VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kličko raspoređuje snage u Kijevu zbog Rusije

    Kličko raspoređuje snage u Kijevu zbog Rusije

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio je danas da je neophodno u što kraćem roku rasporediti sistem teritorijalne odbrane u glavnom gradu Ukrajine zbog, kako tvrdi, “prijetnji iz Rusije”.

    “Izjave i pretnje koje dolaze iz Rusije primoravaju nas da se pripremimo za različite scenarije događaja. Posebno za najgori”, naveo je Kličko u objavi na zvaničnom sajtu gradske vlade.

    Poručio je da mora da postoji jasan plan djelovanja različitih odjeljenja i službi kako bi se grad odbranio u “kritičnoj situaciji”, prenosi agencija RIA Novosti.

    Prema saopštenju, u Kijevu je već formiran štab teritorijalne odbrane, a vježbe komande i osoblja biće održane u januaru.

  • Parizu važan Balkan, ali nejasna evropska perspektiva

    Parizu važan Balkan, ali nejasna evropska perspektiva

    Zapadni Balkan će biti jedan od prioriteta francuskog šestomjesečnog predsjedavanja EU, koje počinje 1. januara, ali i dalje nema eksplicitnih garancija kada je u pitanju članstvo zemalja u EU.

    Naime, Francuska je među zemljama koje važe kao opreznije kada je u pitanju pristup EU i punopravno članstvo, a proteklih godina francuski oprez je donekle ublažavala Njemačka, čija je sada već bivša kancelarka Angela Merkel snažno zagovarala integraciju ovih zemalja u EU.

    Treba podsjetiti da je Francuska proteklih godina insistirala da se prvo EU reformiše unutar sebe, jer prije toga, kako je ta zemlja argumentovala, EU neće biti u stanju da apsorbuje novi talas proširenja.

    Proširenje je spaseno tako što su Njemačka i Francuska, uz ostale članice EU, postigle kompromisno rješenje, po kojem bi u procesu proširenja bila korištena nova metodologija sa grupisanjem pregovaračkih poglavlja kroz klastere uz veće insistiranje na reformama u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.

    Značajno je da je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, koji zahvaljujući ustavnoj strukturi u toj zemlji ima značajna izvršna ovlaštenja, tokom predstavljanja fracuskog predsjedavanja EU, dosta vremena posvetio našem regionu i govorio o njemu kao o jednom od ključnih prioriteta.

    Što se tiče evropske perspektive, o njoj se nije izjašnjavao direktno, već je najavio samit sa zemljama zapadnog Balkana u junu, odnosno pred kraj francuskog predsjedavanja, te da će pojasniti šta evropska perspektiva znači.

    Fokus u dijelu govora o zapadnom Balkanu je stavio na ekonomski razvoj, investicije, stabilnost i potrebu da EU bude u značajnijoj mjeri prisutna.

    “Tamo moramo voditi politiku ponovnog angažovanja, ali i investicija, kako bismo potpomogli ekonomsku integraciju regiona, približavanje ljudi i brigu prema manjinama. Moramo se boriti protiv miješanja i manipulacija koje se sprovode od strane nekoliko regionalnih sila, koje preko Balkana destabilizuju Evropu. Mislim da je taj politički i ekonomski posao na zapadnom Balkanu pravi agent evropskog suvereniteta, jer nećemo moći izgraditi Evropu ako ostavimo zapadni Balkan u situaciji u kojoj je danas”, rekao je Makron.

    Ovaj govor pokazuje da Makron na region zapadnog Balkana gleda u kontekstu afirmacije EU na spoljnopolitičkom planu i demonstriranja sposobnosti da je taj blok sposoban da vodi računa o svom neposrednom susjedstvu.

    Na posljednjem samitu EU za opšte poslove održanom prije desetak dana, koji se vodi pod slovenačkim predsjedavanjem blokom, potvrđena je evropska perspektiva regiona, ali kroz kominike provejava i francuski stav o potrebi reforme EU.

