VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kim Jong-un: Sjeverna Koreja se suočava s velikom borbom na život i smrt

    Kim Jong-un: Sjeverna Koreja se suočava s velikom borbom na život i smrt

    Lider Sjeverne Koreje Kim Jong-un rekao je da će oštećena ekonomija biti nacionalni prioritet ove godine, jer se zemlja suočava s “velikom borbom na život i smrt”.

    On je govorio na kraju ključnog sastanka vladajuće stranke, koji se poklapa s njegovih 10 godina na vlasti, javlja BBC.

    Samonametnuta blokada dovela je do toga da se Sjeverna Koreja bori s nestašicom hrane.

    U njegovom govoru nije bilo direktnog spominjanja SAD-a ili Južne Koreje.

    Kim je rekao da je glavni zadatak povećanje razvoja i poboljšanje životnog standarda ljudi.

    On je priznao “tešku situaciju” u 2021. i postavio “važan zadatak za postizanje radikalnog napretka u rješavanju problema hrane, odjeće i stanovanja za ljude”, izvijestila je zvanična korejska centralna novinska agencija (KCNA).

    Rekao je da je borba protiv pandemije jedan od glavnih ciljeva za narednu godinu.

    “Hitni rad na prevenciji epidemije treba da bude glavni prioritet u radu države”, kazao je on, a prenosi KCNA.

  • Lokid razvija novu varijantu F-35 za jednog saveznika SAD, nagađa se ko je kupac

    Lokid razvija novu varijantu F-35 za jednog saveznika SAD, nagađa se ko je kupac

    SAD su dodelile ugovor vredan 49 miliona dolara Lokid Martinu za razvoj i proizvodnju nove varijante stelt lovca F-35 za neimenovanog saveznika.

    Prema američkom Ministarstvu odbrane, kompanija će obaviti inženjerski deo posla u roku od pet godina i završiti razvoj nove varijante aviona, prenosi “Difens post”.

    Iako ime dotičnog saveznika SAD nije otkriveno javnosti, “Difens vorld“ je objavio da svi kupci dobijaju standardne varijante F-35 osim Izraela.

    Finska je takođe ovog meseca objavila da je izabrala F-35A za svoj novi lovački avion, a planira da kupi 64 letelice.

    Holandija je takođe najavila ovog meseca da je moguće da će nabavljati taj tip aviona.

    Kako piše Difens post, projekat razvoja nove varijante za neimenovanog naručioca bi trebalo da bude završen do 2026. godine.

  • Iran u svemir lansirao raketu s tri istraživačka uređaja

    Iran u svemir lansirao raketu s tri istraživačka uređaja

    Zvaničnici ministarstva odbrane Irana saopćili su kako je ova država danas lansirala u svemir raketu s nosačem koji su sebi sadrži tri istraživačka uređaja.

    U izvještaju državne televizije Irana saopćeno je kako je riječ o nosaču satelita “Simorgh” i tri istraživačka uređaja koja su poslana na visinu od 470 kilometara.

    Iranska novinska agencija IRNA prenijela je izjavu glasnogovornika ministarstva odbrane Irana Ahmada Hosseinija koji je rekao kako je polijetanje prošlo bez ikakvih problema te da su željeni ciljevi ostvareni.

    “U ovoj svemirskoj istraživačkoj misiji, po prvi put su istovremeno lansirana tri istraživačka uređaja”, rekao je glasnogovornik.
    Iako Iran u posljednjem periodu ulaže značajna sredstva u razvoj svemirskog programa, država je u ovom segmentu pretrpjela niz zastoja.

    Tokom protekle decenije, Iran je u svemir poslao nekoliko satelita, a 2013. godine u okviru razvoja svemirskog programa iranski zvaničnici su u svemir “poslali” majmuna.

    Posljednja “svemirska” aktivnost Irana dolazi nekoliko dana nakon što su mediji u ovoj državi objavili informacije koje govore o tome da iranski svemirski program ima četiri satelita spremna za lansiranje, a jedan od njih je satelit za snimanje u niskoj orbiti Zafar 2 koji se trenutno nalazi u “završnim pripremama”.

