VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Američki nosač aviona ostaje u Sredozemlju zbog straha Evropljana od Rusije

    Američki nosač aviona ostaje u Sredozemlju zbog straha Evropljana od Rusije

    Američki ministar obrane Lloyd Austin odlučio je ostaviti u Sredozemnom moru nosač aviona koji je trebao poći u misiju u Perzijskom zaljevu, ne bi li umirio Evropljane zbog napetosti s Rusijom, objavio je u utorak Pentagon.

    “Ministar odbrane je naredio desantnoj grupi USS Harry S. Truman da ostane u operativnoj zoni evropskog zapovjedništva (Eucom), umjesto da se uputi u operativnu zonu glavnog zapovjedništva (Centcom), kao što je bilo planirano”, rekla je za AFP čelnica Pentagona koja je htjela ostati anonimna.

    Ne spominjući napetost zbog Ukrajine, koja zajedno sa zapadnim saveznicima optužuje Moskvu da na njenoj granici gomila desetke hiljada vojnika radi moguće invazije, čelnica američkog ministarstva odbrane istaknula je da ova promjena rute “svjedoči o potrebi neprestane prisutnosti u Evropi”.
    “Ona je nužna kako bismo pred našim saveznicima i partnerima potvrdili zauzimanje za našu zajedničku odbranu”, dodala je.

    USS Harry Truman i njegova desantna grupa uplovili su 14. decembra u Sredozemno more, s namjerom da kroz Suecki kanal dođu u Perzijski zaljev.

  • Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara

    Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove Josep Borrell izjavio je kako Evropska unija nema mnogo razumijevanja za Putinove zahtjeve te je poručio kako Evropa ne smije ostati po strani u razgovorima između Moskve i Washingtona.

    U intervjuu za Die Welt, Borrell je govorio o poziciji Evropske unije unutar rusko-ukrajinskog sukoba te je naglasio kako je upravo ukrajinska kriza pravi test za EU.

    “Riječ je o tome kako se može EU uključiti u razgovore između Washingtona i Moskve o smirivanju situacije. Ne želimo i ne smijemo biti neuključeni posmatrači čije odluke donosi neko drugi. Ako Moskva želi da razgovara o sigurnosnoj arhitekturi u Evropi i sigurnosnim garancijama, onda to nije stvar samo SAD-a i Rusije. EU mora biti prisutna u ovim pregovorima”, rekao je Borrell.

    Šef evropske diplomatije je također mišljenja kako je izuzetno važno da EU bude dio cijelog procesa.

    “SAD i Rusija ne mogu pregovarati o sigurnosnim garancijama tek tako. Nismo u poslijeratnom periodu. Postoje neke evropske zemlje koje nisu u NATO savezu. Jalta 2 ne može postojati. Ako se ide u tom pravcu, onda to mora biti Helsinki 2. To je ono što Moskva želi. Dva aktera koji međusobno dijele svoje sfere utjecaja. Rusija želi da pregovara o evropskoj sigurnosnoj arhitekturi bez uključivanja Evropske unije. To je apsurdno i nećemo to prihvatiti. Ništa se ne odlučuje o nama, a da mi nismo tu”, ističe Josep Borrell.

    Šef evropske diplomatije se osvrnuo i na zahtjeve Moskve te je konstatovao da je ovo po prvi put da je Rusijastavilasvoje prijedloge na stol u pisanoj formi i u obliku pravog sporazuma.

    “To se nikada ranije nije dogodilo. Samo pobjednici to rade. Zahtjevi za sigurnosnim garancijama i prekid proširenja EU i NATO-a na istok je čisto ruska agenda s potpuno neprihvatljivim uslovima, posebno u pogledu Ukrajine. Jedno je jasno, ovi razgovori od januara neće se odnositi samo na Ukrajinu i širenje NATO-a na istok. Govorit ćemo i o ljudskim pravima, kritičarima režima kao što je Aleksej Navalni i drugim temama”, rekao je šef diplomatije EU.

    On je poručio kako ne vidi prostor za ustupke Moskvi.

