VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Laboratorija u Australiji pogrešno informisala 400 građana da su negativni na koronavirus

    Laboratorija u Australiji pogrešno informisala 400 građana da su negativni na koronavirus

    Glavna australijska laboratorija je na Božić pogrešno informisala 400 građana – saopćila im je da su negativni na koronavirus, a zapravo su bili pozitivni.

    Grešku je napravila laboratorija sidnejske bolnice St. Vincent. Dan poslije građane su informisali da su napravili grešku. Nadležni su naglasili da utvrđuju zašto se ovo desilo.

    Pretpostavljaju da je ovo posljedica velikog pritiska na laboratoriju usljed znatnog povećanja broja pozitivnih na virus. U Australiji se bilježe rekordni brojevi pozitivnih od početka pandemije.

    Samo na Božić je evidentirano više od 10.000 osoba pozitivnih na koronavirus. Najviše ih je u državi Novi južni Wales, gdje se nalazi spomenuta laboratorija. Pretpostavlja se da većina ima omikron soj.

    Do 22. decembra u Australiji je dvjema dozama vakcinisan 91 posto stanovništva starijeg od 16 godina. Najveća stopa vakcinacije među šest australijskih država je upravo u Novom južnom Walesu.

    Veliki je broj onih koji su vakcinisani trećom dozom. Nadležni su skratili period kada se moguće vakcinisati trećom dozom, prenosi Sky News.

  • Izvoz oružja u Egipat “razbjesnio” novu njemačku vladu, Baerbock najavila pooštravanje kriterija

    Izvoz oružja u Egipat “razbjesnio” novu njemačku vladu, Baerbock najavila pooštravanje kriterija

    Nakon što je objavljena informacija kako je vlada bivše kancelarke Angele Merkel odobrila izvoz njemačkog naoružanja u Egipat u vrijednosti od skoro pet milijardi eura, političke tenzije u Njemačkoj se ne smiruju.

    Prva koja se oglasila nakon ove odluke bila je ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock (Zeleni) koja je naglasila kako će se u narednom periodu “semafor” koalicija u narednom periodu naročito posvetiti pitanju izvoza oružja na evropskom nivou i kontrole ove aktivnosti.
    “Kao koalicija, jasno smo stavili do znanja da preispitujemo politiku izvoza oružja u posljednjih nekoliko godina. Radimo na zakonu o kontroli izvoza oružja koji će jasnije razjasniti kriterije po kojima se izvoz oružja odobrava”, rekla je Baerbock.


    U koalicionom sporazumu “semafor” koalicije, SPD, FDP i Zeleni su se obavezali kako će preispitati i pooštriti izvoz oružja u tzv. treće zemlje koje se nalaze izvan Evropske unije i NATO saveza.

    Upravo Egipat, posljednji u nizu njemačkih partnera u izvozu oružja, predstavlja jednu od ključnih destinacija na koju je Berlin prethodnih godina izvozio oružje.

    S druge strane, oglasio se i zvaničnik nekada vladajućeg CDU-a Roderich Kiesewetter koji je govorio o odlukama bivše njemačke vlade te je rekao kako su ugovori o izvozu oružja sklopljeni unutar važećeg pravnog okvira.

    On je također poručio kako su kritike ljevičarskih stranaka ništa drugo do “krokodilske suze”.

    “U interesu Njemačke je da zemlje Bliskog istoka i druge i dalje imaju podršku u politici naoružavanja upravo od Evropske unije. Ne može biti u našem interesu ako te države u budućnosti oružjem budu snabdijevale Kina ili Rusija”, rekao je zvaničnik CDU-a.

  • “Oni troluju Amerikance. Čisto izazivanje panike”

    “Oni troluju Amerikance. Čisto izazivanje panike”

    Izjava ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua o američkim vojnim kompanijama u Donbasu predstavlja informaciono-psihološku operaciju, pritisak i trolovanje.

    To smatra honorarni savetnik šefa kabineta predsednika Ukrajine Aleksej Arestovič, a preneo je “Sputnjik”.

    “Ovo je čist pritisak po kanonima informaciono-psiholoških operacija… Oni troluju Amerikance po analogiji sa hemijskim oružjem u Iraku, što su Amerikanci iskoristili kao jedan od argumenata za izvođenje vojne operacije u Iraku. Od strane Rusije ovo je čisto informaciono-psihološka operacija izazivanja panike”, odgovorio je Arestovič na pitanje šta stoji iza Šojguovih izjava, prenosi sajt televizije “Dom”.

    Ruski ministar Sergej Šojgu je, govoreći na proširenom sastanku kolegijuma Ministarstva odbrane, izjavio da se oko 120 pripadnika američkih privatnih vojnih kompanija nalazi u Donjeckoj oblasti Ukrajine i da su u gradove Avdejevku i Krasni Liman radi provokacija dopremljene cisterne sa neidentifikovanim hemijskim supstancama.

    Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine demantovalo je Šojguove izjave nazvavši ih dezinformacijama.

    Ukrajinsko ministarstvo navelo je da u zemlji nema privatnih vojnih kompanija, uključujući i strane.

    U Pentagonu su Šojguove izjave o pripremi provokacija nazvali “neistinitim”.

    Istovremeno, predstavnik Narodne milicije samoproglašene Donjecke narodne republike Eduard Basurin izjavio je da je DNR potvrdila informaciju da su SAD isporučile Ukrajini cisterne sa hemijskim oružjem, koje su kasnije prebačene u područja u blizini kontakt linije u Donbasu.

  • Steam zabranjen u Kini

    Steam zabranjen u Kini

    Globalna verzija Steama zabranjena je u Kini, prenosi “The Gamer”.

    Globalni Steam ima preko 110.000 igara, ali korisnici u Kini uopšte ne mogu da ga koriste.

    Trenutno postoji samo kineska verzija Steama i na njemu ima samo 103 igre.

    Pouzdani insajder Riki Ovens, poznatiji u gejming krugovima kao iFireMonkey, prvi je primetio zabranu Steama u Kini i na svom Twitter nalogu stavio je printskrin na kom se vidi da je Steam još jedna u nizu stvari koje su zabranjene na internetu u Kini.

    Kada probate to da proverite preko Comparitecha i ukucate “store.steampowered.com”, govori vam da je Steam u Kini svuda blokiran. Kineski Steam izašao je u februaru ove godine i sada samo njega mogu da koriste.

  • “Dan D” na pomolu: Zvaničnici NATO-a i Rusije mogli bi se sastati već 12. januara

    “Dan D” na pomolu: Zvaničnici NATO-a i Rusije mogli bi se sastati već 12. januara

    Iako se na početku s rezervom gledalo na ideju o sastanku NATO lidera i Rusije, čini se kako je sastanak dvije strane sve izvjesniji, a jedan od datuma koji se spominje jeste i 12. januar koji bi mogao biti i konačni datum sastanka dvije suprotstavljene strane.

    Nekoliko evropskih i ruskih medijskih agencija prenijelo je informaciju o tome kako je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odlučio da 12. januara sazove sastanak Vijeća NATO saveza i Rusije. Istog dana, u Briselu bi trebao biti održan i sastanak načelnika generalštabova zemalja članica NATO saveza.

    “Generalni sekretar Stoltenberg odlučio je sazvati sastanak 12. januara. U kontaktu smo s Rusijom u vezi s ovim sastankom. Svaki dijalog s Rusijom treba da se vodi na osnovu reciprociteta te treba biti zasnovan na osnovnim principima i temeljnim dokumentima”, naveli su za ruske agencije iz press službe NATO-a.

    S druge strane, iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije su saopćili kako su dobili informacije iz NATO-a o mogućem susretu 12. januara, ali da će ruski zvaničnici konačnu odluku donijeti u narednim danima.

    “Razmatra se vrijeme, modaliteti, format i sastav delegacije”, rekao je zamjenik ruskog ministrava vanjskih poslova Aleksandar Gruško.

    Širenje NATO-a pitanje života i smrti za Rusiju

    Potparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov također se osvrnuo na mogući susret zvaničnika NATO-a i Rusije, ali i na eventualno širenje NATO saveza na Ukrajinu.

    Peskov je naglasio kako treba ostati optimista u pogledu razgovora Moskve i Washingtona, ali je poručio kako širenje NATO-a na istok predstavlja pitanje života i smrti za Rusiju.

    “Pitanje širenja NATO-a na zemlje kao što je Ukrajina i druge zemlje koje su bila dio SSSR-a predstavlja za nas život i smrt”, rekao je Peskov.

    On je takođe izjavio kako postoji mogućnost održavanja sastanka 12. januara te je napomenuo kako je sada važno biti strpljiv i sjesti za pregovarači stol.

    “Naravno, emotivno želim svaki put reagovati na sve te informacije, ali ovdje morate shvatiti da kada diplomate sjednu za pregovarački stol tu počinjusasvim drugačiji razgovori. Oni su sadržajniji, smireniji i često uravnoteženiji”, mišljenja je Peskov.

  • Erdogan: Turska će vrlo brzo postati jedna od 10 vodećih ekonomija svijeta

    Erdogan: Turska će vrlo brzo postati jedna od 10 vodećih ekonomija svijeta

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako će novi ekonomski model koji je Turska počela primjenjivati odnedavno vrlo brzo pokazati rezultate te će omogućiti ovoj državi da postane jedna od deset vodećih ekonomija svijeta.

