovele do smanjenja pogubljenja ljudi koji su osuđeni na smrt i pogubljeni zbog krivičnih djela povezanih s drogom.

    Kada je riječ o unutrašnjoj politici, Raisi je obećao građanima kako će se boriti protiv inflacije, otvoriti najmanje milion radnih mjesta godišnje te se posvetiti izgradnji novih stanova. Također, naglasio je kako će se zalagati za finansijsku transparentnost i borbu protiv korupcije.

    S druge strane, vanjskopolitički problemi Irana će i u narednom periodu ostati isti, a oni će se prije svega odnositi na situaciju s Izraelom te obnovu nukelarnog sporazuma s SAD-om.


    Do sada, Raisi je nudio nekoliko promišljanja o tome da li bi Iran trebao prihvatiti novi nuklearni sporazum s SAD-om. Iako je rekao kako će podržati eventualni dogovor Irana i SAD-a, Raisi je naglasio kako će iza tog sporazuma stajati jaka vlada koja će nadgledati njegovo provođenje.

    Zbog ovakvih stavova, očekuje se kako će i pored eventualnog dogovora SAD-a i Irana, odnosi dvije države u budućnosti i dalje odlikovati napetost, naročito ukoliko se uzme u obzir da je novi predsjednik Irana pod američkim sankcijama zbog kršenja ljudskih prava.

  • Bennett opisao politiku novog lidera Irana kao “režim brutalnih vješala”

    Bennett opisao politiku novog lidera Irana kao “režim brutalnih vješala”

    Izraelski premijer Naftali Bennett komentirao je izbore u Iranu i pobjedu novoizabranog predsjednika Ebrahima Raisija te je poručio kako je njegova pobjeda predstavlja posljednji alarm za uzbunu u zapadnim državama.

    Bennett je naglasio kako zapadne države, posebno Sjedinjene Američke Države ne bi trebale razmatrati pregovore o novom nuklearnom sporazumu s Iranom naročito sada nakon izbora Raisija čiji je režim Bennett opisao kao “režim brutalnih vješala”.

    Tokom govora na prvoj sjednici od stupanja na dužnost, Bennett je opisao Raisijev uspon u Iranu kao čin koji je omogućio vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, a ne kao slobodni izbor građana.

    “Raisijev izbor je, rekao bih, posljednja šansa da se svjetske sile probude prije nego što se vrate nuklearnom sporazumu s Iranom. Moraju shvatiti s kim u ovom trenutku imaju posla”, rekao je Bennett.

    Dodao je kako se stav Izraela o pitanju nuklearnog sporazuma neće mijenjati ni u budućnosti.

    “Režim brutalnih vješala nikada ne smije imati oružje za masovno uništavanje. Stav Izraela se neće mijenjati kada je riječ o Iranu”, ističe Bennett.

    Uprkos mišljenju izraelskih čelnika, čini se kako će se pregovori između svjetskih sila o nuklearnom sporazumu s Iranom ipak nastaviti.

    Strane u pregovorima održat će i danas sastanak u Beču o obnovi nuklearnog sporazuma u čijem fokusu će prije svega biti SAD i Iran.

    Iran i šest svjetskih sila pregovaraju u Beču od aprila kako bi postigli dogovor o koracima koje treba da preduzmu SAD i Iran. SAD su se povukle iz sporazuma 2018. godine.

  • Vlasti Saudijske Arabije žele liberalizovati društvo umanjujući utjecaj religije

    Vlasti Saudijske Arabije žele liberalizovati društvo umanjujući utjecaj religije

    Mujezini koji pozivaju na molitvu s pojačanih zvučnika dugo su bili dio saudijskog identiteta, ali ograničavanje jačine zvuka s džamija među spornim je reformama kojima se želi promijeniti stroga slika muslimanskog kraljevstva.

    Saudijska Arabija, dom najsvetijih muslimanskih mjesta, odavno je povezana s krutim islamskim učenjem koji je nadahnuo generacije ekstremista i ostavio naftom bogato kraljevstvo ogrezlo u konzervativizmu.

    Međutim, uloga religije suočena je s najvećim promjenama u moderno doba, jer prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, potaknut potrebom za diverzifikacijom naftno ovisne ekonomije, teži liberalizaciji paralelno s energičnim obračunom s političkim protivnicima.

    Vlada je prošlog mjeseca naredila da na zvučnicima džamija ograniči jačina zvuka na jednu trećinu svog maksimalnog kapaciteta i da ne emitiraju čitav ezan, pozivajući se na “zabrinutost zbog buke”.

