VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Washington Post: Rusija planira veliku vojnu ofanzivu na Ukrajinu sa 175.000 vojnika

    Washington Post: Rusija planira veliku vojnu ofanzivu na Ukrajinu sa 175.000 vojnika

    Američke obavještajne službe su upozorile na moguću rusku vojnu invaziju na Ukrajinu usljed tenzija između Moskve i Washingtona.

    Prema pisanju lista Washington Post, Rusija planira veliku invaziju koja bi počela početkom sljedeće godine, a u kojoj bi učestvovalo 175.000 vojnika.

    Moskva u međuvremenu pomjera vojnike prema granici s Ukrajinom. Insistira na tome da Sjedinjene Američke Države garantuju da Ukrajina neće postati članicom NATO-a i da ovaj vojni savez neće imati aktivnosti u i oko ukrajinskog teritorija.

    Time se ponovo pojavio strah od izbijanja rata na evropskom kontinentu, i to uoči razgovora američkog predsjednika Joea Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina koji bi se trebao desiti sljedeće sedmice.

    “Rusija planira vojnu ofanzivu na Ukrajinu početkom sljedeće godine, čije bi razmjere bile dva puta veće od onog što je viđeno tokom ruske vanredne vojne vježbe u proljeće ove godine u blizini granice s Ukrajinom. Plan podrazumijeva angažman 100 bataljonskih taktičkih grupa sa oko 175.000 vojnika”, tvrdi obavještajni izvor poznat američkom listu.

    Rusija već povećala broj vojnika u blizini granice s Ukrajinom

    Neklasificirani američki obavještajni dokument, do kojeg je došao Washington Post, a koji sadrži i satelitske fotografije, ukazuje na to da Rusija planira koncentrisati vojnike na četiri lokacije. Trenutno je aktivno 50 taktičkih grupa te su pripravni tenkovi i artiljerija.

    Prema ukrajinskoj procjeni, u blizini granice je 94.000 ruskih vojnika, dok je prema američkim podacima 70.000 ruskih vojnika. Obavještajni podaci otkrivaju plan kretanja vojnika, a kako bi se “sakrile stvarne namjere i izazvala neizvjesnost”. Na fotografijama snimljenim satelitima je vidljivo da je Rusija tokom prošlog mjeseca povećala broj vojnika na granici s Ukrajinom.

    Američki državni sekretar Antony Blinken je ranije ove sedmice tokom posjete Evropi izjavio da postoje dokazi da Rusija ima planove za “agresivno djelovanje protiv Ukrajine”. Upozorio je Moskvu na ozbiljne posljedice, među kojima su i znatno oštrije ekonomske sankcije, ako se Rusija odluči na ofanzivu.

    Na posljedice je upozorio i Biden, dok Rusija tvrdi da je riječ o glasinama te da nikome ne prijeti.

    “Radim ono u što vjerujem da trebam raditi, ono što će biti sveobuhvatna i smislena inicijativa zbog koje će Putinu biti veoma teško da uradi ono zbog čega su ljudi veoma zabrinuti”, poručio je jučer, 3. decembra, Biden.

    Putin traži garanciju da se NATO neće širiti

    Sve ovo se dešava usljed ponovnih tenzija između SAD-a i Rusije zbog Ukrajine. Rusija mobilizaciju rezervista predstavlja kao nužnu mjeru u modernizaciji vojske. Međutim, ovaj potez je izazvao zabrinutost. Obavještajni podaci potkrepljuju spomenute Blinkenove navode.

    Kako je izjavio ruski predsjednik vanjskih poslova Sergej Lavrov, ne zna da li je Putin donio odluku o ofanzivi te da moraju biti spremni za nepredviđene situacije. Ranije ove sedmice je ponovio Putinov navod da SAD svojim aktivnostima zadire u ruske granice.

    Prema spomenutim obavještajnim podacima, Rusija bi bila spremna da izvrši brzu vojnu ofanzivu. Ukrajinske vlasti su zaključile da je Rusija ranijim vojnim vježbama upravo uvježbavala ofanzivu.

    Nadležni u SAD-u su ukazali i na intenzivnu rusku propagandu za koju su ocijenili da se njome u negativnom kontekstu želi predstaviti Ukrajina i NATO. Između ostalog, ona podrazumijeva tvrdnju da Zapad ima mržnju prema “ruskom svijetu” te da djeluje protiv interesa Ukrajinaca.