    “Ne možemo praviti kompromise oko osnovnih principa. Teritorijalni integritet zemlje i pravo suverene države da sama odlučuje o svojoj saradnji s drugim državama – o tome se ne može pregovarati”, pojašnjava u intervjuu Borrell.

    Na kraju, Borrell je govorio i o mogućnostima ruske invazije na Ukrajinu.

    “Evropske i američke obavještajne službe rade na svim mogućim scenarijima. Vojna invazija se ne može u potpunosti isključiti, ali postoje i mnogi drugi scenariji i oni su također zabrinjavajući, čak i ako su manje ekstremni. Destabilizacija vlade u Kijevu hibridnim sredstvima, dalja eskalacija između ukrajinskih vojnika i separatista u Donbasu ili pritisak koji se stvara puštanjem manjih količina gasa u Evropu. Mnogo toga se može zamisliti”, zaključio je Borrell.

  • Putin pozvao na jačanje veza bivših sovjetskih republika

    Putin pozvao na jačanje veza bivših sovjetskih republika

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je danas na jačanje veza među zemljama koje su nekada činile Sovjetski Savez, 30 godina nakon raspada te države.

    Putin je na sastanku Komonvelta Zajednice nezavisnih država (ZND) u Sankt Peterburgu rekao da su se mnoge stvari dramatično promijenile u posljednjim decenijama, saopštio je Kremlj.

    On je ocijenio da je Zajednica napravljena s ciljem da se održavaju bliske veze među državama koje su nekada činile Sovjetski Savez, ali da su se bivše republike razvijale na različit način, prenijela je agencija DPA.

    Putin nije pominjao Ukrajinu, koja se povukla iz ZND u znak protesta zbog pripajanja Krima Rusiji 2014. godine. Gruzija se povukla iz ove organizacije 2008. godine, nakon oružanog sukoba sa Rusijom.

    Rusija i dalje ubraja mnoge bišve sovjetske republike u svoje saveznike, a među njima su Bjelorusija, Kazahstan i Jermenija.

  • Petoro mrtvih u pucnjavi u Koloradu, napadač ciljao određene osobe

    Petoro mrtvih u pucnjavi u Koloradu, napadač ciljao određene osobe

    Naoružani napadač, koji je djelovao sam, ubio je petero i ranio dvoje ljudi, među njima policajca, u ponedjeljak u saveznoj državi Kolorado, u Sjedinjenim Američkim Državama, a zatim je i on ubijen u obračunu s policijom.

    Muškarac je u ponedjeljak poslijepodne pucao na nekoliko mjesta u Denveru i u obližnjem Lejkvudu, rekla je policija na konferenciji za medije održanoj kasno noću.

    Napadač je prvo otvorio vatru u salonu za tetoviranje u Denveru, ubivši dvije žene i ranivši muškarca, navela je policija je u utorak u tom gradu, piše Reuters.

    Zatim je otišao do kuće u Denveru, gdje je ustrijelio muškarca ispalivši u njega smrtonosni hitac.

    Nakon toga se uputio u Lejkvud, gdje je ubio još jednog muškarca u drugom salonu za tetoviranje, navodi policija, nakon čega je ušao u hotel, gdje je ispalio više hitaca u ženu koja je radila na recepciji i koja je podlegla povredama.

    Zahvaljujući informacijama prikupljenim u prvom napadu, policija u Lejkvudu je identifikovala napadača koji je naumio nastaviti svoj krvavi pohod. Riječ je o 47-godišnjem Lindonu Džejmsu Mekloudu.

    “Tada je došlo do nove razmjene vatre s našim službenicima i napadač je likvidiran”, rekao je u ponedjeljak naveče Džon Romero, portparol policije u Lejkvudu, dodajući da je počininilac proglašen mrtvim na mjestu događaja.

    “Policajka iz Lejkvuda, koja je pogođena u okršaju i koja je upucala napadača, biće operisana, ali dobro je”, rekao je u utorak Romero.

    “Prema našim informacijama, čini se da je napadač ciljao određene osobe”, rekla je policija u Denveru.

