VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Haos u Maliju, ranjeno 12 njemačkih vojnika u napadu na bazu UN

    Haos u Maliju, ranjeno 12 njemačkih vojnika u napadu na bazu UN

    jedinjene nacije saopštile su da je 12 njemačkih i jedan belgijski vojnik na službi u mirovnoj misiji u Maliju ranjeno u napadu na nemirnom sjeveru zemlje.

    Misija Ujedinjenih nacija u toj zemlji, MINUSMA, ranije je saopštila da je 15 pripadnika mirovnih snaga ranjeno kada je privremena operativna baza u regionu Gao bila napadnuta automobilom-bombom, da bi kasnije ispravili broj ranjenih.

    Njemačka ministarka odbrane Anegret Kramp-Karenbauer rekla je da su trojica vojnika teško ranjena. Ona je novinarima u Bonu u Njemačkoj rekla da su dva vojnika u tom trenutku bila u stabilnom stanju, dok je treći još uvijek bio na operaciji.

    Svi ranjeni vojnici su helikopterom prebačeni u Gao, gdje su bili na liječenju u njemačkim, francuskim i kineskim medicinskim ustanovama, rekla je ministarka.

    “Vojne operacije na lokaciji još nisu završene”, rekla je ona.

    Njemački medicinski avion poletio je tokom noći za Gao kako bi u subotu dovezao ranjene vojnike u Njemačku, rekla je Kramp-Karrenbauer.

    Njemačka ima stotine vojnika koji učestvuju u misijama za stabilizaciju Ujedinjenih nacija i obuku Evropske unije u toj zapadnoafričkoj državi.

    Mali pokušava da suzbije slamsku ekstremističku pobunu od 2012. godine.

    Islamski ekstremistički pobunjenici svrgnuti su sa vlasti u sjevernim gradovima Malija tokom vojne operacije koju su predvodili Francuzi 2013. Međutim, pobunjenici su se brzo pregrupisali u pustinji i započeli česte napade na malijsku vojsku i njene saveznike koji se bore protiv pobune.

    Ekstremisti su proširili svoj domet i na centralni Mali, gdje je njihovo prisustvo rasplamsalo tenzije između etničkih grupa u tom području.

  • Američka vlada objavila izvještaj o NLO-ima

    Američka vlada objavila izvještaj o NLO-ima

    Američka vlada je objavila dugo očekivani izvještaj o neidentificiranim letećim objektima (NLO) u kojem je navedeno da analitičari iz sektora odbrane i obavještajnih podataka ne raspolažu sa dovoljno podataka da bi utvrdili porijeklo misterioznih letećih objekata koje su viđali vojni piloti.

    U izvještaju, koji je podnijet Kongresu i javno objavljen, obuhvaćena su viđenja 144 objekta koje je vlada zvanično nazvala “neidentifikovanim zračnim fenomenima” (UAP), a datiraju od 2004., navodi Reuters, prenosi Al Jazeera.

    U izvještaju se zaključuje da ove pojave svakako dovode u pitanje sigurnost letenja i mogu predstavljati izazov po nacionalnu sigurnost SAD-a i dodaje da za ove fenomene “vjerovatno ne može postojati samo jedno objašnjenje”.

    Izvještaj je označio prekretnicu za američku vladu nakon što je vojska decenijama odvraćala, razotkrivala i diskreditirala posmatranja neidentificiranih letećih objekata i “letećih tanjira” iz 1940-ih.

    Sva navedena viđenja, osim jednog, a to je slučaj pripisan velikom, ispuhanom balonu, ostaju neobjašnjiva i podložna daljnjim analizama, navodi se u izvještaju.

    Za ostala 143, izvještaj je utvrdilo da postoji premalo podataka da bi se moglo zaključiti predstavljaju li neki egzotični zračni sistem koji su razvili američka vlada ili komercijalni entitet, ili strana sila poput Kine ili Rusije.

    “Mada se terminologijom u izvještaju izbjegavaju eksplicitna spominjanja takvih mogućnosti, analitičari tek trebaju utvrditi vanzemaljsko porijeklo, tvrde visoki američki zvaničnici, govoreći pod uvjetom anonimnosti”, javlja Reuters.