    Na proširenom sastanku šefova pokrajina vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) u Istanbulu, Erdogan je govorio o ekonomskim kretanjima u Turskoj kao i rastu inflacije te je još jednom poručio kako su glavni uzročnici visoke inflacije visoke kamate.

    “S našim novim ekonomskim programom, brzo se krećemo ka zacrtanom cilju stavljanja Turske među 10 najboljih ekonomija. Kamatne stope čine bogate bogatijima, a siromašne siromašnijima. Prekinut ćemo ovaj ciklus i pustiti naše ljude da ostvare glavni cilj”, rekao je Erdogan.

    On je naglasio kako je Turska bila otporna na sve globalne ekonomske krize zahvaljujući infrastrukturi koju je obezbijedila vladajuća partija tokom prethodnih godina vladavine.

    “Trebalo bi objasniti i jasno reći kako je naš ekonomski cilj postao bliska stvarnost i više nije san”, poručio je turski predsjednik.

    On se osvrnuo i na ciljeve AK Partije za 2023. godinu, stogodišnjicu Republike Turske, te viziju za decenije ispred.

    “Trebalo bi reći našim građanima da zavjere o uništavanju naše ekonomije imaju za cilj da nas odvuku od naših ciljeva. Također, trebali bismo im reći da su nedavne igre o kamatnim stopama i stranoj valuti dio ove zavjere. Međutim, mi imamo dovoljno snage i odlučnosti da ih pobijedimo”, ističe on.

    Na kraju, osvrnuo se i na rad opozicije te je optužio glavnu opozicionu stranku za vođenje politike laži usmjerene protiv vladajuće stranke.

    “Trebali bismo uvjeriti naše ljude da će se Turska suočiti s najvećim katastrofama ako vlast nad ovom zemljom preuzme opozicija. Vidjeli smo šta se desili u Istanbulu nakon izbora 2019. godine”, izjavio je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

  • Kako građani Francuske, Italije i Njemačke vide najave lidera o jačanju evropske autonomije

    Kako građani Francuske, Italije i Njemačke vide najave lidera o jačanju evropske autonomije

    nstitut EuropaNova sproveo je istraživanje među građanima Italije, Njemačke i Francuske, a rezultati istraživanja pokazali su znatne razlike u pogledima i mišljenjima stanovnika o budućnosti Evrope.

    Pitanja oko kojih se istraživanje najviše fokusiralo, odnosila su se na mišljenja Francuza, Nijemaca i Italijana o suverenosti Evrope u narednom periodu.

    Iako je upravo francuski predsjednik Emmanuel Macron najveći zagovornik strateške autonomije Evropske unije, čini se kako Francuzi na ovaj projekt gledaju sa znatno većom dozom rezerve u odnosu na građane Italije i Njemačke.

    Na pitanje da li osjećaju “evropski ponos”, 78 posto Nijemaca odgovorilo je potvrdno. Nešto manji procenat Italijana, njih 75 posto imao je pozitivno mišljenje o evropskom ponosu, dok se pojam evropski ponos očigledno ostavio najslabiji dojam na Francuze te se tako 68 posto njih izjasnilo kako osjećaju evropski ponos.

    Uprkos nedavnim konkretnim akcijama Evropske unije koje se tiču plana za ekonomski oporavak koji je poznat pod imenom NextGenerationEU, u Francuskoj trenutno dominira euroskeptično raspoloženje.

    Samo 29 posto ispitanika u Francuskoj se nada suverenitetu i jačoj integraciji Evrope. Za razliku od građana Francuske, 50 posto Italijana priželjkuje jaču integraciju Evrope dok isto očekuje 43 posto Nijemaca.

    “Bitna razlika unutar istraživanje jeste odnos prema evropskim integracijama koji se javlja u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj, a sve zavisi od političkih pozicija. U Francuskoj, radikalna ljevica je više euroskeptična nego u Italiji i Njemačkoj”, piše italijanski list Corriere della Sera.

    Povodom rezultata istraživanja oglasili su se i iz organizacije EuropaNova te su istakli kako definitivno Francuska predstavlja izuzetak u Evropi.

    “U Italiji i Njemačkoj se možete osjećati istovremeno ponosno i kao Nijemac ili Italijan, ali i kao Evropljanin. U Francuskoj, ta korelacija nestaje. Mladi Francuzi su najmanje proevropski orijentisani, dok u Italiji mladi vide svoju budućnost u Evropi. To može dijelom ovisiti i o francuskom predsjedničkom političkom sistemu koji teži snažnoj polarizaciji”, naveli su iz EuropaNova.