    Blinken je tokom nedavne posjete Latviji savjetovao Ukrajini da Rusiji ne daje povod za vojne aktivnosti. U međuvremenu Putin i dalje insistira da se garantuje da Ukrajina i Gruzija neće postati dijelom NATO-a. Naglasio je da Zapad vojnim aktivnostima u i oko Ukrajine prelazi crvenu liniju.

    Ruski predsjednik je kritikovao širenje NATO-a na države bivšeg Varšavskog pakta i ponovio da traži konkretan sporazum da se ono neće nastaviti prema istoku. No, glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki je izjavila da nije prihvatljiv prijedlog da postoji garancija da NATO neće ući u Ukrajinu.

    “Države članice NATO-a odlučuju koja zemlja će biti nova članica, a ne Rusija. Tako je oduvijek bilo i tako će uvijek biti. Mislim da je važno znati od koga dolaze provokacije. One ne dolaze od SAD-a, ali ni od Ukrajine”, rekla je Psaki.

    Ako bi se desila ruska vojna ofanziva na Ukrajinu, pretpostavlja se da bi bila znatno veća od one kada je Rusija 2014. anektirala poluotok Krim koji je bio ukrajinski teritorij, piše Washington Post.

  • Antivakser iz Italije na vakcinaciju došao s veštačkom rukom

    Antivakser iz Italije na vakcinaciju došao s veštačkom rukom

    Kako bi dobio zeleni sertifikat, antivakser iz Italije je došao na bizarnu ideju, pa se na vakcinaciji pojavio sa lažnom silikonskom rukom.

    Neimenovani pedesetogodišnjak iz Italije pokušao je da prevari zdravstvene radnike tako što im je ponudio lažnu silikonsku ruku prilikom vakcinacije. A sve kako bi dobio zeleni sertifikat, piše Independent.

    Ovaj bizaran slučaj je prijavljen policiji u severnom italijanskom gradu Bjela, a guverner Alberto Ćirio je silikon na veštačkoj ruci opisao kao veoma sličan pravoj koži.

    Ipak, boja i razlika prilikom dodira su izazvali sumnju zdravstvenu radnika, koji ga je zamolio da pokaže celu ruku.

    “Incident bi se graničio sa urnebesnim, da nije reč o izuzetno ozbiljnom činu”, pisalo je u njegovoj Fejsbuk objavi.

    Prema izveštajima novinske agencije Ansa, muškarac radi u zdravstvenom sektoru i suspendovan je sa posla zbog svoje prevare i odbijanja da primi vakcinu protiv koronavirusa.

    Podsetimo, u Italiji je vakcinacija obavezna za sve zdravstvene radnike.

  • Šta će Bajden saopštiti Putinu na sastanku

    Šta će Bajden saopštiti Putinu na sastanku

    Predsjednik Džozef Bajden će na sastanku saopštiti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da su SAD riješene da se odlučno suprotstave svim nepromišljenim ili agresivnim akcijama koje Rusija može da preduzme i da odbrane teritorijalni integritet Ukrajine, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken.

    Blinken je za Rojters rekao da će kada dvojica predsjednika budu razgovarala Bajden takođe Putinu iznijeti želju SAD za većom predvidljivošću i stabilnošću u odnosima s Rusijom.

    I Bijela kuća je danas potvrdila da je administracija američkog predsjednika Bajdena spremna da uvede sankcije ili druge mjere protiv Rusije ako odluči da izvrši invaziju na Ukrajinu.

    Portparolka Bijele kuće Džen Psaki izjavila je danas da ruski predsjednik Vladimir Putin preduzima pripremne korake, koji bi omogućili da izvrši invaziju na susjednu zemlju, i da SAD žele da budu spremne i za takvu mogućnost zbog koje su izrazile ozbiljnu zabrinutost, prenio je Rojters.

    Zvaničnica Bijele kuće je rekla da se SAD spremaju za mogući razgovor s Putinom kako bi se razmotrilo to pitanje.

    Kremlj je danas saopštio da su okvirno dogovoreni vrijeme i datum sastanka odnosno video-konferencije između predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Džozefa Bajdena, ali da Moskva čeka da dobije i konačnu potvrdu Vašingtona.