  • Njemačka policija objavila da je napadač iz Wurzburga 24-godišnji državljanin Somalije

    Njemačka policija objavila da je napadač iz Wurzburga 24-godišnji državljanin Somalije

    Napadač, koji je jučer u Wurzburgu u Njemačkoj nožem ubio tri, a ranio 10 osoba identificiran je kao 24-godišnji državljanin Somalije i psihički bolesnik, koji živi u ovom gradu.

    Ovo je za njemačke medije rekao Bavarski ministar unutrašnjih poslova Joachim Hermann koji je dodao da je napadač nedavno prošao psihijatrijsko liječenje u specijaliziranoj instituciji. Dodao je da će više informacija o identitetu napadača i mogućim motivima napada biti poznato nakon okončanja istrage.

    Podsjećamo, napadač je jučer u poslijepodnevnim satima je napao nekoliko ljudi nožem na ulici, a nakon ubistava i ranjavanja uslijedila je policijska akcija u kojoj je ranjen u nogu te uhapšen. Policija u Wurzburgu je potom obavijestila javnost da više nema opasnosti.

    Napad se dogodio na trgu Barbarossaplatz gdje su tramvajska i autobuska stanica te je uobičajena velika koncentracija prolaznika.

  • Policajac koji je ubio Džordža Flojda osuđen na 22,5 godine zatvora

    Policajac koji je ubio Džordža Flojda osuđen na 22,5 godine zatvora

    Bivši policajac Derek Šovin oduđen je na 22 i po godine zatvora zbog ubistva Afroameriknca Džordža Flojda u Atlanti poršle godine.


    To ubistvo izazvalo je val nezadovoljstva u SAD-u i širom svijeta, a protesti za prava Afroamerikanaca iznjedrili su pokret “Black Lives Matter”.

    Derek Šovin, već ranije – u aprilu ove godine, odlukom suda u Minnsoti proglašen je krivim po sve tri tačke optužnice za ubistvo, a danas mu je određena kazna.

    Šovin je proglašen krivim za nenamjerno ubistvo drugog stepena, ubistvo trećeg stepena i ubistvo iz nehata drugog stepena.

    Tokom procesa, Tužilaštvo se u svom izlaganju fokusiralo na snimak snimljen kamerom na tijelu policajca kako bi pokušali dokazati da je Šovin bio svjestan publike koja ga gleda dok je koljeno držao na Flojdovu vratu, ali je nastavio raditi ono što je naumio kako bi dokazao svoj autoritet, zadovoljio svoj ego i ponos.

    Šovin je držao koljeno na Flojdovom vratu devet minuta i 29 sekundi. Koljenom je pritiskao vrat još tri minute i 27 sekundi nakon što je Flojd izdahnuo.

    Nakon što je Šovinu kolega policajac rekao da Flojd nema pulsa, koljeno je ostalo na vratu još dvije minute i 44 sekunde. Džorđž Flojd je 27 puta rekao da ne može disati i preklinjao policajca da ga ne ubije.

    Prije današnjeg izricanja presude obratili su se tužilac, Šovinov advokat, ali i članovi porodica ubijeg Flojda te okrivljenog.

    Na ročištu je puštena i izjava sedmogodišnje kćerke ubijenog.

    “Stalno pitam za njega”, rekla je djevojčica.

    Neko na snimku pitao je Giannu šta će reći ocu ako ga bude mogla ponovo vidjeti.

    “Bilo bi da mi nedostaješ i da te volim”, rekla je.

    Brat Džordža Flojda pozvao je sud da Dereka Šovina osudi na najvišu moguću kaznu jer “svaki dan moli za zadovoljenje pravde”, piše CNN.

    “Morao sam presjediti svaki dan suđenja Dereku Šovinu i gledati video snimak Džordža kako umire satima, uvijek iznova. Cijelu godinu morao sam proživljavati kako je Džordž mučen do smrti…”, kazao je njegov brat.

    I Terrence Flojd, mlađi brat Džordža Flojda, zatražio je od suda maksimalnu kaznu za ubicu svog brata.