    Također, istakli su kako Macronova ličnost i djelovanje također može biti jedan od faktora razmimoilaženja unutar Francuskoj javnog mnijenja kada se govori o suverenosti Evrope.

    “Čini se da Macron želi Evropu učiniti instrumentom svoje izborne kampanje. Ovo bi se moglo vratiti kao bumerang”, naveli su iz organizacije.

  • Putin: Dovedeni smo u situaciju da moramo da kažemo – stanite

    Putin: Dovedeni smo u situaciju da moramo da kažemo – stanite

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da su SAD i njihovi saveznici doveli Rusiju u poziciju da nema kuda nazad.

    “Govorio sam o crvenim linijama za koje vjerujemo da ne trebaju da budu pređene. Želim da svi shvate u našoj zemlji i inostranstvu, da shvate i naši partneri – ovdje se ne radi o crvenoj liniji za koju mi ne želimo da je neko pređe. Stvar je u tome da nemamo kuda nazad. Pritisnuli su nas na način da ne možemo da mrdnemo”, rekao je Putin televiziju “Rusija 1”.

    On je dodao da će druga strana “postaviti raketne sisteme u Ukrajinu, na četiri do pet minuta leta do Moskve”.

    “Kuda da idemo? Jednostavno su nas doveli u situaciju da moramo reći – stanite. U tome je suština”, dodao je ruski lider.

    Putin je izrazio nadu da će ruski i ukrajinski narod, kao i narodi Evrope i SAD, shvatiti suštinu bezbjednosnih prijedloga koje je Moskva poslala Vašingtonu i NATO-u, a koje je prošle sedmice objavilo rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

  • Putin: Rusija može da uputi različite odgovore na širenje NATO-a

    Putin: Rusija može da uputi različite odgovore na širenje NATO-a

    Rusija može da uputi različite odgovore na širenje NATO-a na Istok, u zavisnosti od preporuka koje budu dali vojni stručnjaci, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    -To mogu biti najrazličitije stvari. Zavisi od sugestija koje će mi dati naši vojni stručnjaci – rekao je Putin televiziji „Rusija 1“.

    On je naglasio da je Moskva predložila SAD i Alijansi davanje strateških bezbjednosnih garancija da bi se postigao diplomatski rezultat.

    -Nismo predložili te garancije da bismo nešto blokirali ili zaustavili u kontekstu ovog diplomatskog procesa, nego da bismo diplomatskim pregovorima postigli pravno definisan rezultat u okviru dokumenata koje smo predložili. Radićemo posebno na tome – izjavio je Putin.

    Rusija je 17. decembra objavila nacrt bezbjednosnih prijedloga koje želi da potpiše sa SAD i ostalim članicama NATO-a, podsjeća „Sputnjik“.

    Među prijedlozima su uzajamne bezbjednosne garancije u Evropi, nepostavljanje raketa kratkog i srednjeg dometa na lokacije sa kojih je moguće dosegnuti teritoriju druge strane i neširenje NATO-a na Istok.

  • Umro južnoafrički nadbiskup Dezmond Tutu

    Umro južnoafrički nadbiskup Dezmond Tutu

    • Nadbiskup Dezmond Tutu, dobitnik Nobelove nagrade za mir, koji je doprinio okončanju aparthejda u Južnoafričkoj Republici, umro je u 90. godini.

    Ovu informaciju potvrdio je u saopštenju predsjednik Siril Ramafosa, prenio je Bi-Bi-Si.

    “Smrt Tutua označava novo poglavlje žalosti u opraštanju naše nacije od generacije izuzetnih Južnoafrikanaca čije je zavještanje slobodna Južna Afrika”, rekao je predsjednik.

    Tutu je smatran za ličnost koja odslikava savjest bijelih i crnih stanovnika ove zemlje, što je trajna ostavština njegove vjere i duha pomirenja u podijeljenoj zemlji, navodi Rojters.

    Govorio je protiv tiranije bjelačke manjine, a borbu za pravedniju Južnoafriču Republiku nije prekinuo ni nakon okončanja aparthejda.

    On je pozivao crnačku i bjelačku političku elitu da bude odgovorna u izgradnji takve zemlje. U svojim posljednjim godinama govorio je o tome da žali što njegov san o “naciji u bojama duge” nije ostvaren.

    Na globalnoj sceni, Tutu je bio pobornik ljudskih prava i govorio je o mnogim temama, od izraelske okupacije palestinskih teritorija do prava homoseksualaca, klimatskih promjena i eutanazije.

    Nobelovu nagradu za mir dobio je 1984. godine za nenasilnu borbu protiv aparthejda.

    Svoju visoku poziciju u Anglikanskoj crkvi koristio je za ukazivanje na patnje tamnoputih Južnoafrikanaca.