Kategorija: Svijet

  • Borelj sumirao 2021. godinu; samo jedna rečenica o Zapadnom Balkanu

    Borelj sumirao 2021. godinu; samo jedna rečenica o Zapadnom Balkanu

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj sumirao je u svom blogu dešavanja u Evropi, Latinskoj Americi, Aziji i Africi tokom 2021. godine.

    Zapadni Balkan je pomenuo tek u jednoj rečenici, bez osvrta na dijalog Beograda i Prištine.

    Borelj je naveo da “moramo da nastavimo da gradimo globalnu ulogu EU i da odgovorimo svom odlučnošću koju možemo da prikupimo na tekuće krize”.

    Šef diplomatije EU dotakao se pandemije, situacije u Ukrajini, Latinskoj Americi, Africi…novog predsednika SAD Džoa Bajdena, a kada je u pitanju Zapadni Balkan, Borelj je sumirao kroz osvrt na dešavanja u BiH.

    “Samit istočnog partnerstva je reafirmisao strateški, ambiciozan i napredan pristup EU sa našim istočnoevropskim partnerima. Porast retorike koja izaziva podele i akcija širom Zapadnog Balkana, posebno u Bosni i Hercegovini, takođe su ometali napore da se ovih šest zemalja približi njihovoj evropskoj budućnosti”, rekao je Borelj.

  • Ukrajina se sprema na invaziju Rusije i diže rezerviste, Moskva tvrdi da će NATO prvi napasti

    Ukrajina se sprema na invaziju Rusije i diže rezerviste, Moskva tvrdi da će NATO prvi napasti

    Zamjenik predsjedavajućeg Kijevske gradske državne uprave Andriy Kryshchenko rekao je nakon sastanka sa gradonačelnikom Vitalijem Kličkom da Kijev kreće sa formiranjem štaba Teritorijalne odbrane.

    Prema riječima gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička, u slučaju napada treba postojati jasan plan, koordinacija i djelovanje svih službi.

    “Izjave i prijetnje iz Rusije i koncentracija agresorskih trupa na granicama naše države motivišu nas da se pripremimo za različite moguće scenarije. Posebno na najgore”, rekao je Kličko, prenosi BBC.


    Obećano je da će odbrambeni sistem Kijeva biti raspoređen u bliskoj budućnosti. Također, u januaru vlasti planiraju da izvedu komandno-štabne vježbe teritorijalne odbrane glavnog grada te se aktiviraju rezervni sastavi.

    U slučaju opasnosti, istaknuto je na sastanku, više od 500 objekata kritične infrastrukture grada bit će uzeto pod zaštitu različitih resora – Nacionalne policije, vojske i jedinica teritorijalne odbrane.

    Glavni grad planira 29. decembra provjeriti spremnost sistema za uzbunu.

    Prema zapadnim obavještajnim podacima, postoji “velika vjerovatnoća destabilizacije” Ukrajine od strane Rusije ove zime.

    Ukrajinski zvaničnici također sugerišu da je moguća invazija Rusije u punom obimu krajem januara.

    Službena Moskva traži opravdanje za invaziju?

    U međuvremenu zamjenik ruskog ministra odbrane Alkesander Fomin rekao je danas da se NATO priprema za oružani sukob velikih razmjera sa Rusijom.


    “Vojna konstrukcija tog vojnog bloka je potpuno preorijentisana na pripreme za veliki i intenzivni oružani sukob sa Rusijom”, rekao je Fomin na vojno-diplomatskom bifingu u Moskvi.

    On je naglasio da je u nedavno objavljenim dokumentima o doktrini NATO saveza Rusija identifikovana kao “glavni izvor prijetnji sigurnosti Alijanse”, kaže Formin.

    Istovremeno, dodao je Fomin, Deklaracija iz Rima, u kojoj se navodi da Rusija i zapadni savez nisu neprijatelji, i dalje je na snazi, a ta pozicija je potvrđena na samitu Rusija-NATO u Lisabonu 2010. godine.

    Zamjenik ministra odbrane rekao je da napori Alijanse da se proširi i ojača svoju vojnu infrastrukturu na svom istočnom krilu negativno utječu na sigurnosnu arhitekturu čitavog evropskog kontinenta i da je to jedna od više akcija koje taj savez preduzima sa takvim efektom u posljednjih nekoliko decenija.

  • “NATO se priprema za oružani sukob”

    “NATO se priprema za oružani sukob”

    NATO se priprema za oružani sukob velikih razmjera sa Rusijom, što je protivno Deklaraciji iz Rima iz 2002. godine, rekao je danas zamjenik ruskog ministra odbrane Aleksander Fomin.