  • Masovna tučs u parlamentu Jordana zbog uvođenja zamjenice za ženski rod u ustav

    Masovna tučs u parlamentu Jordana zbog uvođenja zamjenice za ženski rod u ustav

    Poslanici jordanskog parlamenta potukli su se danas u direktnom televizijskom prenosu tokom debate o reformi ustava, uključujući pitanje rodne jednakosti, zbog čega je sjednica prekinuta.

    Žustra diskusija izbila je između između poslanika i predsjednika parlamenta Abdelkarima el Dagmija.

    Povod je bio amandman kojim se zamjenica za ženski rod dodaje za državljane Jordana u poglavlju ustava kojim se garantuju jednaka prava svih građana, prenio je AFP.

    Nekoliko poslanika se odlučno usprotivilo amandmanu kao “beskorisnom”.
    Dagmi je izašao iz sale, a sjednica će biti nastavljena sutra.

    Ustav ove kraljevine usvojen je 1952. gdoine i mijenjan je 29 puta, pri čemu su, prema tumačenju stručnjaka, ovlaštenja monarha povećana na račun zakonodavne vlasti.

  • “EU da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”

    “EU da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”

    Evropska unija treba da učini prvi korak kako bi se prekinula blokada u odnosima između Rusije i EU, rekao je stalni ruski predstavnik pri EU Vladimir Čižov.

    Čižov smatra da postoje dobri izgledi za prevazilaženje krize u odnosima Rusije i EU.

    “Verujem da je EU već shvatila da je trenutna situacija nenormalna. Sve što je potrebno da EU uradi jeste da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”, rekao je Čižov, prenosi ruska agencija TASS.

    Takođe je ukazao da “kada EU bude imala dovoljno političke volje da to učini, ona će uvek znati gde da nas nađe”.

  • Usijanje na Bliskom istoku; uvod u novi rat?

    Usijanje na Bliskom istoku; uvod u novi rat?

    Negdje od početka prošle decenije, gomilaju se vesti o tome da Izrael planira da napadne Iran kako bi zaustavio nuklearni program koji razvija.

    I ništa. Izraelski zvaničnici često podstiču takve tvrdnjama da se na sto stavljaju planovi za napad na Iran. Kako se čini, na stolu i ostaju.

    Okolnosti su bitno drugačije u odnosu na 1981. kada su izraelski borbeni avioni uništili iračku nuklearnu elektranu u iznenadnom napadu fabrike u izgradnji, Osirak. Iran, delimično poučen ovim iskustvom, je nuklearni program podelio na više lokacija što bi bilo teško, gotovo nemoguće u isto vreme napasti. Faktor iznenađenja ne postoji. Jerusalim nije bio zadovoljan sporazumom koji su SAD, Rusija, Narodna Republika Kina, Velika Britanija, Francuska i Nemačka postigle sa Teheranom u leto 2015.

    Tadašnji premijer Benjamin Netanjahu bio je zadovoljan kada je američki predsednik Donald Tramp odstupio 2018 sporazuma i pokrenula strategiju maksimalnog pritiska na Iran. Koji je odgovorio strateškim strpljenjem – i pobedio.

    Nova američka administracija Džoa Bajdena odlučila je da se vrati na sporazum, čiji je puni naziv Zajednički sveobuhvatni plan akcije. Vlada predsednika Hasana Rohanija je propala do predsedničkih izbora ranije ovog leta i nije uspela da se dogovori o povratku Sjedinjenih Država na sporazum, i nova, konzervativna vlada predsednika Ibrahima Raisija zauzela je tvrd stav.

    Teheran traži od SAD da ukinu dodatne sankcije, čemu se Vašington protivi jer najpre želi da vidi pozitivne korake teokratske vlasti u ispunjavanju obaveza od JCPOA / BARJAM. Pregovori su nastavljeni u ponedeljak, pri čemu je EU igrala posebno važnu ulogu kao posrednik između Irana i SAD koji ne pregovaraju direktno, ali je posebno važna i uloga Moskve i Pekinga u proceni do koje mere je u njihovom interesu da se vrate JCPOA / BARJAM.