    “Savjet naglašava važnost osiguravanja da EU može održati i produbiti svoj vlastiti razvoj, uključujući i kapacitet da integriše nove članice”, navedeno je u ovom zaključku 27 zemalja članica.

    Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u EU, kaže za “Nezavisne novine” da je Francuska bila jedna od ključnih zemalja koja je zaslužna za zagrebački samit EU 2000. godine.

    “Taj samit je bio stvarni početak procesa stabilizacije i pridruživanja kao politike EU za zapadni Balkan, u okviru kojeg je Hrvatska ušla u EU, a druge zemlje započele pregovore za članstvo”, rekao je Topčagić.

    Za razliku od tada, kako ističe, Francuska uz još neke uticajne zemlje EU daje prioritet boljem funkcionisanju same EU, a dodatno je na sadašnji stav EU uticao i proces proširenja na istok.

    “Ja bih pozdravio spremnost EU i tražio još veće ulaganje u cijelu regiju u sve ono što znači razvijenost i napredovanje i na taj način približavanje. Logično je i da to bude uslovljeno prihvatanjem evropskih zakona, principa i vrijednosti”, zaključio je Topčagić.

  • Lansirana ruska raketa sa čak 36 satelita

    Lansirana ruska raketa sa čak 36 satelita

    Raketa nosač “Sojuz 2.1b” sa potisnim blokom “Fregat” i čak 36 komunikacionih satelita britanske kompanije “VanVeb” poletela je sa kosmodroma “Bajkonur“.

    Ovu vest je saopštio “Roskosmos”.

    Let će pre odvajanja glavnog bloka sa satelitima na visini 200 kilometara trajati nešto kraće od 10 minuta, zatim će ih “Fregat” dopremiti do visine od 450 kilometara, nakon čega će sateliti samostalno leteti ka svojim orbitama, precizirala je kompanija.

    “Roskosmos” ističe da se radi o prvom lansiranju rakete sa “Bajkonura” sa tolikim brojem satelita “OneVeb“.

    Ranije je 36 satelita lansirano sa “Sojuza” samo sa kosmodroma “Vostočni”.

  • Izrael gađao sirijsku luku, odgovorio PVO

    Izrael gađao sirijsku luku, odgovorio PVO

    Izrael je napao Latakiju, gdje se nalazi ruska vojna baza Hmejmim, javila je državna televizija Sirije.

    • Izraelski neprijatelj je oko 03.21 raketirao skladište u trgovačkoj luci u Latakiji iz pravca Sredozemnog mora – navodi se u saopštenju televizije. Kako se navodi, izbio je požar, nanijeta je velika materijalna šteta.

    Prema podacima televizije, za odbijanje napada vojska je upotrebila sirijske sisteme PVO.

    Drugi detalji nisu saopšteni.

  • NASA angažovala 24 teologa da procjene kako bi svijet reagovao na otkriće vanzemaljskog života

    NASA angažovala 24 teologa da procjene kako bi svijet reagovao na otkriće vanzemaljskog života

    NASA je zatražila pomoć teologa da ispitaju kako bi svijet reagovao ako bi se život pronašao na drugim planetama i kakav bi uticaj takvo otkriće imalo na duboko ukorijenjena vjerovanja o božanstvu i stvaranju.
    Američka svemirska agencija je do sada regrutovala oko 24 naučnika za učešće u programu u Centru za teološka istraživanja Univerziteta Prinston u Nju Džersiju. Centar – koji je 2014. godine dobio od Agencije NASA grant od 1,1 milion dolara – nastoji da izgradi „mostove razumijevanja“ između akademika različitih disciplina, naučnika i kreatora politike o „globalnim pitanjima“.