    “U ime mene i moje porodice tražimo maksimalnu kaznu”, rekao je, dok mu se glas tresao.

    Carolyn Pawlenty, majka Dereka Šovina, rekla je da je njen sin “dobar čovjek” i neko ko “uvijek posvetio svoj život i vrijeme policijskoj upravi”.

    “Čak i u slobodne dane zvao bi da vidi treba li im pomoć”, rekla je ona.

  • Rusi poručili Britancima: Slijedeći put bombe će gađati metu

    Rusi poručili Britancima: Slijedeći put bombe će gađati metu

    Šef ruske delegacije za pitanja vojne bezbjednosti i kontrole naoružanja na pregovorima u Beču Konstantin Gavrilov upozorio je Veliku Britaniju.

    On je istakao da bi u slijedećoj situaciji, sličnoj incidentu sa razaračem u Crnom moru, bombe mogle da gađaju metu, a ne pravac kretanja.

    “Nemoguće je sakriti uznemirenost zbog saopštenja Ministarstva odbrane Velike Britanije da je pomenuti razarač navodno realizovao ‘miran prolazak kroz teritorijalne vode Ukrajine’. Primoran sam da upozorim bivšu ‘kraljicu mora’ da se slijedeći put, ukoliko bude donijeta takva odluka, neće bombardovati pravac kretanja, nego meta”, rekao je Gavrilov govoreći na plenarnoj sjednici foruma OEBS-a za saradnju u oblasti bezbjednosti.

    Takođe je podsjetio na izjavu bivšeg državnog sekretara SAD Henrija Kisindžera da je Rusija „dobra, gostoljubiva, dobronamjerna, ali nepobjediva”, istakavši da to istorija potvrđuje preko hiljadu godina.

    „Takođe bih preporučio zapadnim stratezima da se okrenu Bibliji u kojoj je napisano: ‘Ne pretite i sami se nikoga ne bojte'“, poručio je diplomata.

    Razarač „Defender” Ratne mornarice Velike Britanije narušio je juče državnu granicu Rusije i ušao tri kilometara u teritorijalno more u oblasti rta Fiolent. Crnomorska flota Rusije zajedno sa Pograničnom službom FSB ispalila tri hica upozorenja kako bi sprečila britanski razarač da naruši rusku državnu granicu.

    Prema navodima Ministarstva odbrane Rusije, britanski razarač je prethodno dobio upozorenje da će biti upotrebljeno naoružanje ukoliko povredi granice Ruske Federacije, međutim, vojni brod na to upozorenje nije reagovao, prenosi Sputnjik.

  • Traže blizu 100 nestalih u tonama ruševina zgrade na Floridi

    Traže blizu 100 nestalih u tonama ruševina zgrade na Floridi

    Spasioci i dalje pretražuju tone ruševina u potrazi za preživjelima nakon kolapsa dijela stambene zgrade na obali okeana nedaleko od Majamija, gdje je poginula najmanje jedna osoba, a nestalo blizu 100 ljudi, izjavili su američki zvaničnici.

    Spasilački timovi detektovali su udarce i ostale zvukove, ali ne i glasove ispod ruševina nekoliko sati nakon što se urušio dio zgrade u mjestu Surfsajd, na ostrvu preko puta zaliva u kojem se nalazi Majami.

    Za sada nije poznato šta je uzrokovalo pad dijela zgrade stare 40 godina, ali je poznato da su izvođeni radovi na krovu objekta i ostale popravke.

    Lokalni gradonačelnik Levin Kava rekla je novinarima da je nepoznata sudbina 99 ljudi oko 18 časova nakon urušavanja, ali da neki možda nisu bili u objektu u trenutku tragedije.

    Još 102 osobe u međuvremenu su locirane i proglašeno je da su one na bezbjednom, dodala je Kava.

    Zvaničnik vatrogasne službe izjavio je ranije da je 35 ljudi evakuisano iz lijevog dijela stambenog komleksa koji se nije srušio.

    Specijalni timovu su uz pomoć obučenih pasa i dronova izvukli dvije osobe iz ruševina, ali je jedna bila mrtva.