  • Putin upozorava Bajdena – Bajden upozorava Putina

    Putin upozorava Bajdena – Bajden upozorava Putina

    Telefonski razgovor američkog i ruskog predsednika bio je “konstruktivan” – tako se uvek kaže za takve razgovore.

    Zapravo su razmenjena upozorenja oko situacije u Ukrajini, ali je isplivalo i nešto malo optimizma.

    U četvrtak su američki predsednik Džozef Bajden i ruski kolega Vladimir Putin telefonirali već drugi put ovog meseca. Pedesetominutni razgovor bio je posvećen gomilanju ruskih trupa na granici sa Ukrajinom zbog čega na Zapadu vlada zabrinutost. Ruska strana pak traži garancije da se NATO neće širiti dalje na istok.

    “Važno je što je američka strana bila voljna da razume logiku i suštinu ruske zabrinutosti koju smo potcrtali u dva dokumenta poslata u Vašington i centralu NATO”, rekao je ruski portparol Jurij Ušakov o telefonskom razgovoru.

    On ga je nazvao “prilično konstruktivnim”.

    Ali, prema rečima Ušakova, predsednik Putin je preneo Bajdenu da bi uvođenje novih sankcija protiv Rusije moglo da vodi potpunom prekidu diplomatskih veza Moskve i Vašingtona.

    Prema Beloj kući, Bajden je preneo Putinu da će Sjedinjene Države i saveznici “odlučno” odgovoriti u slučaju invazije na Ukrajinu. “Predsednik Bajden je zatražio od Rusije da smiri napetosti sa Ukrajinom”, prenosi se u izjavi portparolke Džen Psaki.
    Dijalog i pretnje

    “Nastavlja se dvostruka strategija SAD koja istovremeno počiva na diplomatiji i zastrašivanju”, analizira Ralf Borhard, iskusni dopisnik nemačkog javnog servisa iz Vašingtona. “Sa jedne strane, direktni razgovori sa Putinom kako bi se on držao u diplomatskom dijalogu, sa druge strane pretnje tvrdim ekonomskim sankcijama i vojnom podrškom Ukrajini.”

    Podseća se da SAD i evropske zemlje prete Rusiji isključenjem iz međunarodnog platnog prometa Swift, što bi posebno pogodilo ruski izvoz energenata.

    Vašinton i Kijev optužuju Rusiju zbog slanja skoro sto hiljada vojnika i opreme nadomak granice sa Ukrajinom, što je možda znak da se sprema vojni upad u tu zemlju. Moskva pak kaže da takvi planovi ne postoje, a da u okviru svojih granica mogu da razmeštaju vojsku kuda im volja.

    Od 2014. proruski separatisti vode borbe u Donbasu, regionu na zapadu Ukrajine koji praktično kontrolišu. Iste godine Rusija je anektirala poluostrvo Krim.


    Vašington neće skroz izaći u susret Moskvi

    Kremlj od Zapada, posebno od SAD, traži bezbednosne garancije i obećanje da se NATO neće širiti dalje na istok.

    U petak je šef diplomatije Sergej Lavrov izjavio da će Moskva “preduzeti sve neophodne mere da obezbedi strateški balans i ukloni neprihvatljive pretnje” ukoliko Vašington na prethodne zahteve ne odgovori konstruktivno.

    “Nejasno je da li Bajden, premda o tome javno ćuti, ima u šaci neku vrstu šargarepe za Putina u slučaju da ruska strana zbilja krene putem smirivanja tenzija u ukrajinskoj krizi”, analizira dalje novinar nemačkog javnog servisa Borhard.

    Prema rečima ovog novinara, “jasno je da Bajdenova administracija nije spremna da jedan kroz jedan sprovede bezbednosne garancije” koje traži ruska strana. Dakle, da zanavek isključi mogućnost da Ukrajina pristupi NATO i da znatno smanji vojno prisustvo i količinu modernog naoružanja u istočnoevropskim zemljama koje su deo NATO.