    Prema „Dejli mejlu“, program očigledno ima za cilj da odgovori na najveća pitanja kao što su „šta je život? Šta znači biti živ? Gdje povlačimo granicu između čovjeka i vanzemaljaca? Kakve su mogućnosti za inteligentni oblik života na drugim mjestima?”

    Prošle nedjelje, direktor Univerziteta Vil Storar rekao je za „Tajms“ da je cilj programa koji organizje NASA „ozbiljna stipendija koja se objavljuje u knjigama i časopisima“ kako bi se pozabavila „dubokim čudom i misterijom i implikacijama pronalaženja mikrobnog života na drugoj planeti“, prenosi RT.

    „Možda nećemo otkriti život još 100 godina. Ili ćemo to možda otkriti sledeće nedjelje“, rekao je stručnjak Agencije NASA za list, koji je dodao da rastuće odjeljenje „astrobiologije“ traži nove odgovore na stara pitanja već nekih 25 godina.
    Među onima koji su učestvovali u programu je i Endru Dejvison, sveštenik i teolog sa Univerziteta Kembridž koji ima doktorat iz biohemije. Dejvison, koji je bio dio programa 2016-2017, primijetio je da su „religijske tradicije“ bile „važna karakteristika u tome kako će čovječanstvo raditi kroz svaku takvu potvrdu života na drugim mjestima“.

    Druge vjerske ličnosti, uključujući biskupa Bakingema Alana Vilsona, rabina Džonatana Romena iz sinagoge Mejdenhed i imama Karija Asima iz džamije u Meki u Lidsu, rekli su za „Tajms“ da hrišćansko, jevrejsko i islamsko učenje neće biti pogođeno otkrićem vanzemaljskog života.

    U međuvremenu, Karl Pilčer, bivši šef NASA-inog instituta za astrobiologiju, rekao je da agencija „daje daje akcenat pitanjima koja su prije 20. vijeka uglavnom bila u domenu filozofije, teologije i religije“.

  • Dječak poželio gitaru za Novu godinu – lider Rusije mu pomogao da dobije stan

    Dječak poželio gitaru za Novu godinu – lider Rusije mu pomogao da dobije stan

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pomogao je porodici dječaka koji je maštao o gitari da u okviru kampanje “Jelka želja” riješi stambeno pitanje.

    Mark Kobljenjev, 14-godišnjak iz Moskovske oblasti, želio je da za Novu godinu dobije gitaru, ali je predsjednik u razgovoru sa njegovom majkom Nadeždom saznao da njih dvoje žive sa prijateljima u porodici sa više djece.

    Putin je obećao da će razgovarati sa šefom regiona kako bi pomogao dječaku i njegovoj majci, kao i onima koji su im pružili utočište, piše RIA novosti.

    Predsjednik je danas pozvao Marka i Nadeždu, koji su u svom novom stanu i dječaka je najprije pitao o časovima muzike.

    “Dobio si gitaru. Moraćeš da vježbaš. Mislio sam da će biti bolje ako budeš imao svoju sobu za bavljenje muzikom”, rekao je Putin.

    Mark je obećao da će naučiti da svira gitaru i da će otpjevati pjesmu za predsjednika.

    “Za mene? Hvala. A Koju”, interesovao se Putin, a dječak je odgovorio da će to biti pjesma “Visina” ruskog umjetnika Vladimira Visockog.

    Kampanja “Jelka želja” održana je ove godine od 15. novembra do 15. decembra.

    U okviru te akcije ispunjavaju se želje deci sa posebnim potrebama, sa invaliditetom i siročićima ili djeci iz porodica sa niskim primanjima.

  • Lavrov: Sumnjamo da ce zahtjev o neširenju NATO dobiti zamah

    Lavrov: Sumnjamo da ce zahtjev o neširenju NATO dobiti zamah

    • Rusija sumnja da će njen zahtjev da se zaustavi širenje NATO na istok dobiti zamah, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Rusija je nedavno javnosti predstavila svoje prijedloge bezbjednosnih garancija, sa ciljem da spriječi Zapad da ih gurne “pod tepih”, dodao je Lavrov u intervjuu za YouTube kanal ”Solovjev”.