    Savjetnik ruskog predsjednika Juri Ušakov rekao je da će do razgovora dvojice lidera doći u narednih nekoliko dana, prenio je TASS.

  • Bajden pred razgovor sa Putinom: “Neću prihvatiti ruske crvene linije”

    Bajden pred razgovor sa Putinom: “Neću prihvatiti ruske crvene linije”

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da će sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom dugo razgovarati o rusko-ukrajinskoj krizi i da neće prihvatiti ruske “crvene linije”.

    “Svjesni smo ruskih akcija već duže vrijeme i očekujem da ću dugo razgovarati sa Putinom”, rekao je Bajden novinarima dok je odlazio na vikend u Kemp Dejvid, prenio je Rojters.

    On je istakao da ne prihvata bilo čije “crvene linije”.

    “Ono što radim je da sastavljam ono što vjerujem da je najsveobuhvatniji i najsmisleniji skup inicijativa kako bi Putinu bilo veoma, veoma teško da nastavi i uradi ono oko čega su ljudi zabrinuti da će uraditi”, rekao je Bajden ne ulazeći u detalje.

    Više od 94.000 ruskih vojnika nalazi se u blizini ukrajinskih granica, saopštile su ukrajinske vlasti, pozivajući se na obavještajne izvještaje koji ukazuju na to da Moskva možda planira vojnu ofanzivu velikih razmjera za kraj januara.

    Moskva je s druge strane optužila Ukrajinu i SAD za destabilizujuće ponašanje i nagovijestila da se Kijev možda sprema da pokrene sopstvenu ofanzivu na istoku Ukrajine, što ukrajinske vlasti poriču.

  • Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

    Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

    BBC je obrazložio zašto turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ne brine pad vrijednosti lire, a što pogoršava živote stanovnika ove države.

    Vrijednost valute od početka ove godine je smanjena za 45 posto. Ove sedmice desio se još jedan rekordan pad vrijednosti, dok Erdogan tvrdi da se dešava “ekonomski rat za nezavisnost”. Taj rat vodi insistiranjem na snižavanju kamatnih stopa.
    Zašto turski predsjednik ne odustaje od ekonomskih politika kojima se povećavaju inflacija, nezaposlenost i siromaštvo? Šta to znači za Turke?

    Erdoganova politika suprotna ekonomskim pravilima

    Prema pisanju BBC-a, uzrok pada vrijednosti lire je jednostavan, a to je uporno zadržavanje niskih kamatnih stopa, čime Erdogan misli podstaći ekonomski rast i izvoz. Većina ekonomista je suprotnog mišljenja. Ističu da je tokom inflacije potrebno povećati kamatne stope kako bi se uspostavila kontrola nad inflacijom. Međutim, za Erdogana kamata predstavlja “đavola koji bogate čini još bogatijima, a siromašne još siromašnijima”.

    Kupac na jednoj od turskih pijaca voća Sevim Yildirim se požalila na cijene.

    “Sve je tako skupo. Uz ovakve cijene ne možete kuhati za porodicu”, naglasila je.

    Godišnja inflacija je 21 posto, dok je Centralna banka, za koju se smatra da je pod Erdoganovom kontrolom, snizila kamatne stope sa 16 na 15 posto. To je učinila treći put ove godine.

    Inflacija širom svijeta raste te zbog toga centralne banke razmatraju povećanje kamatnih stopa. No, to nije slučaj u Turskoj, čiji je predsjednik uvjeren da će se inflacija početi smanjivati.
    U posljednje dvije godine smijenjena su tri guvernera Centralne banke i promijenjen je ministar finansija. Uprkos tome, pad vrijednosti lire se nastavio.

    Rast cijena

    Turska znatno ovisi o uvozu sirovina koje su joj potrebne za proizvodnju različite robe – od hrane do tekstila. Tako da pad vrijednosti lire u odnosu na dolar direktno utječe na cijene potrepština.

    Uzgoj paradajza, koji je jedna od najznačajnijih namirnica u ovoj državi, jeste primjer da ovisi o uvoznim sirovinama. Za njegov uzgoj potrebno je uvoziti gnojivo i plin. Prema podacima Trgovačke komore, paradajz je u augustu ove godine poskupio za 75 posto, u odnosu na isti period prošle godine.