    U dijelovima Saudijske Arabije ovaj potez izazvao je online reakciju s hashtagom “Zahtijevamo povratak zvučnika na džamijama” koji je dobio na značaju.

    Također je pokrenuo pozive da se zabrani glasna muzika u restoranima, nekada tabu u kraljevini, a sada uobičajena usred napora ka liberalizaciji. Osim toga, džamije se pune u tako velikom broju da su vlasti prisiljene dozvoliti zvučnike onima koji se okupljaju vani.

    Međutim, vlasti vjerojatno neće odustati, jer ekonomske reforme za postnaftnu eru imaju prednost nad religijom, kažu analitičari.

    “Zemlja ponovo uspostavlja svoje temelje”, rekao je Aziz Alghashian, politolog s Univerziteta u Essexu.

    “Postaje ekonomski vođena zemlja koja ulaže znatan napor pokušavajući izgledati privlačnije – ili manje zastrašujuće – za investitore i turiste.”

    U najznačajnijoj promjeni koja je započela čak i prije uspona princa Mohammeda, Saudijska Arabija je umanjila utjecaj nekadašnje stroge vjerske policije, koja je progonila ljude iz trgovačkih centara da idu i mole se i progone bilo koga ko se miješa sa suprotnim spolom.

    U onome što je nekada bilo nezamislivo, neke prodavnice i restorani danas ostaju otvoreni tokom pet dnevnih namaza.

    Kako religijska moć opada, vođe podržavaju vladine odluke kojima su se nekad žestoko protivili – uključujući omogućavanje ženama da voze, ponovno otvaranje kina i pružanje pomoći Jevrejima.

    Saudijska Arabija revidira školske udžbenike kako bi očistila poznate reference kojima se nemuslimani ocrnjuju kao “svinje” i “majmuni”.

    Praksa drugih religija osim islama i dalje je zabranjena u kraljevstvu, ali vladin savjetnik Ali Shihabi nedavno je rekao da su vjerske slobode na listi onoga što liderstvo namjerava trajno dozvoliti.

    Vlasti su javno odbacile mogućnost ukidanja apsolutne zabrane alkohola. Međutim više izvora, uključujući diplomate iz Zaljeva, citirali su saudijske zvaničnike kako su na sastancima iza zatvorenih vrata rekli da će se “to postupno dogoditi”.

    “Nije pretjerano reći da je Saudijska Arabija ušla u post-vehabijsko doba”, rekla je Kristin Diwan iz Instituta država Arapskog zaljeva iz Washingtona.

    “Religija više nema pravo veta na ekonomiju, društveni život i vanjsku politiku.”

    Analitičari tvrde da Saudijska Arabija izgleda okreće leđa globalnim pitanjima koja pogađaju druge muslimane, što bi moglo oslabiti imidž lidera islamskog svijeta.

    “U prošlosti je njegova vanjska politika bila vođena islamskom doktrinom da su muslimani poput jednog tijela – kada jedan dio pati, cijelo tijelo na to reagira”, rekao je drugi diplomata iz Zaljeva.

    “Sada se zasniva na međusobnom nemiješanju: ‘Mi (Saudi) nećemo razgovarati o Kašmiru ili Ujgurima, vi ne govorite o Khashoggiju.”

    Princ Mohammed, u narodu poznat kao MBS, nastojao se pozicionirati kao prvak “umjerenog” islama, čak iako je njegovu međunarodnu reputaciju ugrozilo ubistvo saudijskog novinara Jamala Khashoggija 2018. u Istanbulu.

  • Svjetske sile danas u Beču traže rješenje za obnovu nuklearnog sporazuma sa Iranom

    Svjetske sile danas u Beču traže rješenje za obnovu nuklearnog sporazuma sa Iranom

    Strane koje pregovaraju o obnovi nuklearnog sporazuma sa Iranom danas će održati sastanak u Beču, saopšteno je danas iz EU.

    Iran i šest svjetskih sila pregovaraju u Beču od aprila kako bi postigli dogovor o koracima koje treba da preduzmu SAD i Iran. SAD su se povukle iz sporazuma 2018. godine.

    Ruski predstavnik u pregovorima Mihail Uljanov je Twitteru objavio da će se Zajednička komisija za nuklearni sporazum sastati danas i da će odlučivati o daljem toku razgovora.

    On je istakao da je dogovor o obnovi sporazuma na dohvat ruke ali da još nije završen.

    Preostale strane u sporazumu Iran, Rusija, Kina, Francuska, Britanija, Njemačka i EU sastat će se u podrumu luksuznog hotela. Američka delegacija stacionirana je u hotelu preko puta jer Iran odbija direktan susret.