    “Ipak, i dalje imamo ozbiljne sumnje da će ključna stvar u prijedlogu, a to je bezoslovno zaustavljanje širenja NATO na istok, biti gurnuta u stranu”, dodao je Lavrov, a prenio TAS S.

  • SAD i Rusija će pregovarati o sigurnosnim pitanjima, Putin spremio listu prijedloga

    SAD i Rusija će pregovarati o sigurnosnim pitanjima, Putin spremio listu prijedloga

    Funkcioneri SAD i Rusije u jeku rastućih napetosti oko Ukrajine sudjelovaće u bezbjednosnim pregovorima 10. januara 2022., potvrdio je u ponedjeljak Rojtersu izvor iz Bajdenove vlade.

    Vrlo je vjerovatno da će se i razgovori između NATO i Rusije održati 12. januara, a širi sastanak na kojem će uz Moskvu i Vašington, biti i neke evropske zemlje, dogovoren je za 13. januar.

    Rusija, koja je uznemirila Zapad gomilanjem vojnika u blizini Ukrajine, objavila je svojevrsnu listu želja vezanih uz sigurnosne prijedloge o kojima želi pregovarati, uključujući i obećanje da NATO neće provoditi nikakve vojne aktivnosti u istočnoj Evropi i Ukrajini.

    “Kada budemo sjeli i razgovarali, Rusije može predstaviti staviti svoje brige, ali i mi ćemo predstaviti koje nas ruske aktivnosti zabrinjavaju”, rekao je izvor iz Savjeta nacionalne sigurnosti Bijele kuće, koji je želio ostati anoniman. Dodao je da nijedna odluka o Ukrajini neće biti donesena bez Ukrajine.

    Ruski funkcioneri ranije su potvrdili da imaju namjeru sudjelovati u pregovorima s SAD u januaru, a rekli su i kako razmatraju prijedlog NATO o susretu 12. decembra.

    Američki predsjednik Džo Bajden u ponedjeljak je potpisao zakonski prijedlog prema kojemu planira osigurati 300 miliona dolara za podršku Ukrajinskoj vojsci. Vlada SAD-a, koja smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava invaziju na Ukrajinu, ruskom čelniku zaprijetila je “brutalnim sankcijama” ukoliko se to dogodi, ali Rusija osporava takve namjere.

  • Predsjednik Poljske stavio veto na kontroverzni zakon o vlasništvu nad medijima

    Predsjednik Poljske stavio veto na kontroverzni zakon o vlasništvu nad medijima

    Predsjednik Poljske Andrzej Duda saopćio je kako je stavio veto na kontroverzni poljski zakon o vlasništvu nad medijima koji je nedavno usvojen u parlamentu ove države u kojem većinu čini vladajuća partija Pravo i pravda (PiS).

    Nakon nedavno održanih protesta, ali i pritiska iz Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, čiji su zvaničnici više puta izjavljivali kako zakon krši osnovne slobode, poljski predsjednik je izjavio kako se nakon razgovora s građanima odlučio na ovaj potez.

    “Prijedlog zakona i njegove izmjene tiču se subjekata koji su već prisutni na tržištu. Postoji i pitanje medijskog pluralizma i slobode govora. Prilikom donošenja odluke, ovaj element sam ozbiljno uzeo u obzir. Stavljam veto na ovaj zakon”, rekao je Duda.

    U izjavi za medije u ponedjeljak, Duda je također naglasio kako bi realizacija ovakvog zakona mogla ugroziti i sporazum potpisan sa SAD-om, a koji se tiče ekonomskih i trgovinskih odnosa.

    “Jedan od argumenata koji je razmatran tokom analize zakona bio je i onaj koji se tiče međunarodnog ugovora koji je zaključen 1990. godine”, izjavio je predsjednik Poljske.