    Na primer, Narodnoj Republici Kini odgovara da kupuje tajno naftu od Irana, po cenama ispod tržišnih. Rusija očekuje nastavak saradnje na planu razvoja nuklearnih elektrana, ali i prodaje oružja. Najnovije informacije iz diplomatskih izvora navode da su bliži pesimizmu nego ograničenom optimizmu. Iran se nalazi u teškoj ekonomskoj krizi, i predsednik Raisi je obećao da će poboljšati standarde oslanjajući se na sopstvene resurse.

    Što zvuči lepo, ali je teško izvodljivo. Zbog čega realisti misle da postoji ograničen prostor za mogući uspeh pregovora. U ovom kontekstu je interesantan pristup izraelskog premijera Naftalija Beneta.

    U utorak je, za izraelski vojni radio, rekao je da se Jerusalim neće automatski protiviti nuklearnom sporazumu sa Iranom, ali da svetske sile moraju da zauzmu čvršći stav.

    “Mi nismo medved koji kaže ne”, rekao je Benet misleći na popularni lik iz dečje književnosti.

    “Svakako može da se postigne dobar dogovor. Svakako. Znamo parametre. Da da li se očekuje da će se to sada dogoditi sa sadašnjom dinamikom? Ne. Ne, jer je potreban čvršći stav”, rekao je on.


    Uprkos konačnom naglasku na negaciji, ovo je važan preokret u narativu izraelskih vlasti koji bi mogao signalizirati širi politički zaokret. Nije isključeno da je poslednjih nekoliko izraelsko-američkih susreta na nivou savetnika za nacionalnu bezbednost zaslužno za promenu stava. Nije slučajno da je Džeruzalem post na Božić objavio da je Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila nekoliko tvitova u kojima se najavljuje napad na izraelsku nuklearnu elektranu u Dimoni, u pustinji Negev na jugu zemlje.

    Najave da će napasti Tel Aviv, Haifa i Jerusalim Napad na Dimon su veoma ozbiljne. U tvitu IRGC navodi: „ali na Dan kada ih zgrabimo svom snagom, zaista ćemo ih kazniti“, citat iz Kurana.

    Sve to dobija na značaju kada mu se doda poruka Iranskog međunarodnog kanala za izveštavanje sa sedištem u Londonu, koji je objavio da IRGC u pustinji vežba napade na Dimon u okviru vojnih vežbi Veliki prorok. Izgradili su veran model izraelskog nuklearnog oružja objekti koji ispaljuju različite vrste balističkih projektila i kamikaze-bespilotne letelice punjene eksplozivom.

    Objavili su i video visoke rezolucije kao simulirani napad IRGC-a na izraelsko nuklearno postrojenje Dimona. Reč je o ozbiljnoj pretnji jer bi čak i jedan pogodak na postrojenje kreiralo preduslove za ozbiljan incident koji bi se mogao pretvoriti u katastrofu. Dimona je štićena nizom obrambenih sistema, među kojima je i Čelična kupola, protivraketni sistem koji je ne tako davno iskušavao Hamas napadima na Jerusalim.

    Prednost Irana je što je dovoljno da, kao u slučaju izraelskog napada na Irak, udare na samo jedan cilj kumulativno. Bilo kakvo oštećenje moglo bi se smatrati izuzetnim uspehom. Uz neupitan rizik jer Izrael nakon toga ne bi imao izbora nego odgovoriti napadom. Verojatno ne nuklearnim oružjem, koje ima iako to nikad nije priznao, ali napadom.

    U tom svetlu se može gledati i napad izraelskih borbenih aviona na sirijsku luku Latakija u utorak ujutro, drugi u mj+esec dana. To je deo dugotrajnog posrednog rata Irana, koji nastoji da u Siriji učvrsti vojne baze, i Izraela koji to napadima iz vazduha onemogućava. Otvara se pitanje kako bi na izraelski napad na Iran reagovao SAD i kako bi reagovala Rusija koja ima dobre odnose s Jerusalimom i Teheranom.

    Izraelski napad na Iran verojatno bi izazvao koordinisanu akciju islamskog pokreta Hamas iz pojasa Gaze i šiitskog Hezbolaha iz Libana, koji ima bogat arsenal moćnih raketa.