    “Kako možemo zaraditi u ovakvim okolnostima. Jeftino prodajemo, a skupo kupujemo”, ukazala je Sadiye Kaleci koja se bavi uzgojem grožđa u gradu Pamukova, dva sata vožnje udaljenom od Istanbula.

    Kaleci se žali na cijene dizela, đubriva i sumpora, koji se koriste za uzgoj vinove loze. Poljoprivrednica Feride Tufan je izjavila da može preživjeti samo ako proda imovinu.

    “Možemo isplatiti dug ako prodamo našu zemlju i vinograde. Nakon što sve prodamo ništa nam neće ostati”, rekla je.

    Lira je toliko nestabilna da se cijene mijenjaju svaki dan. Inflacija za proizvođače je premašila 50 posto.

    “Odrekao sam se mnogih troškova. Kako bih mogao platiti račune, svi manje jedemo i ne kupujemo druge stvari”, tvrdi Hakan Ayran.

    Radnici trgovina na društvenim mrežama objavljuju fotografije koje svjedoče o promjenama cijena, tj. poskupljenjima.

    Pekara u trećem gradu po veličini Izmiru je na cijenama obrazložila zašto su poskupjeli njeni proizvodi. Istakli su za koliko su poskupjeli sastojci poput brašna, ulja i susama, kao i poruku: “Neka je Bog s nama”.

    Dug u stranoj valuti je veliki problem za privatni sektor te je većina kompanija shvatila da je isplativije proizvode držati u magacinima nego da ih prodaju, a sve zbog nestabilnosti domaće valute i inflacije. To za posljedicu ima još veće siromaštvo, povećanje jaza u prihodima i bogatstvu.
    Ljutnja mladih Turaka

    Ispred benzinskih pumpi i lokalnih javnih trgovina u kojima se prodaje jeftin hljeb nastaju redovi. Opozicione stranke pozivaju na izbore.

    Manji protesti, tokom kojih nisu izostala ni hapšenja, desili su se 23. novembra kada je pad vrijednosti lire bio 18 posto. Međutim, mladi Turci ljutnju zbog ekonomske situacije najviše iskazuju na društvenim mrežama – Twitteru, Twitchu, TikToku i YouTubeu.

    “Uopće nisam zadovoljan ovom vladom. Ne mogu vidjeti svoju budućnost u ovoj zemlji”, poručio je preko YouTubea jedan mladi građanin.

    Prema pisanju BBC-a, jedan od pet mladih ljudi je nezaposlen, a nezaposlenost je još veća među ženama. Podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kazuju da je u Turskoj četvrta najveća stopa nezaposlenosti mladih. Mnogi mladi Turci nisu zadovoljni standardom života, jer su svjesni koliko bolje žive njihovi vršnjaci u pojedinim drugim državama.

    “Mladom Amerikancu ili Evropljaninu je lako kupiti iPhone njegovom platom. Čak i ako radim mjesecima, to ne mogu priuštiti. To nisam zaslužio”, naveo je jedan 18-godišnjak.

    Mladi žele imati veću političku ulogu u zemlji kojom od 2002. upravlja Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP). Na predstojećim izborima 2023. pravo glasa će imati skoro devet miliona osoba rođenih krajem 90-ih godina. Upravo bi oni mogli biti prijetnja po AKP.

    Na jednom videozapisu, koji je postao popularan, prikazuje se majka koja hvali Erdogana, dok njen osmogodišnji sin kritikuje predsjednika podsjetivši na neadekvatnu reakciju tokom nedavnih katastrofa.

    “Nemoguće je pogoditi šta će se desiti”

    AKP-ov uspjeh je dobrim dijelom bio zasnovan na velikom prilivu stranih sredstava nakon recesije koja je počela 2008. Okosnica ekonomskog rasta je bila i javna potrošnja te povoljni krediti za građevinski sektor.

    To za posljedicu ima produbljivanje ovisnosti o uvozu u okolnostima nestabilne valute. Malo je onih koji vjeruju da će Erdoganova politika spasiti liru. Ekonomista Arda Tunca je naglasio da se koristi politika koja je u suprotnosti ekonomskoj teoriji. Prema njegovim riječima, ranije su se dešavale krize za koje se moglo pretpostavljati kako će se odvijati, ali da to sada nije slučaj, piše BBC.