    Predsjednik SAD Džozef Bajden proglasio je danas vanredno stanje u saveznoj državi Florida poslije urušavanja zgrade u Surfsajdu.

    Bajden je takođe naložio upućivanje federalne pomoći za otklanjanje posljedica nesreće.

    “Predsjednik je ovlastio Odjeljenje za nacionalnu bezbjednost, Federalnu agenciju za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA), da koordinira sve napore za pomoć,” saopšteno je iz Bijela kuće.

  • Berlin hoće da zatvori OHR

    Berlin hoće da zatvori OHR

    Tri najvažnije frakcije u Bundestagu zatražile su juče od Vlade Njemačke da zajedno s međunarodnom zajednicom radi na brzom ispunjavanju agende 5+2 za uspješno zatvaranje OHR-a.

    Kako stoji u dokumentu koji su ove tri frakcije podnijele za glasanje u Bundestagu, traži se da se na nivou EU obezbijedi uska koordinacija između evropskih institucija i OHR-a, kao i da se u budžetu za OHR obezbijedi dovoljno finansijskih sredstava za uspješno sprovođenje mandata Kristijana Šmita, novog visokog predstavnika, čije imenovanje su pozdravili.

    “Bundestag pozdravlja činjenicu da je kroz imenovanje njemačkog kandidata na poziciju visokog predstavnika BiH ponovo u pojačanom interesovanju međunarodne zajednice”, naglašeno je u prijedlogu za glasanje.

    Osim toga, u dokumentu je osuđen genocid u Srebrenici, a kritika je usmjerena i na retoriku iz RS o odvajanju iz BiH i glorificiranju ljudi osuđenih za ratne zločine, kao i nacionalistička retorika.

    Što se tiče zadatka koji će Šmit imati kao visoki predstavnik, naglašena je potreba ograničene ustavne reforme, kako bi svi građani BiH, a ne samo oni koji pripadaju konstitutivnim narodima, dobili pasivno biračko pravo, a naglašeno je da ispunjavanje 14 prioriteta Evropske komisije ostaje centralni politički cilj.

    U dokumentu je poseban pasus posvećen zadacima koje će Šmit sprovoditi kao visoki predstavnik, što je posebno važno imajući u vidu da se radi o dokumentu iza kojeg stoje stranke koje čine Vladu Njemačke, a kojima pripada i sam Šmit.

    “Potrebno je da impuls kroz novo postavljenje na poziciji visokog predstavnika bude iskorišten u kombinaciji međunarodnog angažmana i odgovornosti lokalnih aktera, kako bi se skretnice usmjerile ka evropskoj budućnosti”, naglašeno je u ovom dokumentu. Ono što je takođe važno je da je naglašena važnost završavanja misije OHR-a, i to u uskoj koordinaciji s EU.

    Na istoj sjednici na kojoj se poslanicima u Bundestagu posljednji put na aktuelnom času obratila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je naglasila da je potrebno da zbog aktivnosti Rusije u istočnom susjedstvu i na zapadnom Balkanu, EU nađe primjeren odgovor na izazove koje je stvorila Rusija.

    “Ja sam mišljenja da moramo tražiti direktan kontakt s Rusijom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nije dovoljno da s ruskim predsjednikom razgovara samo američki predsjednik Džo Bajden, što ja pozdravljam. EU mora stvoriti vlastite formate za razgovor, jer inače nećemo moći riješiti konflikte koji postoje”, rekla je Merkelova.

    Poslanicima se obratio i Šmit, koji je izrazio zadovoljstvo što će od 1. avgusta preuzeti poziciju visokog predstavnika u Sarajevu. On je izrazio zadovoljstvo što je Bajden na nedavnom samitu lidera EU u Briselu rekao da je dejtonski mir sveta obaveza za stabilnost u Evropi. On je pozdravio povratak SAD na međunarodnu scenu i dodao da će Evropljani dati doprinos, bilo na Baltiku ili Balkanu, ili bilo gdje drugdje u Evropi i u evropskom susjedstvu.

    “Zahvaljujem kancelarki i Vladi Njemačke za pojačan interes i inicijative prema zapadnom Balkanu”, rekao je Šmit. Dodao je da je svjestan težine zadatka koji prihvata, ali da će u te svrhe koristiti pametne alate koji su mu stavljeni na raspolaganje kroz Dejtonski sporazum.