    Ova diplomatska razmena dolazi uoči direktnih pregovora zakazanih za deseti januar u Ženevi. Tamo će se sastati zamenici šefova diplomatija Vendi Šerman i Sergej Rjabkov.

  • Ukrajina zabranila: “Neće imati pristup”

    Ukrajina zabranila: “Neće imati pristup”

    U Ukrajini je stupio na snagu zakon koji zabranjuje ruskim brodovima pristup ukrajinskim lukama, prenose ruski mediji.

    Kako se navodi, reč je o zakonu koji je ukrajinska Rada usvojila 3. decembra 2020. godine i odnosi se na sve brodove koji plove pod ruskom zastavom.

    “Brodovi koji plove pod zastavom države-agresora više neće moći da prevoze ni putnike ni robu jer neće imati pristup ni morskim ni rečnim lukama”, navodi se na portalu ukrajinskog parlamenta.

    To znači da se pored Crnog i Azovskog mora ova zabrana odnosi i na reke kao što su Dnjestar, Dnjepar, Dunav i druge.

    Pored toga, novi zakon zabranjuje i svim ruskim državljanima da registruju svoja plovila na teritoriji Ukrajine.

    Ruski mediji, međutim, podsećaju da je Kremlj u više navrata naglašavao da ni na koji način nije umešan u situaciju po pitanju građanskog rata na jugoistoku Ukrajine te da je zainteresovan da sa Kijevom reši sva pitanja kada je reč o političkoj i ekonomskoj krizi.

  • “Zaratile” Bugarska i Rusija: “Provokacija”

    “Zaratile” Bugarska i Rusija: “Provokacija”

    Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske ocenilo je da je ruski dokumentarac “Jedna vera, jedan jezik” rediteljke Elene Mironenko – provokacija.

    Kao razlog za reakciju navedeno je to što se u ruskom dokumentarcu kaže da Sveti Ćirilo i Metodije i njihovi učenici nemaju veze sa Bugarskom, prenela je agencija MIA.

    Bugarsko ministarstvo smatra da film nije naučno utemeljen i da je podrazumevani istorijski period u njemu prikazan pogrešno.

    Zbog, kako se navodi, pogrešnog predstavljanja ili namernog izostavljanja fundamentalnih činjenica u filmu, bugarsko Ministarstvo spoljnih poslova podseća da su u okviru Zajedničke multidisciplinarne stručne komisije za istorijska i obrazovna pitanja, Bugarska i Makedonija postigle dogovor o istorijskim ličnostima i događajima zajedničke istorije dveju država.

    Prema tom dogovoru Sveti Ćirilo i Metodije, Sveti Kliment, Sveti Naum i drugi odobreni su od vlada obeju zemalja.

    Ministarstvo spoljnih Bugarske je ovim povodom izrazilo nadu da ovakve provokacije ne uključuju direktne ili indirektne treće strane, da one nemaju za cilj da stvore podele i da u budućnosti, kako kažu, neće biti svedoci ovakvih slučajeva.

  • Moskva reagovala na potez Prištine

    Moskva reagovala na potez Prištine

    Proglašenje ruskog zvaničnika u Unmiku za personu non grata od strane vlasti u Prištini predstavlja provokaciju, saopštila je ambasada Rusije u Srbiji.

    Kako se navodi, 31. decembra “takozvane vlasti” Kosova zvanično su objavile da “proglašavaju za personu non grata” službenika Misije privremene uprave UN na Kosovu (Unmik), koji je državljanin Rusije, zbog navodne aktivnosti koja je nespojiva sa diplomatskim statusom.

    “Smatramo ovu ‘odluku’ Prištine još jednom antiruskom i anti-UN provokacijom koja je preduzeta kako bi se pridobila naklonost zapadnih mentora. Polazimo od toga da u skladu sa međunarodnim pravom i rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN, koja je ključna za rešenje kosovskog pitanja, ona nema nikakve pravne posledice”, navodi ruska ambasada.