  • Akcije potonule 75 odsto: Još jednom džinu “prevelikom da padne” preti bankrot

    Akcije potonule 75 odsto: Još jednom džinu “prevelikom da padne” preti bankrot

    Kineski investitor u razvoj nekretnina Kaisa počeo je pregovore sa svojim ofšor poveriocima o odlaganju dospeća duga od 400 miliona dolara.Naime, rok za isplatu duga Kaisa Group Holdingsa ističe sledeće nedelje, navela su za Rojters dva izvora direktno upućena u tu situaciju.

    Danas su akcije te grupe oštro pale nakon što je saopštila kako nije uspela da obezbedi obavezno minimalno odobrenje od 95 odsto poverilaca da na berzi objavi ponudu 6,5 odsto svojih ofšor obveznica do 7. decembra, bez koje rizikuje da ode u bankrot.

    Prethodno su grupa vlasnika ofšor obveznica koji kažu da poseduju 50 odsto tog duga i njihov finansijski savetnik poslali Kaisa grupi pismo u kojem se nudi dodatno vreme za pregovore o isplati obveznica i izbegnu bankrot.

    “Bondholderi” su takođe na sto izneli ponudu da obezbede dve milijarde dolara svežeg kapitala za Kaisa grupu, ali do sada nije napravljen značajniji pomak sa tom ponudom, prema izvorima Rojtersa, koji su zatražili da ostanu anonimni jer se radi o poverljivim informacijama.

    Akcije posrnulog džina u poslu sa nekretninama oslabile su do zaključenja trgovanja na hongkonškoj berzi 8,82 odsto, daleko više od pada indeksa berze (Hang Seng Index) koji je iznosio 0,9 procenata, čime je pad akcija te firme u ovoj godini dostigao oko 75 odsto.

  • “Sirija, Libija, Irak, Jugoslavija; Počnite od sebe”

    “Sirija, Libija, Irak, Jugoslavija; Počnite od sebe”

    Sjedinjene Američke Države treba da počnu od sebe ako su odlučile da traže zemlje koje krše međunarodno pravo.

    To je izjavila portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je reagovala na izjavu američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da NATO ne planira agresiju protiv Rusije i da je jedina “agresija koja se mogla videti prethodnih godina dolazila od Rusije“.

    “Sirija, Libija, Irak, Jugoslavija – otvorena oružana agresija NATO na čelu sa SAD. U Ukrajini imamo rukovodstvo antiustavnih prevrata koje su realizovali SAD zajedno sa NATO i EU“, navela je ona, prenosi Sptnjik.

    Podsetila je da su na Kubi, u Nikaragvi i Belorusiji sprovedeni pokušaji svrgavanja vlasti uz elemente hibridnog rata koji su sprovodile Amerika i zemlje NATO.

    Ona je ocenila da je su za NATO rutina stotine specijalnih operacija, čiji je cilj mešanje u unutrašnje stvari suverenih država i promena političke agende.

    “Tako da ovakve izjave državnog sekretara nisu ništa drugo do neuspešan pokušaj stvaranja ideološke baze za Samit demokratije. Ako su u Stejt departmentu odlučili da nađu agresore koji krše međunarodno pravo, onda partneri taj proces treba da započnu pred ogledalom “, zaključila je Zaharova.

  • Amerikanci “proglasili” neprijatelja “broj jedan”; neočekivano

    Amerikanci “proglasili” neprijatelja “broj jedan”; neočekivano

    Rezultati najnovije ankete nedeljnika “Ekonomist” pokazali su da Amerikanci kao najvećeg neprijatelja ne navode ni Rusiju, a ni Kinu, što je bilo očekivano.

    Amerikanci smatraju da je Severna Koreja glavni neprijatelj Sjedinjenih Američkih Država, dok je Rusija na vrhu liste nedruželjubivih zemalja, pokazala je anketa nedeljnika “Ekonomist” i britanske kompanije za analizu podataka “JuGov”.