    “Vojna konstrukcija tog vojnog bloka je potpuno preorijentisana na pripreme za veliki i intenzivni oružani sukob sa Rusijom”, rekao je Fomin na vojno-diplomatskom bifingu u Moskvi.

    On je naglasio da je u nedavno objavljenim dokumentima o doktrini NATO saveza Rusija identifikovana kao “glavni izvor prijetnji bezbjednosti Alijanse”, prenio je “Sputnjik”.

    Istovremeno, dodao je Fomin, Deklaracija iz Rima, u kojoj se navodi da Rusija i zapadni savez nisu neprijatelji, i dalje je na snazi, a ta pozicija je potvrđena na samitu Rusija-NATO u Lisabonu 2010. godine.

    Zamjenik ministra odbrane rekao je da napori Alijanse da se proširi i ojača svoju vojnu infrastrukturu na svom istočnom krilu negativno utiču na bezbjednosnu arhitekturu čitavog evropskog kontinenta i da je to jedna od više akcija koje taj savez preduzima sa takvim efektom u posljednjih nekoliko decenija.

    On je ukazao na vojnu operaciju u Jugoslaviji 1999. godine, koju nisu odobrile UN, i podsjetio da su u bombardovanju Beograda ubijeni nevini civili i da je oštećena ekonomija te zemlje.

    Fomin je podsjetio da je poslije raspada Jugoslavije došlo do širenja NATO-a na Albaniju, Hrvatsku, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.

    Istovremeno, podvukao je Fomin, “zapadni partneri” nastavljaju da uvjeravaju Moskvu da “nemaju agresivne planove protiv Rusije”.

  • Italija paralisana

    Italija paralisana

    Zdravstveni stručnjaci pozvali su italijansku vladu da ublaži pravila karantina za osobe sa kovidom.

    U suprotnom, upozorili su, zemlja će se suočiti sa paralizom zbog širenja veoma zarazne omikron varijante.

    Važeća pravila predviđaju da vakcinisane osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa obolelim od kovida moraju biti u samoizolaciji sedam dana, a nevakcinisane 10 dana.

    Nino Čartebelota, šef zdravstvene fondacije Gimbe, rekao je da je svaka pozitivna osoba imala u proseku 5 do 10 bliskih kontakata i predvideo da bi u roku od dve nedelje oko milion ljudi u Italiji moglo da se razboli od kovida.

    To bi značilo stavljanje u karantin 5 do 10 miliona bliskih kontakata, što nije moguće izvesti, rekao je Čartabelota radiju Cusano Campus.

    Virolog Fabricio Preljasko se složio sa njegovim komentarom.

    “Jasno je da u ovoj fazi i sa ovim proširenjem omikronske varijante moramo razmotriti promene u načinu na koji intervenišemo, inače idemo ka potpunom karantinu”.

    Rekordan broj zaraženih
    Italija je krajem prošle nedelje zabeležila rekordan porast broja zaraženih.

    Tri dana zaredom imala je rekordan dnevni broj slučajeva, koji je kulminirao u subotu kada je zabeleženo 54.762

    Da bi zaustavila širenje zaraze i održala masovne skupove, vlada je prošlog četvrtka pooštrila mere, uključujući zabranu svih javnih proslava Nove godine, i zatvorila sve klubove i diskoteke do 31. januara.

    Vladin komesar za kovid 19 Frančesko Paolo Filjuolo rekao je novinarima da zdravstveni zvaničnici razmatraju promenu pravila karantina.

    Takođe, neki političari smatraju da ljudi koji su potpuno vakcinisani ne bi trebalo da idu u samoizolaciju ako nemaju simptome kovida.

    Pored toga, postoje zahtevi da se dalje mere primenjuju samo na one koji odbijaju da se vakcinišu.

    “Ako treba uvesti bilo kakva ograničenja, treba ih uvesti onima koji odbijaju da se vakcinišu”, rekao je bivši premijer Mateo Renci.

    Vladine brojke pokazuju da je u Italiji 80 odsto stanovništva primilo jednu dozu vakcine, dok je 29 odsto vakcinisano trećom dozom, koja se takođe smatra najboljom zaštitom od omikrona.