    “Želim dati odlučujući doprinos da u regionu ne izbiju nestabilnosti i zato su mi na raspolaganju izvršne ovlasti ove kancelarije, koja je i dalje potrebna”, rekao je Šmit i dodao da je važna i politička prisutnost na ovoj poziciji, kako bi se na ovaj način zaštitio i teritorijalni integritet BiH, za koji je rekao da je kroz razne non pejpere proteklih mjeseci više puta dovođen u pitanje. Zločin u Srebrenici je nazvao monstruoznim genocidom, a spomenuo je da postoje i drugi zločini koji moraju ostati u kolektivnom sjećanju svih Evropljana kao upozorenje.

    “Ne samo zbog ovih užasnih iskustava, mi ne smijemo zaboraviti zapadni Balkan, taj ključni region Evrope, naš južni kampus raznolikosti. Naš pogled moramo usmjeriti ka tamo”, rekao je Šmit.

    Kao jedan od zadataka za dovođenje regiona u Evropu, Šmit je napomenuo da je potrebno izgraditi međustanice, kako članstvo u EU ne bi bilo utopija, već realnost.

    Imajući u vidu da je samo dan ranije Entoni Blinken, američki državni sekretar, Njemačku nazvao najvećim partnerom i prijateljem na svijetu, potvrđuje se sve ono što su “Nezavisne novine” proteklih mjeseci pisale o uskoj koordinaciji SAD i Njemačke u vezi sa Šmitovim imenovanjem. Osim toga, potvrdilo se i da je Njemačka bila najveći zagovarač samita između Bajedna i Putina, kao i činjenica da će SAD, EU i Rusija, uprkos značajnim razlikama između Istoka i Zapada, više sarađivati na stabilnosti u Evropi, što će se pozitivno odraziti i na zapadni Balkan.

  • Tornado brojna sela u Češkoj sravnio sa zemljom

    Tornado brojna sela u Češkoj sravnio sa zemljom

    Dan nakon što je razorni tornado pogodio dijelove Češke Republike krizni štab i civilna zaštita ove zemlje i dalje utvrđuju štetu. Prema posljednjim informacijama brojna sela koja je zahvatio razorni tornado u potpunosti su sravnjena sa zemljom.

    Prema posljednjim informacijama koje dolaze iz ove zemlje, broj povrijeđenih u udaru tornada porastao je na 200. U ovom trenutku najteža situacija je u regiji Južna Moravska, gdje su brojni građani ostali bez domova.

    Načelnici lokalnih mjesta saopćili su kako je tornado prošao kroz brojna sela koja su u potpunosti sravnjena sa zemljom.

    Spasioci i krizni štab u Češkoj proglasili su vanredno stanje trećeg stepena na jugu Moravske te su savjetovali ljudima da i dalje ne izlaze iz domova zbog olujnog nevremena i tuče.
    Iako zdravstvene službe za sada ne daju mnogo informacija o stanju povrijeđenih osoba, glasnogovornica jedne od bolnica saopćila je kako su tokom noći preminula tri pacijenta.

    “Nismo uspjeli spasiti tri pacijenta, pretrpjeli su smrtne povrede”, dodala je glasnogovornica.

    Zbog posljedica olujnog nevremena i razornog tornada, vatrogasci su od četvrtka navečer pa sve do 6 sati ujutro imali više od 90 intervencija. Kako se navodi, ispumpavali su vodu iz domova i uklanjali srušena stabla. Također, i dalje je u toku pretraživanje ruševina zgrada i kuća kako bi se spasile osobe koje se nisu uspjele evakuisati.
    “Povrede su uglavnom rješavane preko noći, ali imamo tri općine u kojima su još uvijek u toku pretresi zgrada u kojima se još uvijek mogu nalaziti povrijeđeni građani. To su općine Mikulčice, Moravska Nova Ves i Lužice”, rekao je glasnogovornik vatrogasaca.