    Prema istraživanju, oko 55 odsto ispitanika smatra da je glavni saveznik Vašingtona Velika Britanija, na drugom mestu je Kanada (53 odsto), a na trećem Francuska i Izrael (38 odsto). Dva odsto Amerikanaca je uvrstilo u tu kategoriju i Rusiju. Kada je reč o prijateljskim zemljama, Amerikanci su na prvo mesto stavili Meksiko (41 odsto), zatim slede Francuska (37 odsto), Nemačka (35 odsto) Japan i Tajvan (34 odsto), kao i Južna Koreja (31 odsto). Za Rusiju je glasalo devet odsto anketiranih.

    Prema mišljenju učesnika u istraživanju, u kategoriji nedruželjubivih država prednjači Rusija (35 odsto), a slede je Avganistan (34 odsto) i Kina (33 odsto).

    Međutim, status glavnog neprijatelja Sjedinjenih Američkih Država stekla je Severna Koreja (58 odsto). U prvu trojku ulaze i Iran (44 odsto), Avganistan i Kina (36 odsto). Na petom mestu je Rusija za koju je glasalo 34 odsto anketiranih.

    U istraživanju je ukupno učestvovalo 1.500 ljudi.

  • Zvaničnici SAD-a: Rusija raspoređuje trupe duž granice za brzu invaziju na Ukrajinu

    Zvaničnici SAD-a: Rusija raspoređuje trupe duž granice za brzu invaziju na Ukrajinu

    Američki kongresmen Mike Quigley tvrdi da ruske snage postavljaju kapacitete duž granice sa Ukrajinom da izvrše brzu i trenutnu invaziju, uključujući postavljanje linija za snabdjevanje kao što su medicinske jedinice i gorivo koje bi moglo da ipotraje tokom dugotrajnog sukoba.

    Kongresmen koji sjedi u Odboru za obavještajne poslove je dodao je da vjeruje da je Rusija u poziciji da izvrši invaziju “kada žele”, dodajući da bi “sposobnosti Rusije bile ekvivalentne modernom blitzkriegu”, piše CNN.

    Neimenovani visoki zvaničnik administracije rekao je da su SAD “proteklih dana vidjele dodatne ruske trupe raspoređen u pograničnu regiju”, ali nije rekao o koliko vojnika se radi.

    Još uvijek nije jasno da li ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava izvršiti invaziju ili je nagomilavanje igra na ivici kako bi se dobili ustupci od Zapada. Ali očigledna vojna spremnost izazvala je uzbunu među zapadnim zvaničnicima, koji kažu da se Rusija postavlja tako da može pokrenuti napad u vrlo kratkom roku.

    “Ne znamo da li je predsjednik Putin donio odluku o invaziji. Znamo da on postavlja kapacitete da to učini u kratkom roku ako tako odluči. “Moramo se pripremiti za sve nepredviđene situacije”, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken novinarima u Latviji u srijedu.

  • 80 “rafala” i 12 helikoptera: “Ovo je istorijski ugovor”

    80 “rafala” i 12 helikoptera: “Ovo je istorijski ugovor”

    Ujedinjeni Arapski Emirati naručili su danas 80 borbenih aviona “rafal” i 12 vojnih helikoptera, produbljujući ekonomske i političke odnose s Francuskom.

    Ukupna vrednost navedenog iznosi 17 milijardi evra (19,2 milijarde dolara).

    Sporazum o najvećoj prodaji francuskog ratnog aviona u inostranstvu zaključen je na početku dvodnevne turneje francuskog predsednika Emanuela Makrona zemljama Persijskog zaliva, tokom koje će posetiti i Katar i Saudijsku Arabiju, javlja Rojters.

    “Ovo je istorijski ugovor”, navela je ministarka oružanih snaga Francuske Florans Parli u saopštenju.

    Francusko predsedništvo je saopštilo da je ugovor, koji su na svečanoj ceremoji potpisali prestolonaslednik Abu Dabija šeik Mohamed bin Zajed al-Nahjan i Makron na marginama sajma Dubai Ekspo 2020, vredan 19 milijardi dolara.

    “Ovaj ugovor cementira strateško partnerstvo koje je jače nego ikad i direktno doprinosi regionalnoj stabilnosti”, ocenjuje se u saopštenju francuskog predsedništva.

    Akcije kompanije Daso Avijejšen, koja proizvodi avione “rafal”, porasle su za više od 9,0 posto na Pariskoj berzi.