  • Austrija u potrazi za gastarbajterima: Objavljeno 66 zanimanja koja traže

    Austrija u potrazi za gastarbajterima: Objavljeno 66 zanimanja koja traže

    • Austrija je objavila detaljnu listu sa deficitarnim zanimanjima u toj državi za narednu, 2022. godinu, u kojoj je navedeno 66 zanimanja, a za pojedinačne pokrajine definisana je posebna lista zanimanja.

    Radi se o Regulaciji o stručnoj radnoj snazi, odnosno deficitarnim zanimanjima za 2022. godinu, na osnovu Zakona o zapošljavanju stranaca, za radna mjesta na području cijele Austrije, navode iz austrijske ambasade Sarajevo.

    Prema objavljenoj listi, neka od zanimanja za kojima postoji potražnja su diplomirane medicinske sestre/tehničari, kuvari, moler i automehaničari, staklari, zidari, bravari, krovopokrivači, elektrotehničari-inženjeri energetike.

    Na listi deficitarnih zanimanja su i inženjeri informacionih tehnologija, tesari, limari, ljekari, zavarivači, strugari/tokari, građevinski stolari, instalateri i monteri cijevi, diplomirani inženjeri mašinstva, optičari, staklari, poreski savjetnici, mesari i drugi.

  • Lukašenko odlazi?

    Lukašenko odlazi?

    U Bjelorusiji je objavljen nacrt amandmana na Ustav pred referendum o ustavnim izmenama koji je planiran za drugu polovinu februara 2022. godine.

    Referendum o izmenama Ustava bi trebalo da bude održan najkasnije februara 2022. godine, pre toga će biti održana javna rasprava.

    U dokumentu se, između ostalog, navodi:

    • isključuje se vojna agresija sa teritorije Belorusije protiv drugih država;
    • zabranjuje se stranim državljanima i organizacijama da finansiraju izbore;
    • jedna osoba može biti predsednik države najviše dva mandata;
    • ograničenje o broju predsedničkih mandata stupa na snagu nakon stupanja na dužnost ponovo izabranog predsednika;
    • uvodi se Beloruska narodna skupština kao vrhovni organ narodne vlasti;
    • predsednika može da smeni Beloruska narodna skupština u slučaju sistematskog ili grubog kršenja Ustava ili izdaje države, ili drugog krivičnog dela (predsednik može biti smenjen sa funkcije odlukom parlamenta samo u slučaju bolesti);
    • predsednik može da proglasi vanrednu situaciju u slučaju pobune, masovnih ili drugih nereda (sada je to moguće u slučaju prirodne katastrofe, a takođe u slučaju nereda koje prati nasilje ili postoji pretnja nasiljem, što dovodi do opasnosti po život i zdravlje ljudi, teritorijalne celovitosti i postojanja države);
    • predsednik, koji više nije na toj dužnosti, ne može da odgovara za odluke koje je doneo tokom njegovog mandata;
    • u slučaju da predsednik umre nakon atentata ili usled terorističkog napada, vojne agresije ili drugih nasilnih akcija, onda se uvodi vanredna situacija ili ratno stanje, a državni organi deluju u skladu sa odlukama Saveta bezbednosti. Predsedavajući Savetom bezbednosti će u tom slučaju biti predsedavajući Savetom republike (sada, ako predsednik ne može da ispunjava svoje obaveze, njega menja premijer);
    • osoba koja više nije na mestu predsednika može postati doživotni senator.

    U novembru je predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio da je opozicija koja se nalazila van zemlje pripremila novi plan destabilizacije koji je povezan sa ustavnim promenama.

    U decembru je načelnik Glavne uprave za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (GUBOPiK) Ministarstva unutrašnjih poslova Belorusije Vjačeslav Orlovski rekao da nema preduslova za masovne proteste u vezi sa predstojećim referendumom, ali se ne mogu isključiti pojedinačne akcije.

    Podsetimo, Lukašenko je 16. marta potpisao Ukaz o formiranju Ustavne komisije koja se bavi ustavnim izmenama. Komisija ima 36 članova. Ona je iznela šefu beloruske države svoje predloge ali Lukašenko je krajem jula vratio nacrt na doradu. Krajem avgusta Komisija uputila predsedniku dorađenu, konačnu verziju predloga izmena Ustava.

    Lukašenko je ranije obećao da će podneti ostavku nakon usvajanja amandmana na Ustav.

    Komisija za pripremu dopuna već je počela rad, preneo je Sputnjik.

  • Ruski gigant oborio rekord

    Ruski gigant oborio rekord

    Gasprom je 23. decembra postavio istorijski rekord u dnevnim isporukama ruskog gasa Kini preko gasovoda “Snaga Sibira”, saopštila je ta kompanija danas.