    Udar tornada nije zaobišao ni dom za starije osobe u gradu Hodoninu. Kako ističe direktor ove institucije, nakon udara tornada dom apsolutno više nije za upotrebu, a desetine osoba koje su bile smještene u domu prebačene su u bolnicu na daljnje liječenje, dok su drugi evakuirani u obližnje hotele.

    Prema informacijama čeških medija, nakon oluje najmanje 75.000 stanovnika ostalo je bez napajanja električnom energijom.

    Najgora je situacija na jugu Moravske, gdje je oluja napravila najviše štete. U okolici Hodonina, Breclava i Vyškova više od 40.000 građana ostalo je bez napajanja električnom energijom.

    Susjedne zemlje poslale pomoć

    Već nakon prvih informacija o olujnom nevremenu, slovački i austrijski zvaničnici najavili su slanje pomoći. Slovački premijer Eduard Heger poručio je kako je sedam slovačkih vozila hitne pomoći upućeno prema najteže pogođenim dijelovima Češke.

    “Vatrogasci iz Bratislave i Trnave premješetni su prema sjevernim dijelovima i spremni su pružiti pomoć češkim kolegama”, naveli su iz Slovačke.

    Pored Slovačke, pomoć Češkoj najavila je i Austrija koja će, prema riječima češkog ministra zdravstva, također poslati nekoliko vozila hitne pomoći i dva spasilačka helikoptera.

    Oglasio se i austrijski kancelar Sebastian Kurz, koji je naglasio kako je Austrija odmah nakon saznanja o posljedicama razornog tornada poslala pomoć prema Češkoj.
    “Upućujemo duboko saučešće porodicama žrtava nevremena. Austrijske snage odmah su dobile naređenje da pomognu”, ističe Kurz.

  • Evropski parlament usvojio Rezoluciju o BiH

    Evropski parlament usvojio Rezoluciju o BiH

    Sa 483 glasa “za”, 73 protiv i 133 suzdržanih, Evropski parlament usvojio je, u formi Rezolucije, izvještaj o BiH koji je pripremio i nedavno usvojio Komitet za spoljne poslove.

    Izvještaj je podijeljen u sedam poglavlja koja se odnose proces pomirenja, funkcionisanje demokratskih institucija, vladavinu prava, osnovna ljudska prava, socioekonomske reforme, povezanost, energiju i okolinu, spoljnu politiku i bezbjednost.

    Istaknuto je da Evropska unija, kako je navedeno, snažno podržava suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine.

    Osudili su narušavanje državnosti i Ustava Bosne i Hercegovine, te su pozvali domaće političare da donesu Ustav koji će biti u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    U Rezoluciji se osuđuje i nacionalistička i zapaljiva retorika, poricanje i veličanje ratnih zločina, među kojima je i zločin u Srebrenici.

    Ranije, većina evroparlamentaraca koji su članovi Komiteta za spoljnu politiku podržali su usvajanje ovog izvještaja. Njih osam tada je bilo protiv, a među njima su bili europarlamentarci iz Hrvatske.

    Takođe, danas su odbijeni svi amandmani na tekst Prijedloga rezolucije hrvatskih europoslanika. Ovo predstavlja veliki politički poraz za hrvatsku diplomatiju, jer nije spomenuta ni konstitutivnost niti “legitimno predstavljanje”.

  • Članovi Bundestaga: Odbacujemo bilo kakve pokušaje promjene granica u BiH

    Članovi Bundestaga: Odbacujemo bilo kakve pokušaje promjene granica u BiH

    Predstavnici vladajuće njemačke koalicije CDU/CSU, kao i članovi stranaka SPD i Slobodne demokratske stranke (FDP), podnijeli su zahtjev njemačkom Bundestagu, koji se odnosi na analizu trenutne situacije u Bosni i Hercegovini.

    Zahtjev, odnosno analiza koju su predstavnici prezentirali pod nazivom “Novi zamah za Bosnu i Hercegovinu – podrška za visokog predstavnika” navodi kako je Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine stvorio uslove za miran život i osigurao trajni mir.
    “Dejtonski mirovni sporazum je stvorio osnovu za zajednički život naroda BiH. Uslijedio je poslijeratni oporavak i ideja da se suživot različitih skupina realizira u zajedničkoj državi, što predstavlja put ka krajnjem miru. Za praćenje provedbe Dejtonskog sporazuma uspostavljen je i Ured visokog predstavnika u BiH, a 25 godina nakon Dejtona vidi se kako je on poslužio svrsi te su stranice iz prošlosti koje sadrže nasilje trajno zatvorene”, navodi se.

