VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njemačka i Francuska planiraju na novi samit Evropske unije pozvati i Vladimira Putina

    Njemačka i Francuska planiraju na novi samit Evropske unije pozvati i Vladimira Putina

    Zvaničnici Francuske i Njemačke Emmanuel Macron i Angela Merkel uputit će prijedlog Briselu za pozivanje Rusije na samit Evropske unije, što bi trebalo doprinijeti relaksaciji odnosa između dva bloka.

    Prijedlog Macrona i Merkel dolazi samo nekoliko dana nakon sastanaka ruskog i američkog predsjednika u Ženevi, a pobornici ove ideje tvrde da evropski lideri trebaju Putinu uputiti slične poruke kao što je to učinio Biden. Također, ističu kako vrata za kompromis i saradnju između EU i Rusije moraju uvijek biti otvorena.
    Kritičari ovakve ideje ističu kako bi poziv Vladimiru Putinu na samit Evropske unije bio svojevrsna nagrada ruskom predsjedniku u trenutku kada se pojačava pritisak na Ukrajinu. Osim toga, poziv bi došao u periodu kada se Rusija suočava s optužbama za cyber napade na SAD i saveznike.

    Potencijalnom održavanju samita EU uz prisustvo Rusije u korist ne idu ni posljednja dešavanja u Crnom moru, gdje su navodno ruski brodovi ispalili rakete upozorenja prema ratnom brodu Velike Britanije koji se nalazio na ovom području.


    “Moramo razgovarati o tome kako pobjeći od ovog negativnog začaranog kruga, ali isto tako moramo djelovati ujedinjeno”, rekao je jedan od diplomata Evropske unije za novinsku agenciju Reuters.

    Također, u ovom trenutku nije poznato da li će poziv, odnosno prijedlog uključiti svih 27 evropskih lidera ili će o pozivu Vladimiru Putinu odlučivati predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i Charles Michel.

    “Ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da je Biden organizovao sastanak s Putinom i bio vrlo iskren prema njemu, ne mogu reći da je loša ideja organizovati sličan sastanak i u EU. Ako se to učini na način kao što je organizovan sastanak Biden-Putin, mislim da to onda nije problem. Smatram kako se moraju poslati direktne poruke, inače će i u budućnosti dolaziti do nesporazuma između Rusije i EU”, rekla je za The Guardian Constanze Stelzenmueller, saradnica na Institutu Brookings.

    Francusko-njemački prijedlog za pozivanje ruskog predsjednika na samit EU relativno je nova ideja koja je predstavljena tokom posjete državnog sekretara SAD-a Antonyja Blinkena.

    Sekretar Blinken nekoliko puta je boravio u evropskim glavnim gradovima u cilju povezivanja politike SAD-a i Evropske unije te osmišljavanja zajedničkog odgovora na sve veći utjecaj koji Rusija i Kina vrše na evropske zemlje.

  • Rusi ispalili hice upozorenja prema britanskom razaraču, Britanci: Niste

    Rusi ispalili hice upozorenja prema britanskom razaraču, Britanci: Niste

    Ruski ratni brod ispalio je hice upozorenja nakon što je britanski mornarički razarač narušio rusku pomorsku granicu u Crnom moru, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

    Pored mornaričkih manevara, ruski napadački avion Su-24M izvršio je simulaciju bombardovanja britanskog broda, navodi se u saopštenju.

    Ministarstvo odbrane navodi da je britanski ratni brod bio upozoren da će biti upotrijebljena smrtonosna sila ukoliko naruši rusku granicu, ali je brod “HMS Difender” ignorisao upozorenje.

    “U 12.06 i 12.08 patrolni granični brod je ispalio hice upozorenja. U 12.19 Su-24M je izvršio upozoravajući nalet za bombardovanje sa četiri bombe OFAB-250 na putanji kretanja HMS Difendera”, navodi se u saopštenju.

    Velika Britanija je danas negirala da je ruska mornarica ispalila hice upozorenja u pravcu britanskog razarača u Crnom moru.

    “Vjerujemo da su Rusi imali artiljerijsku vježbu u Crnom moru i da su unaprijed upozorili na svoju aktivnost”, saopšilo je britansko ministarstvo odbrane na Twitteru.

    Dodaje se da nikakvi pucnji nisu bili usmjereni na razarač Difender HMS i da nisu tačne tvrdnje da su bačene bombe u njegovom pravcu, prenosi Rojters.