    “Gasprom je postavio 23. decembra istorijski rekord u isporuci gasa na dnevnom nivou iz Rusije u Kinu”, navodi se u saopštenju kompanije, u kojem se istovremeno ističe da se isporuke gasa potrošačima u Evropi odvijaju u potpunosti u skladu sa aktuelnim ugovornim obavezama, prenosi Tas s.

    Generalni direktor Gasproma Aleksej Miler rekao je ranije da su od novembra isporuke gasa Kini preko gasovoda “Snaga Sibira” premašile dnevne ugovorne obaveze prema kineskim partnerima za više od 30 posto.

    Gasovod “Snaga Sibira” je najveći sistem za transport gasa na istok iz Rusije, koja gasom snabdeva ruske potrošače na Dalekom istoku i Kinu.

    Izvozni kapacitet gasovoda je 38 milijardi kubnih metara gasa godišnje i očekuje se da će pun kapacitet biti dostignut 2025. godine.

    Prve isporuke ruskog gasa Kini preko tog gasovoda pocele su u decembru 2019, prema 30-godišnjem ugovoru koji su potpisali Gasprom i kineski CNPC još 2014. godine u vrednosti 400 milijardi dolara.

    Gasprom je 2020. godine isporučio Kini 4,1 milijardu kubnih metara gasa preko cevovoda “Snaga Sibira” sa Čajandinskog polja.

    U 2021. godini, isporuke gasovodom “Snage Sibira” nastavljaju da rastu i redovno premašuju dnevne ugovorne obaveze, naveo je ruski gasni holding.

  • Ramzan Kadirov: Rusija treba pripojiti Ukrajinu, spreman sam voditi ofanzivu

    Ramzan Kadirov: Rusija treba pripojiti Ukrajinu, spreman sam voditi ofanzivu

    Ukrajina bi trebala biti pripojena Rusiji ako predsjednik te zemlje Vladimir Zelenski ne promijeni kurs svoje antiruske politike, rekao je čečenski čelnik Ramzan Kadirov.

    Govoreći na svojoj godišnjoj konferenciji za novinare, Kadirov je iznio svoje mišljenje da su Ukrajinci također “ruski narod”. Čečenija, koju Kadirov vodi od 2007. godine, je ruska republika na jugu zemlje, koja graniči s Gruzijom.

    “Moje duboko uvjerenje je da, ako se Zelenski i njegov tim ponašaju na ovaj način, Ukrajina treba biti pripojena našoj zemlji. Ukrajinci su naš narod. To je naša teritorija. To je moje mišljenje”, rekao je Kadirov, napominjući da bi bio spreman voditi ofanzivu za “pripajanje Ukrajine Čečenskoj Republici” ako bi za to dobio upute.

    “Da mi je to povjereno, odavno bih to riješio”, rekao je, istaknuvši da iznosi lično mišljenje.

    Ovi komentari dolaze dok su napetosti na granici između Rusije i Ukrajine i dalje visoke. Posljednjih sedmica zapadni mediji su tvrdili da Kremlj povećava prisutnost svojih trupa na granici i planira invaziju, prenosi Russia Today.

    Moskva je odbacila sve takve optužbe, a Kremlj je više puta rekao da ne predstavlja prijetnju nijednoj drugoj zemlji. Kadirov je, međutim, potpuno drugačijeg mišljenja i želi da Rusija vojno riješi pitanje s Ukrajinom.

    Prema riječima čečenskog čelnika, ruski predsjednik Vladimir Putin mora odbiti da strane zemlje diktiraju uslove Moskvi, jer su “sigurnost države i naroda” najvažnija stvar, a borci iz ove regije su “apsolutno spremni otići i izvršavati naređenja bez problema”.

  • Lavrov: Ruska država se neće pretvoriti u “tvrđavu pod opsadom”

    Lavrov: Ruska država se neće pretvoriti u “tvrđavu pod opsadom”

    Ruske vlasti ne razmatraju mogućnost pretvaranja države u “tvrđavu pod opsadom” zbog sankcija Zapada, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je u ekskluzivnom intervjuu za YouTube nalog “Solovjov uživo” podsjetio da predsjednik Rusije Vladimir Putin stalno ističe svoju privrženost prilikama za proširivanje slobodnog razvoja društva i demokratskih principa, naročito u posljednjim govorima i na svojoj velikoj konferenciji za novinare.