    Međutim, njemački zastupnici ističu kako etničke skupine u BiH danas često rade jedne protiv drugih te da je država i danas podijeljena.

    “BiH je zemlja u kojoj su etničke grupe sumnjičave jedne prema drugima. Ponavljaju se zahtjevi za promjenom granica ili čak i secesije entiteta Republika Srpska, što produbljuje etničke podjele i povećava političku nestabilnost. Jasno odbacujemo bilo kakve promjene granica kao opasnost za stabilan razvoj”, poručuju njemački zastupnici.

    Osvrnuli su se na izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona.

    “Važeći ustav i važeći Izborni zakon sprečavaju građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima da ostvare svoje pravo i kandiduju se na izborima. Pored presude ‘Sejdić-Finci’, BiH mora provesti i druge presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Zornić, Šlaku i Pilav, kako bi se u istu svrhu realizovala politička prava za sve građane BiH. Odgovarajuće neophodne promjene Ustava i Izbornog zakona BiH još uvijek nisu izvršene u ograničenoj mjeri”, ističu parlamentarci.


    Također, ističu kako se i pored brojnih presuda Međunarodnog suda u Hagu brojni zločinci veličaju, a zločini negiraju.

    “Pored toga, ostaju neriješeni problemi u vezi s vladavinom zakona i borbom protiv korupcije. Problem su i dalje odlasci mladih i dobro obrazovanih građana. Pored uspješnog pravnog postupka nad ratnim zločincima pred Međunarodnim sudom u Hagu, teško da postoji bilo kakva domaća aktivnost koja bi težila pomirenju i izgradnji povjerenja između etničkih grupa. Umjesto toga, na nekim mjestima i dalje se veličaju ratni zločinci, a zločini negiraju”, naglašavaju zastupnici.

    Njemački zastupnici okupljeni oko koalicije CDU/CSU, SPD i FDP navode kako 2021. godina u BiH ne smije ostati neiskorištena za brojne reforme koje čekaju državu.

    “Sa 14 prioriteta formulisanih u maju 2019. godine, Evropska unija definirala je neophodne uslove koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti prije nego što započnu pregovori o pristupanju. Godina bez izbora u Bosni i Hercegovini ne smije ostati neiskorištena. Hitne reforme moraju se riješiti sada”, navode oni.

    Na kraju, istakli su kako budući visoki predstavnik i dugogodišnji član Bundestaga Christian Schmidt ima punu podršku kako Evropske unije tako i Sjedinjenih Američkih Država.

    “S obzirom na brojne prepreke koje još uvijek postoje na putu ka evropskoj budućnosti BiH, cilj međunarodne zajednice mora biti uska koordinacija i uspješan završetak zadataka visokog predstavnika i istovremeno puna podrška njegovom radu. Pozdravljamo otvorenost administracije SAD-a da zajedno radimo na tom cilju. Imenovanjem Schmidta, Njemačka je jasno stavila do znanja da razvoj Bosne i Hercegovine smatra posebnim zadatkom. Zadatak je usmjeren i prema procesu prilagođavanja BiH na putu od Dejtona prema Briselu. Važno je iskoristiti zamah novog imenovanja, odrediti put ka evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Za Bosnu i Hercegovinu je važno da Ured visokog predstavnika svoje zadatke uspješno zaključi u uskoj koordinaciji s Evropskom unijom”, stoji u zaključku zastupnika.

    Na kraju, članovi Bundestaga još jednom su pozdravili imenovanje novog visokog predstavnika u BiH te su pozvali saveznu njemačku vlast da kontinuirano radi na nivou međunarodne zajednice kako bi se osigurala provedba Agende 5+2, čime bi se uspješno okončali i zadaci visokog predstavnika u BiH.