    Na kraju, sukob Izraela i Irana ostao bi lokalan, pa se ne bi očekivalo prelivanje na susedne regije. Ali bi porasla cena nafte koja je jedan od ključnih faktora rasta inflacije. Kini to se ne bi svidelo, ali Rusiji bi.

  • Gas 8. dan ide u suprotnom smeru: Kremlj optužuje da se preprodaje, Njemci odbili da komentarišu

    Gas 8. dan ide u suprotnom smeru: Kremlj optužuje da se preprodaje, Njemci odbili da komentarišu

    Gasovod Jamal-Evropa, kojim se obično isporučuje ruski gas zemljama zapadne Evrope, ostao je jutros, osmi dan zaredom, u reverzibilnom režimu.

    To znači da protok gasa ide u suprotnom smeru – iz Njemačke ka istoku, prema podacima nemačkog operatera gasne mreže Gaskejda.

    Podaci na mernoj stanici Malnov, na njemačko-poljskoj granici, pokazuju protok gasa iz Nemačke ka Poljskoj u zapremini od skoro 1,2 miliona KWh u utorak ujutro, što je pad u odnosu na noćašnju količinu od oko 2,0 miliona KWh, prenosi Rojters.

    Ruski izvoznik gasa Gasprom nije na aukciji u ponedeljak rezervisao kapacitete za današnji tranzit gasa preko gasovoda Jamal-Evropa.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je prošle nedelje da Nemačka preprodaje ruski gas Poljskoj i Ukrajini umesto da smiri situaciju na evropskom pregrejanom tržištu, optuživši Berlin i nemačke uvoznike gasa za reverzibilni protok i skok cena tog energenta u Evropi.

    Nemačko ministarstvo ekonomije odbilo je da komentariše Putinove primedbe, a nemački uvoznici gasa nisu odgovorili na zahteve Rojtersa za komentarom.

    Podaci slovačkog operatera gasovoda Eustrim pokazuju da su za danas prijavljene rezervacije kapaciteta za isporuke ruskog gasa iz Ukrajine u Slovačku preko graničnog punkta Velke Kapušani iznosile 773.712 MWh, što je nešto više nego u ponedeljak, ali ispod nivoa koji su zabeleženi ranije tokom decembra, navodi britanska agencija.

  • Lukašenko proglašen osobom godine u podsticanju kriminala i korupcije

    Lukašenko proglašen osobom godine u podsticanju kriminala i korupcije

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko proglašen je osobom godine. Iako zvuči kao neslana šala, bjeloruski “vječni” predsjednik ovu nagradu je zaista dobio i to u kategorijama organiziranog kriminala i korupcije.

    Organizacija za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP) na kraju svake godine dodjeljuje ovu “simboličnu” nagradu osobama koje su tokom godine doprinijele “unapređenju” korupcije i organiziranog kriminala u državama.

    Panel od šest novinara i naučnika koji proučavaju i izvještavaju o korupciji, ove godine odlučio je ovu jedinstvenu nagradu dodijeliti bjeloruskom predsjedniku. Iako je u konkurenciji bilo 1.167 kandidata, žiri nije imao dileme kada je riječ o izboru pobjednika.

    “Bila je ovo godina prepuna korupcije, ali se Lukašenko isticao u masi kandidata”, rekao je Drew Sullivan, suosničav OCCRP-a i član ovogodišnjeg žirija.

    Tokom dodjele nagrade Aleksandru Lukašenku žiri je uzeo u obzir brojne aktivnosti bjeloruskog predsjednika tokom godine. Između ostalog, Lukašenko je nagradu dobio zbog usmjeravanja državnog novca oligarsima bliskim porodici Lukašenko i presretanja putničkog aviona koji je prevozio bjeloruskog disidenta i prisiljavanje pilota da sleti u Minsk, čime su prekršeni zakoni o avijaciji.

    Također, Lukašenko je “nagrađen” i zbog proizvodnje krize na granici s Evropskom unijom, tačnije Poljskom, ali i dezinformacija o koronavirusu koje je izgovorio tokom 2021. godine.