    “Da li ćemo postati ‘tvrđava pod opsadom’? Siguran sam da to nije dio planova ruskih vlasti. Apsolutno”, rekao je Lavrov.

    Lavrov je istakao da ukoliko Zapad pooštri sankcije, Rusija će pronaći odgovor, ali je naglasio da Moskva računa na razboritost svojih zapadnih partnera, prenio je TASS.

    “Ubijeđen sam da ćemo pronaći odgovor, čak i ako se ostvari ovaj scenario, što je za mene imaginativno”, naveo je Lavrov.

    Šef ruske diplomatije napomenuo je da na Zapadu postoje političari koji smatraju da je beskorisno uvođenje sankcija Rusiji.

    On kaže da Rusija neće promijeniti svoje stavove zbog nezadovoljstva zapadnih kolega.

    “U slučaju da to neko još nije razumio – Rusija svakog dana dokazuje da je sposobna da riješi bilo kakav problem i da neće promijeniti način života i vjerovanja samo zato što se Zapad naljutio i zatvorio tamo određene tehnologije”, dodao je Lavrov.

  • Dijagnoza potvrđena; EU se “raspada”

    Dijagnoza potvrđena; EU se “raspada”

    Počeo je Orban, nastavio Kačinjski, drugi su tu i tamo probali da ih kopiraju. Evropska unija ima problem sa demagozima u sopstvenim redovima, piše Dojče vele.

    Stvar komplikuje to što obe strane imaju veliki ucenjivački potencijal.

    Letos je francuski predsednik Emanuel Makron konstatovao da problemi EU sa pojedinim istočnoevropskim zemljama ne mogu da se svedu na spor sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, već da je problem mnogo dublji.

    Makron je to nazvao fundamentalnim istočno-zapadnim evropskim raskolom.

    Izgleda da se ta dijagnoza potvrdila prilikom nedavne posete novog nemačkog kancelara Olafa Šolca u Varšavi. Njega su dočekali plakati na kojima su on i njegova prethodnica Angela Merkel stavljeni u isti niz sa Adolfom Hitlerom i nacističkim ministrom propagande Jozefom Gebelsom.

    Istovremeno se Nemačkoj prigovaralo „bezakonje“ jer Poljskoj navodno ne želi da plati ratnu odštetu. To su bile otvorene provokacije.

    Koliko su iliberalne snage jedinstvene?

    Neki analitičari su bili krajnje zabrinuti kada je letos populista Janez Janša kao premijer Slovenije preuzeo predsedavanje Savetom EU. Janša vređa novinare na Tviteru, voli provokacije i zove Orbana „prijateljem“.

    Na početku slovenačkog predsedavanja najvažnijim telom Evropske unije, Janša se pobrinuo za novi skandal, jer je na fotografijama zaokruživao slovenačke sudije koje smatra „komunističkim“ i problematičnim.

    Posle toga se ponašao uglavnom neupadljivo. Ali, Janša je bio na Orbanovoj strani u sporu Brisela i Budimpešte u vezi sa jednim zakonom koji diskriminiše homoseksualce, kao i na strani Varšave u sporu oko poljskog razgrađivanja pravne države.

    „Smatram da je ukupno držanje ove alijanse antievropsko. Ima naznaka da oni uspostavljaju neku vrstu nove Gvozdene zavese“, kaže Marko Milosavljević, profesor za nauku o medijima na ljubljanskom Univerzitetu.

    Ipak, Janšina manjinska vlada ne sedi baš čvrsto u sedlu. Narednog proleća su izbori na kojima opozicija ima dobre izglede.

    I nedavni izbori u Pragu su pokazali da populisti mogu biti smenjeni na izborima. Andrej Babiš je smenjen kao premijer i novu većinu čini široka proevropska koalicija. I u Bugarskoj je u trećem pokušaju na vlast došla proevropska vlada, a u Rumuniji socijaldemokrati, koji vladaju u koaliciji sa antievropskim snagama, nisu uspeli da prošire svoju bazu.

    Ekspert fondacije Karnegi za Evropu Štefan Lene smatra zbog toga da se kriza EU uglavnom svodi na Poljsku i Mađarsku, i „nije karakteristična za ukupni region“. On stoga ne kaže da se može govoriti o pogoršavanju odnosa između istoka i zapada Evropske unije. Dodaje da bi fondovi za obnovu mogli odigrati pozitivnu ulogu protiv produbljivanja podela.

    Mađarska kao kolovođa

    Kada je sredinom decembra predsednik Sedinjenih Država Džozef Bajden održao „samit demokratije“, predstavnici Mađarske nisu bili pozvani. Time je Budimpešta svrstana u „otpadničke režime“.