    Ruske diplomate računaju na to da će Unmik oštro i nedvosmisleno osuditi ispad vlasti kosovskih Albanaca. Takođe, pozvali su administraciju UN u regionu da u potpunosti osigura bezbednost njenih ruskih službenika.

    Ranije je ministarka spoljnih poslova privremenih institucija u Prištini, Donika Gervala Švarc proglasila ruskog zvaničnika u Unmiku za personu non grata.

    Gervala Švarc ocenila je u svojoj objavi na Tviteru da Priština stoji uz svoje saveznike u delovanju protiv “zlonamernih akcija koje ugrožavaju nacionalnu bezbednost i ustavni poredak tzv. Kosova”.

  • Dokumenti CIA potvrđuju: Berger predlagao referendum o otcjepljenju Srpske

    Dokumenti CIA potvrđuju: Berger predlagao referendum o otcjepljenju Srpske

    Amerika je ozbiljno razmišljala da dozvoli Republici Srpskoj referendum o otcjepljenju dvije do tri godine nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i ponudi stvaranja konfederacije Srpske sa Jugoslavijom kako bi obezbijedila završetak rata u BiH prije 1996. godine i američkih izbora.

    Ovo je navedeno u dokumentu od 20. jula 1995. godine koji je Sendi Berger, savjetnik za nacionalnu bezbjednost tadašnjeg predsjednika SAD Bila Klintona, poslao državnom sekretaru Medlin Olbrajt i ostalim najvišim zvaničnicima Klintonove administracije o prijedlozima kako okončati konflikt.

    U dokumentu pod nazivom “Izlazna strategija za BiH” navedena su dva moguća scenarija za završetak rata. Prvi scenario se odnosi na brzi završetak konflikta i mirovni sporazum do kraja 1995. godine, a drugi predviđa mogućnost nastavka rata u 1996. godini, ukoliko sukobljene strane ne pristanu na dogovor u 1995.

    Berger u dokumentu upozorava da je za SAD bolje konflikt završiti prije američkih predsjedničkih izbora 1996. godine.

    “Za nas je bolje suočiti se s ovim pitanjima ove godine nego da se bavimo operacijom povlačenja NATO-a tokom izborne kampanje, jer će stranke imati snažniju potrebu da nas ili pokušaju obrukati ili da nas uvuku u sukob. Odmah treba da počnemo konsultacije s našim saveznicima na našu strategiju poslije povlačenja”, napisao je Berger.

    Berger je jasno upozorio da je za Ameriku bolje rat završiti u 1995. godini, ali da je svjestan da srpskoj strani to ne odgovara jer je još bila vojno jača od bošnjačko-hrvatskih snaga, pa je u devet tačaka predložio kako da administracija Srbima ponudi ozbiljne ustupke.

    Ukoliko Srbi ne bi pristali na podjelu 49:51 odsto, Berger je predvidio mogućnost da Bošnjaci prihvate manje od 51 odsto u zamjenu za nešto kvalitetniju teritoriju.

    U četvrtoj tački je ponuda Srbima za veliku autonomiju srpskih područja i obimne specijalne i paralelne veze sa Srbijom.

    “Ako bude neophodno, treba da pritisnemo Bošnjake da dozvole Srbima sprovođenje referenduma nakon dvije do tri godine, kao što smo se složili u paketu iz 1993. godine. Naša argumentacija bi bila da, ako Bošnjaci ne mogu ubijediti srpsku populaciju da je njihova budućnost u reintegraciji, nema svrhe blokirati mirno razdvajanje po uzoru na čehoslovački model”, navodi se u dokumentu.

    Srpski član Predsjedništva BiH prije dva dana je podsjetio da je nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sandi Berger tokom rata predlagao da se Srbima u BiH omogući referendum o otcjepljenju.