    Britansko ministarstvo odbrane navodi i da je britanski brod prolazio kroz ukrajinske teritorijalne vode u skladu s međunarodnim pravom.

    Prethodno je Moskva pozvala SAD i američke saveznika iz NATO-a da prekinu vojne operacije u regionu Crnog mora i pozvala na “multilateralne napore” s ciljem da se održi stabilnost, kao da regionalne države rješavaju probleme bez neželjene “pomoći” od spoljnih sila.

    Vojni ataše britanske ambasade u Moskvi pozvao je u Ministarstvo odbrane Rusije zbog incidenta sa britanskim razaračem u Crnom moru, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    “Britanski vojni ataše pozvan je u Ministarstvo odbrane Rusije zbog toga što je britanski razarač povrijedio rusku granicu”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva, prenosi TASS.

  • Veto Bugarske na pristupne pregovore Skoplja i Tirane

    Veto Bugarske na pristupne pregovore Skoplja i Tirane

    Savjet za opšta pitanja EU nije postigao sporazum o početku pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

    Bugarska je stavila veto na početak razgovora sa Sjevernom Makedonijom zbog čega je bilo nemoguće postići jednoglasnu odluku.

    Bugarska i Sjeverna Makeonija su u sporu zbog jezičkih i pitanja kulture.

    “Nije bilo moguće postići sporazum o odobrenju pregovaračkih okvira sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom”, rekla je Paula Zakarijas iz portugalskog predsjedništva EU.

    Veto Bugarske je blokirao napredak ove dvije zemlje na evropskom putu, iako se 27 ministara zemalja članica EU u slučaju Albanije i 26 u slučaju Sjeverne Makedonije saglasilo da ispunjavaju kriterujume za početak razgovora.

  • Bajdenu zabranjuju pričest

    Bajdenu zabranjuju pričest

    Rimokatolički biskupi u SAD su pokrenuli postupak da uskrate pričešćivanje drugom katoličkom predsjedniku Džozefu Bajdenu, koji inače redovno prisustvuje misama i cijeli život praktikuje vjerske obrede.

    Konferencija katoličkih biskupa Sjedinjenih Država glasala je, naime, za izradu novih smjernica u odnosu prema Bajdenu zbog njegove podrške pravu na abortus, što je u suprotnosti sa katoličkim učenjem. Pričešće bi, pored Bajdena, moglo biti uskraćeno i drugim katoličkim političarima koji podržavaju pravo na abortus.

    Glasanje je, kako navodi američki dnevnik “Njujork tajms”, bilo “dramatična demonstracija sile rastućeg konzervativnog pokreta unutar katoličanstva”.

    Na dan inauguracije Bajdena, nadbiskup Hoze Gomez iz Los Anđelesa, predsjednik Konferencije katoličkih biskupa SAD javno je, podsjeća list, kritikovao stav novog predsjednika, prvog katoličkog šefa države poslije Džona Kenedija koji je ubijen poslije samo dve godine provedene u Bijeloj kući, početkom šezdesetih godina prošlog vijeka.

    “Pobačaj je direktan napad na život koji takođe povređuje ženu i podriva porodicu. To nije samo privatna stvar, već pokreće zabrinjavajuća i osnovna pitanja bratstva, solidarnosti i uključivanja u ljudsku zajednicu”, rekao je nadbiskup Gomez.

    Biskupska konferencija, zapravo, nema moć da zabrani Bajdenu da se pričesti. Ta moć rezervisana je za lokalne episkope, koji imaju autonomiju u svojim eparhijama, ili papu. Kardinal Vilton Gregori iz Vašingtona već je već rekao da neće zabraniti predsjedniku pričešće. No, sukob oko Bajdena i abortusa naglašava političke i kulturne podijele unutar crkve. Iako se crkva protivi abortusu, više od polovine američkih katolika podržava legalan pobačaj. Sličan broj je, međutim, onih koji smatraju da je to nedopustivo. Uoči glasanja američkih biskupa, Vatikan je bio protiv izjave kojom se preporučuje da se javnim ličnostima uskrati pričešće. Ali, papa Franja je ćutao.

    Abortus nije jedino pitanje po kojem je američki zakon u suprotnosti sa katoličkom doktrinom. Smrtna kazna, protiv koje je papa Franja, legalna je u više od polovine država SAD.