    Članica žirija Lousie Shelley izjavila je kako je Lukašenko dostigao novi nivo cinizma i okrutnosti, naročito u pogledu “poigravanja” s migrantima na granici s Poljskom.

    “Koristio je kriminalne i korumpirane bjeloruske mreže kako bi podsticao masovne migracije, što je na kraju dovelo do očaja, nasilja i beskrajne okrutnosti”, rekla je Shelley.

    Osim pobjednika ovogodišnjeg takmičenja, u finalu za ovu “vrijednu” nagradu našla su se još četiri državnika. Naime, žiri je nakon analize u finale ovog takmičenja uvrstio bivšeg predsjednika Afganistana Ashrafa Ghanija, predsjednika Sirije Bashara Al-Assada, predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana te bivšeg austrijskog kancelara Sebastiana Kurza.

    Prethodnih godina nagradu OCCRP-a osvojili su brojni lideri uključujući predsjednika Brazila Jaira Bolsonara, premijera Malte Josepha Muscata, ruskog lidera Vladimira Putina, a nagradu je 2015. godine osvojio i crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

  • Njemačka kreće u potpunu obnovu svoje ekonomije

    Njemačka kreće u potpunu obnovu svoje ekonomije

    Njemačka okreće novi list. Novi kancelar Olaf Scholz želi zeleniju i digitalniju ekonomiju, kao i korporativni titani poput Volkswagena i Siemensa, a njihovi zajednički napori pokrenut će potpunu obnovu najveće evropske ekonomije.

    Ukoliko to ne uspije uraditi, to bi značilo pad za njemačke kompanije i gubitak radnih mjesta za radnike, ali zadatak je ogroman.

    Zemlja je više ovisna o izradi stvari i otpremi u inostranstvo nego druge velike evropske ekonomije. Izvoz robe čini više od jedne trećine njemačkog BDP-a, što je dvostruko više nego u Francuskoj ili Britaniji.

    U međuvremenu, njemačka proizvodnja doprinosi 18 posto ekonomskoj proizvodnji, dvostruko više nego što je to slučaj za druge dvije velike evropske industrijske zemlje. Oslanjanje na tešku industriju koja intenzivno koristi fosilna goriva djelimično objašnjava zašto su njemačke emisije ugljika po stanovniku bile 87 posto iznad uporedive brojke za Francusku i 59 posto iznad britanske u 2018. godini.

    Bit će potrebna ogromna javna i privatna ulaganja da bi se ovakva ekonomija obnovila. Potrebno je očistiti automobilsku industriju. Račun kapitalnih izdataka VW-a premašit će 20 milijardi eura u 2022. godini, prema srednjoj procjeni Refinitiva, u poređenju s godišnjim prosjekom od 13 milijardi eura između 2018. i 2020. godine.

    Izgradnja lokalne fabrike za proizvodnju baterijskih ćelija mogla bi ponovo koštati barem isto, što znači da će izvršnom direktoru Herbertu Diessu vjerovatno trebati pomoć vlade. Scholz će morati da pronađe način da to uskladi sa svojim restriktivnim budžetskim obećanjima.

    Njemačka digitalna infrastruktura bi također mogla imati potresa. Manje od jednog od 10 domaćinstava povezano je na širokopojasnu mrežu s punim vlaknima, ali Deutsche Telekom (DTEGn.DE), koji podržava država, može pomoći da se to popravi.

    Zemlja mora privući radnike iz inostranstva koji su upućeni u tehnologiju, jer njena populacija stari. Scholz može pomoći ublažavanjem pravila za radne dozvole za kvalifikovanu radnu snagu, dok velike kompanije poput Siemensa daju svoj dio prekvalifikacijom postojećih zaposlenika.

    Želja da se sve ovo isporuči morat će biti jaka da bi se savladale neke kratkoročne prepreke. Globalna kriza lanca nabavke povećava proizvođačke cijene. U međuvremenu, Scholzov plan da poveća minimalnu platu na 12 eura po satu i nedostatak radne snage povećat će troškove plata. Sve će to pojesti profitne marže kompanija, ali neće biti dugoročnih dobitaka bez kratkoročnih bolova, piše Reuters.