    Dodik je naveo da je Berger, koji je bio veoma autoritativan čovjek, drugi čovjek, jači od Medlin Olbrajt tada, jasno rekao da “pošto muslimani ne mogu da uvjere Srbe da tamo ostanu, treba im dati rok od tri godine nakon kojeg mogu da sprovedu referendum”.

  • Detalji razgovora Putina i Bidena: Ako se problemi ne riješe mirnim putem, slijede posljedice

    Detalji razgovora Putina i Bidena: Ako se problemi ne riješe mirnim putem, slijede posljedice

    Predsjednik SAD-a Joe Biden i lider Ruske Federacije Vladimir Putin obavili su sinoć, u 23:30 po moskovskom vremenu, telefonski razgovor, a fokus sastanka bio je na Ukrajini i rješavanju problema na istoku ove zemlje.

    Iako je saopćeno kako se detalji sastanka neće predočiti javnosti, Bijela kuća i Kremlj su ipak izašli s određenim detaljima te su naveli osnovne poruke koje su Biden i Putin uputili jedan drugome.
    Ruski savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov rekao je novinarima nakon sastanka kako je Putin zadovoljan tokom razgovora te da je naglasio kako je 50-minutni poziv stvorio dobru pozadinu za buduće razgovore.

    Također, naglašeno je kako je Putin odmah reagovao na Bidenova upozorenja da će zapadne zemlje uvesti velike ekonomske i vojne sankcije Rusiji ukoliko dođe do daljnje eskalacije nasilja na granici s Ukrajinom.


    “Naš predsjednik je na to odmah odgovorio te je poručio Bidenu da ako Zapad krene u uvođenje novih sankcija, to će značiti potpuni prekid odnosa između naših zemalja i dovest će do najozbiljnije štete koja se može nanijeti odnosima Rusije sa Zapadom. Bilo je mnogo grešaka proteklih 30 godina i poželjno je da se u ovoj situaciji više ne prave”, rekao je Ušakov, prenoseći Putinove riječi.

    S druge strane, jedan od visokih američkih zvaničnika obratio se javnosti u SAD-u nakon sastanka te je iznio određena razmišljanja predsjednika Bidena nakon sastanka. Bijela kuća je objavila govor zvaničnika, ali interesantno, traženo je da on ostane anoniman.

    “Predsjednik Biden je iznio dva aspekta američkog pristupa koji će se koristiti, u zavisnosti od ruskih akcija, u narednom periodu. Jedan je put diplomatije koji vodi ka deeskalaciji situacije, a drugi je put više fokusiran na odvraćanje i uključivao bi ozbiljne posljedice ako Rusija odluči da izvrši invaziju na Ukrajinu. Ti troškovi uključuju ekonomske sankcije, povećavanje NATO snaga u savezničkim zemljama i dodatnu pomoć Ukrajini kako bi joj se omogućilo da dalje brani sebe i svoju teritoriju”, navedeno je.

    Također, zvaničnici Bijele kuće su pojasnili kako su dogovoreni i detalji rusko-američkog sastanka sredinom januara.

    “Lideri su se složili u vezi s redoslijedom dijaloga koji će početi 9. i 10. januara u Ženevi. Nakon toga uslijedit će razgovor Vijeća NATO-a i Rusije 12. januara i sastanak s OSCE-om 13. januara. Obojica su govorili o važnosti pragmatične diplomatije koja će biti orijentirana na rezultate. Obojica lidera su priznala da će vjerovatno postojati oblasti u kojima bismo mogli ostvariti značajan napredak te da će predstojeći razgovori odrediti konture tih oblasti. To je diplomatija i eto čemu služe pregovori”, saopćeno je iz Washingtona.