    Rimokatolička crkva protivi se i homoseksualnim brakovima, koji su legalni u SAD pošto je Vrhovni sud 2015. godine ukinuo sve državne zabrane istopolnih brakova.

  • Kina oštro osudila prolazak američkog ratnog broda

    Kina oštro osudila prolazak američkog ratnog broda

    Kina je danas osudila SAD kao najvećeg “kreatora rizika” u regionu nakon što je američki ratni brod ponovo prošao kroz vode koje razdvajaju Tajvan i Kinu.

    Raketni razarač američke Sedme flote “USS Curtis Wilbur” obavio je “rutinski prolazak Tajvanskim moreuzom” u skladu s međunarodnim pravom, saopćila je Mornarica SAD-a.

    Istočna komanda Narodnooslobodilačke vojske Kine objavila je da su njeni pripadnici pratili kretanje broda u moreuzu i poslali upozorenje.

    “Američka strana namjerno izvodi stare trikove, izaziva nevolje i remeti situaciju u Tajvanskom moreuzu”, navodi se u saopćenju.

    To u potpunosti pokazuje da su Sjedinjene Američke Države najveći kreator rizika za regionalnu sigurnost i mi se tome odlučno protivimo”, dodaje se u saopćenju kineske armije.

    Tajvansko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je brod plovio prema sjeveru kroz moreuz i da je “situacija normalna”.

    Isti brod prošao je kroz moreuz prije mjesec, a Kina je tada saopštila da SAD time ugrožava mir i stabilnost.

    Najnovija misija uslijedila je oko sedam dana nakon što je Tajvan objavio da je 28 kineskih borbenih aviona, uključujući bombardere, ušlo u zračni prostor tajvanske odbrambene identifikacione zone, što je bio najmasovniji ulazak do sada.

  • Fon der Lajen: Turskoj dugoročna podrška za migrante

    Fon der Lajen: Turskoj dugoročna podrška za migrante

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da će predložiti da se finansijska pomoć evropskog bloka za migrante namijenjena Turskoj preusmjeri sa hitne humanitarne pomoći na dugoročnu podršku.

    EU i Turska postigle su sporazum 2016. godine prema kojem evropski blok obezbjeđuje milijarde evra za pomoć sirijskim izbjeglicama u Turskoj, a za uzvrat Ankara radi na zaustavljanju migranata koji odlaze sa njene teritorije u Grčku.

    Uprkos kritikama grupa za zaštitu ljudskih prava, sporazum služi kao model za slične dogovore između EU i sjevernoafričkih država, prenio je AP.

    Fon der Lajen je rekla da će se o sporazumu sa Turskom razgovarati na samitu lidera EU u četvrtak u Briselu.

    – Prema mom mišljenju, važno je da nastavimo da podržavamo Tursku sa njenih 3,7 miliona sirijskih izbjeglica – rekla je ona novinarima.

    – Neki od njih su u Turskoj već 10 godina, tako da naša podrška, takođe, ide više u pravcu socijalno-ekonomske pomoći – rekla je Fon der Lajenova nakon sastanka sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

  • Erdogan: Turska domaća vakcina protiv koronavirusa zvat će se Turkovac

    Erdogan: Turska domaća vakcina protiv koronavirusa zvat će se Turkovac

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan danas je rekao da će se domaća vakcina protiv koronavirusa zvati Turkovac.

    Program razvoja vakcine, koji se nastavlja s dobrovoljcima u trećoj fazi kliničkih ispitivanja, započeo je u gradskoj bolnici u Ankari, a Erdogan je prisustvovao putem video-linka.

    Govoreći na tom događaju, Erdogan je rekao da je Turska pojačala napore za masovnu imunizaciju vakcinama uvezenim iz Njemačke i Kine, ali da će domaće vakcine pomoći u kontroli infekcije u budućnosti.

    “Turska će sljedećih sedmica sniziti dob za primanje vakcine protiv koronavirusa na 18 godina”, rekao je Erdogan.

  • Jak zemljotres u Grčkoj, još nema izvještaja

    Zemljotres jačine 5,9 pogodio je danas Dodekanska ostrva u Grčkoj i pograničnu oblast sa Turskom, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

    Prema saopštenju epicentar zemljotresa je bio u Egejskom moru na dubini od 2 km, prenosi Rojters.