    Mađarska opozicija je to upotrebila za napade na Viktora Orbana. Vođa opozicije Peter Marki-Zai je rekao da „međunarodna zajednica Orbana tretira kao neki virus“. On je dodao da je Orban dugo i naporno na tome radio, razvijajući odnose sa Kinom, Rusijom i Azerbejdžanom.

    Orban otvoreno zagovara „iliberalnu demokratiju“ u koju spada stalna kulturološka borba protiv vrednosti koje preovlađuju u EU. „Mi smo liberalnu demokratiju koja doživljava brodolom zamenili hrišćanskom demokratijom 21. veka, a ona kao ciljeve ima tradiciju i bezbednost“, objasnio je Orban.

    Strateška greška nemačkih Demohrišćana je što su godinama omogućavali Orbanu izgradnju autoritarnog sistema pod pokroviteljstvom Evropske narodne partije, najjačeg poslaničkog kluba u Evropskom parlamentu. Orban je iza njihovih leđa pretvorio Mađarsku u „kidnapovanu državu“, razarajući slobodu medija i nezavisnost pravosuđa, institucionalnu sigurnost i slobodu civilnog društva.

    Nezaustavljiva poplava državne propagande trebalo bi da obezbedi indoktrinaciju stanovništva i da opravda taj način vladavine. U Budimpeštu rado dolaze populisti iz celog sveta, iz Francuske Marin Lepen, iz SAD Majkl Pens.

    Preti li izlazak Poljske iz EU?

    Poljski predstavnici su, za razliku od mađarskih, dobili pozivnicu od američkog predsednika Bajdena da učestvuju na njegovom okupljanju u decembru. Da li je autokratsko preuređenje države tamo manje uznapredovalo nego u Mađarskoj?

    Vladajuća poljska stranka Pravo i pravda od osvajanja vlasti 2015. kopira mađarski model. Suzbijaju se medijske slobode, podriva se nezavisno pravosuđe, vodi borba protiv prava homoseksualaca i prava na abortus, uz naglašeni nacionalizam.

    Ali veliki sukob sa Briselom je izbio u oktobru kada je poljski Ustavni sud odlučio da su poljski zakoni iznad zakona Evropske unije. Time je Varšava posredno postavila pitanje ostanka Poljske u Evropskoj uniji. Jaroslav Kačinjski je to odmah demantovao, a proevropske demonstracije u Poljskoj su pokazale da javnost još uvek nije „dovedena na liniju“ onako kako bi to htela vladajuća partija.


    Evropski sud je u međuvremenu doneo presude protiv načina izbora poljskih ustavnih sudija i promene u zakonima o sudstvu. Ova najviša sudska instanca u EU sa sedištem u Luksemburgu kaznila je Poljsku sa milion evra dnevno, jer poljska vlada ne želi da povuče uvedena pravila.

    Možda pomogne finansijski pritisak

    „Iluzorno je verovati da se demokratija i vladavina prava mogu nametnuti iz Brisela“, rekao je Štefan Lene i dodao da je to jedino moguće na demokratskim izborima. On kaže da ima nade jer su i u Poljskoj i u Mađarskoj glavni gradovi u međuvremenu u rukama opozicije. U Mađarskoj postoji uverljiv kandidat opozicije Marki-Zai, sa solidnim izgledima da pobedi Orbana.

    Lene se zalaže da evropske pravne sankcije prerastu u finansijske. „Najveći adut je pristup Fondu za obnovu ekonomije od posledica pandemije“, kaže on i dodaje da novac neće teći iz Brisela za Varšavu od sredine naredne godine, jer tvrdolinijaši iz ministarstva pravosuđa u Varšavi blokiraju svaki kompromis. A u Mađarskoj Orban ne želi da bilo šta menja uoči izbora.

    Uprkos izvesnom optimizmu u pogledu dejstva finansijskog pritiska, ovaj politikolog vidi i „znatnu opasnost“ od eskalacije spora. Poljska bi prema njemu mogla da uvede protivmere blokiranja drugih prihvaćenih evropskih zakona i propisa, recimo u oblasti klimatskih promena i tada bi „EU imala veliki problem“.

    Prema proceni Štefana Lenea, trenutno se nalazimo u „interesantnoj fazi između eskalacije i izvesnih kompromisa, koji bi celu stvar mogli dovesti do smirivanja“. Izgleda da je ucenjivački potencijal na obe strane značajan.