    Bivši lider Evropske unije i aktuelni lider poljske opozicione partije Građanska platforma Donald Tusk, pohvalio je odluku poljskog predsjednika te je naglasio kako je pritisak na vladajuće strukture urodio plodom.

    “Ulica i inostranstvo (Amerika) i pritisak imaju smisla. Neka niko više ne govori da se ne isplati, da je nemoguće i da ne možemo uraditi ništa. Možemo i moramo”, rekao je Tusk.

    Povodom uloženog veta oglasio se i američki otpravnik poslova u Varšavi Bix Aliu koji je pohvalio potez poljskog predsjednika.
    “Hvala vam predsjedniče Duda za liderstvo i posvećenost zajedničkim demokratskim vrijednostima i za zaštitu investicione klime u Poljskoj. Zajedno, saveznici su jači!”, napisao je Aliu.

    Podsjetimo, Parlament Poljske usvojio je zakon koji bi spriječio kompanije izvan Evropskog ekonomskog prostora da posjeduju vlasnička prava u poljskim medijima.

    Ovakva odluka najviše bi pogodila američku grupaciju Discovery koja bi bila primorana da proda većinski udio u vlasničkoj strukturi poljskog medija TVN, jednu od najvećih poljskih privatnih tv mreža.

    Nakon usvajanja zakona, poljski zastupnici u parlamentu su izjavili kako on ima za cilj zaštiti poljsku medijsku scenuod potencijalno neprijateljskih aktera kao što je Ruska Federacija.

    Ipak, ova odluka je inicirala organizaciju novih protesta građana koji su se okupili ispred predsjedničke palate ui Varšavi te su izrazili svoje nezadovoljstvo ovakvim zakonskim rješenjem.

    Nakon odluke predsjednika države koji je stavio zakon van snage, oglasili su se i iz medijske grupacije TVN te naglasili kako je Duda ovim činom podržao slobodu medija u Poljskoj.

    “S uvažavanjem i radošću prihvatamo odluku predsjednika Republike Poljske Andrzeja Dude, koji je podržao slobodu medija i pravo gledalaca na izbor. Stavljanjem veta na ‘Lex TVN’, predsjednik je odbranio dobre odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama”, saopćili su iz Upravnog odbora TVN grupacije.

  • Posljedice pada vrijednosti lire: Bugari i Grci pohrlili u Tursku u kupovinu

    Posljedice pada vrijednosti lire: Bugari i Grci pohrlili u Tursku u kupovinu

    Veliki broj Bugara i Grka se odlučio na kupovinu u Turskoj usljed pada vrijednosti turske valute.

    Posebno je to izraženo na zapadu ove države, gdje mnogi građani Bugarske dolaze automobilima i autobusima. Među njima je i Hatice Ahmetova, koja je za 200 bugarskih leva ili malo više od 100 eura dobila 1.150 lira.

    Gulfiye Osinova je došla u Tursku da bi unucima kupila novogodišnje poklone. Kao razlog zašto se na to odlučila istakla je to što je u njenoj državi sve skupo.

    U Turskoj inflacija iznosi više od 21 posto, što je utjecalo na cijene hrane, goriva i drugih potreba domaćinstva. Nepovoljne ekonomske okolnosti su pogodile veliki broj Turaka, ali ne i turiste. Naprotiv, boravak i kupovina u ovoj zemlji sada su znatno povoljniji.

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je predstavio plan kojim želi zaustaviti devalvaciju lire. Krajem prošle sedmice jedan euro je iznosio 12,65 lira.

    Prema pojedinim procjenama, broj stranaca koji kupuju u gradu na sjeverozapadu države – Edirneu se učetverostručio u nekoliko sedmica. Osim Bugara, mnogi dolaze i iz Grčke kako bi obavili kupovinu, piše Euronews.