  • „Sjeverni tok 2“ završen, Rusija spremna da poveća isporuku gasa

    „Sjeverni tok 2“ završen, Rusija spremna da poveća isporuku gasa

    „Sjeverni tok 2“ u potpunosti je spreman za eksploataciju, a čeka se još sertifikacija u Njemačkoj. Očekuje se da će ovaj gasovod doprinijeti stabilizaciji situacije na evropskom tržištu i sniženju cijena gasa u Evropi, koje su posljednjih mjeseci vrtoglavo skočile.
    Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak precizirao je da maksimalni rok za završetak sertifikacije gasovoda kraj prvog polugodišta 2022. godine, ali je istovremeno napomenuo da, ako to žele evropske kolege, isporuke mogu da počnu i prije sredine godine. Rusija je sada u mogućnosti da poveća izvoz gasa u Evropu i to za 55 milijardi kubnih metara, koliko će gasa teći ovim gasovodom koji polazi od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke.

    Ruski ekspert Aleksandar Dudčak ocjenjuje da trenutna gasna kriza u Evropi jasno pokazuje potrebu za „Sjevernim tokom 2“.

    „Da je ‘Sjeverni tok 2’ ranije pušten, Evropa vjerovatno ne bi imala toliko problema sa gasom, a cijene bi bile niže. Time se osigurava energetska bezbjednost Evrope, s obzirom na to da Amerikanci donedavno nisu žurili da priteknu u pomoć i slali su svoje tankere sa tečnim prirodnim gasom u Aziju, kao i skoro svi drugi dobavljači LNG“, rekao je Dudčak za Sputnjik.

    Prema njegovim riječima, nesposobnost zelene energije da se izbori sa trenutnom situacijom potvrdila je da je prerano govoriti o „skorom kraju ere fosilnih goriva”.

    „Priče o hitnom prelasku na zelenu energiju ispostavile su se kao bajke, pa je potrebno unaprijediti tehnologije korišćenja fosilnih goriva, povećati njihovu efikasnost, a ne treba očekivati da će sve probleme rješavati vjetrenjače ili druge tehnologije koje još nisu do kraja razrađene“, kaže Dudčak.

    „Sjeverni tok 2“ u interesu Njemačke
    Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok iz redova Zelenih izjavila je da „Sjeverni tok 2“ igra veliku geostratešku ulogu i da se stoga ne može smatrati komercijalnim projektom. Time je ukazala na svoje neslaganje sa stavom novog njemačkog kancelara Olafa Šolca, koji smatra da proces sertifikacije „Sjevernog toka 2“ ne bi trebalo da ima političku konotaciju, uz napomenu da je novi gasovod zajednički ekonomski projekat Rusije i Njemačke. Takva protivrječnost ukazuje na krizu u Njemačkoj vladi.

    Međutim, eksperti smatraju da iako neki njemački zvaničnici istupaju protiv ovog gasovoda, neće moći da odbiju sertifikaciju, a to i ne žele, jer „Sjeverni tok 2“ Njemačkoj donosi ozbiljnu korist i u ekonomskom planu, pošto će zarađivati od tranzita ruskog gasa preko njene teritorije, a takođe i u političkom planu, jer dobija status gasnog čvorišta.

    Eventualno odlaganje sertifikacije gasovoda „Sjeverni tok 2“ išlo bi na štetu evropskim potrošačima, koji bi morali u tom slučaju da više plaćaju za ruski gas.

    Ima čak i prognoza njemačkih stručnjaka da bi u slučaju blokiranja projekta „Sjeverni tok 2“, Njemačka mogla da se suoči sa prekidima u snabdijevanju električnom energijom zbog nedovoljnih isporuka gasa iz Rusije. Oni takođe podsećaju da je Rusija ispunjavala svoje obaveze prema kupcima gasa na Zapadu čak i tokom Hladnog rata dok je bila u sastavu Sovjetskog Saveza.