    Za sada nema izvještaja o eventualnim žrtvama ili pričinjenoj materijalnoj šteti.

  • Merkel i Laschet predstavili plan CDU-a za izbore: Njemačka treba deceniju modernizacije

    Merkel i Laschet predstavili plan CDU-a za izbore: Njemačka treba deceniju modernizacije

    Njemački demokršćani (CDU) kancelarke Angele Merkel obećali su porezno rasterećenje i odgovorno vođenje javnih finansija u manifestu za septembarske parlamentarne izbore, objavljenom u ponedjeljak.

    Vladajući demokršćani nadaju se da manifest pod nazivom “Program za stabilnost i obnovu” može proširiti njihovo vodstvo, koje su u anketama ponovno stekli pred Zelenima, uoči parlamentarnih izbora 26. septembra.

    “Treba nam decenija modernizacije”, kazao je vođa Kršćansko demokratske unije (CDU) Armin Laschet, kandidat CDU-a i sestrinske Kršćansko socijalne unije (CSU), koja na izbore izlazi samo u Bavarskoj.

    Laschet nastoji “osvježiti” imidž stranke nakon 16 godina vladavine Angele Merkel.

    “Želimo učiniti našu zemlju bržom, efikasnijom i digitalnijom”, kazao je.

    Blok desnog centra CDU/CSU želi uspjeh na izborima kojima bi spriječio mogućnost formiranja tročlane vladajuće koalicije pod vodstvom Zelenih.

    Konzervativci su na anketama proširili svoje vodstvo nad Zelenima na oko osam bodova, uprkos podijeljenoj borbi oko toga ko bi trebao biti njihov kandidat za zamjenu Merkel.

    U manifestu Unije (CDU/CSU) obećano je porezno rasterećenje te se ističe predanost tzv. kočnici za dugove, koja podrazumijeva ograničenje novih zaduženja na mali dio postotak BDP-a.

    “Nejasno je kako će sve to biti finansirano”, kazao je Jens Suedukum, profesor ekonomije na Sveučilištu Heinrich Heine u Duesseldorfu.

    “Očekujem da će nakon izbora Unija biti otvorena kreativnim finansijskim rješenjima”, dodao je Heine, prenosi Reuters.

    Zeleni su, nasuprot demokršćanima, obećali veće poreze za osobe s najvećim dohotkom kako bi se finansirala energetska tranzicija, zbog čega je otežana mogućnost koalicije dviju najjačih stranaka nakon izbora.

    “Čvrsto sam uvjeren da Nijemci ne vjeruju Zelenima”, rekao je lider CSU-a Markus Söder na zajedničkoj konferencijiza novinare s Laschetom i poručio: “Možete provoditi zelenu politiku i bez Zelenih”.

    Söder i Laschet pokazali su zajedništvo, nakon oštre borbe u aprilu, kada nije bilo jasno ko će od njih dvoje biti kandidat za kancelara. Potom se Soeder povukao iz utrke.

  • Filipinski predsjednik poručio građanima: Vakcinišite se ili ću vas zatvoriti

    Filipinski predsjednik poručio građanima: Vakcinišite se ili ću vas zatvoriti

    Filipinski predsjednik Rodrigo Duterte zaprijetio je zatvorom ljudima koji odbiju biti vakcinisani protiv koronavirusa dok se njegova zemlja bori s novim pandemijskim valom, s više od 1,3 miliona slučajeva i 23.000 umrlih.

    “Vi odlučite, vakcina ili ću vas zatvoriti”, rekao je Duterte u televizijskom obraćanju u ponedjeljak nakon izvještaja o malom broju vakcinisanih.

    Duterteove primjedbe protive se porukama zdravstvenih radnika, koji su rekli da je, iako se od ljudi traži primanje vakcina protiv koronavirusa, vakcinisanje dobrovoljno.

    “Nemojte me pogrešno shvatiti, u ovoj zemlji postoji kriza,” rekao je Duterte te dodao da je ogorčen zbog malog broja vakcinsanih.

    Od 20. juna, filipinske vlasti u potpunosti su vakcinisale 2,1 milion ljudi, polako napredujući prema vladinom cilju da ove godine imunizira do 70 miliona ljudi u zemlji od 110 miliona stanovnika.

    Duterte, koji je kritikovan zbog svog oštrog pristupa u suzbijanju virusa, također je ostao pri odluci da ne dozvoli da se škole ponovo otvore.