    „Sertifikaciono tijelo živi svoj život, a privreda živi svoj, birokrate u ovoj situaciji ne mare za probleme privrede. Osim toga, ne može se isključiti da iza odluke o odlaganju sertifikacije stoji velika politika. Veoma je teško predvidjeti rokove. I njemački kancelar i predstavnici regulatora rekli su da konačnu sertifikaciju ‘Sjevernog toka 2’ ne treba očekivati prije druge polovine 2022. Znajući za inertnost briselske birokratije, teško da se može očekivati da to prije tog navedenog roka sertifikacija bude završena…“, smatra ruski ekspert Aleksandar Kamkin.

    Međutim, neki analitičari ocjenjuju da bi Evropljani, ipak, mogli da puste u rad „Sjeverni tok 2“ prije roka ukoliko dođe do prekida u toku grejne sezone u Evropi.

    Podsećanja radi, njemačka Savezna mrežna agencija u novembru je privremeno suspendovala sertifikaciju „Sjevernog toka 2“, jer operater gasovoda, „Gaspromova“ ćerka-firma, „Sjeverni tok 2 AG“ sa sjedištem u Švajcarskoj mora da registruje filijalu u Njemačkoj. Dok se to ne učini, proces sertifikacije će biti zamrznut.
    Da bi gasovod bio pušten u rad, operater „Sjevernog toka 2“ mora da dobije „zeleno svjetlo“ te njemačke agencije i uskladi sve sa evropskim energetskim zakonodavstvom, a prema direktivi Evropske unije, firma koja transportuje gas i firma koja nudi gas moraju biti striktno razdvojene.

    Političke igre protiv „Gasproma“ će se urušiti
    Ruski analitičari konstatuju da je „Sjeverni tok 2“ natjerao SAD i Ukrajinu da kapituliraju. Američki predsjednik Džozef Bajden odobrio je budžet za odbranu zemlje za iduću godinu u iznosu od 768 milijardi dolara, koji predviđa sredstva za obuzdavanje Rusije, ali bez sankcija gasovodu „Sjeverni tok 2“. Bajden smatra da bi uvođenje sankcija u fazi kada je gasovod skoro završen bilo „kontraproduktivno“, a eksperti ocjenjuju da je Vašington odustao od pooštravanja sankcija kako ne bi pokvario odnose sa njemačkim saveznicima.

    U svakom slučaju, puštanje u rad „Sjevernog toka 2“, čija je ruta za dvije hiljade kilometara kraća od alternativne rute kroz teritoriju Ukrajine, uticaće na cijenu gasa na tržištu, kao i na privredu i potrošače onih zemalja koji troše ruski gas, između ostalog i zato što će cijena transporta samim tim biti znatno niža.

    To će se odraziti i na smanjenje cijena gasa za Ukrajinu koja iz političkih razloga odbija da direktno kupuje ruski gas od Moskve, nego isti taj ruski gas nabavlja sa evropskog tržišta i na taj način ga višestruko pretplaćuje, plaćajući preko 1.000 dolara za hiljadu kubnih metara.

    Osim toga, Ukrajinci su se žestoko protivili izgradnji „Sjevernog toka 2“, jer se plaše gubitaka prihoda koje trenutno imaju kao tranzitna zemlja. Kijev novi gasovod doživljava kao „tragediju za zemlju“, jer će nakon puštanja u rad tog gasovoda godišnji gubici Ukrajine biti veći od 50 milijardi grivni, odnosno oko dvije milijarde dolara, što je ekvivalentno 1,5 odsto BDP-a zemlje.

    „Cijela kriza na evropskom tržištu gasa, nastala pokušajima blokade ‘Sjevernog toka 2’, izgleda suludo. Ovaj gasovod je neophodan evropskom tržištu, a posebno odgovara Njemačkoj. Međutim, sve akcije EU sada imaju za cilj da ‘Gasprom’ očuva tranzit kroz Ukrajinu u što većem obimu, a u formatu koji je nepovoljan za rusku kompaniju, podržavajući na taj način postojeći antiruski politički režim u Ukrajini, koji je otvoreno neprijateljski nastrojen prema nama. Istovremeno, oni žele da ruska kompanija bude u zavisna od volje evrokratije i berlinskih zvaničnika. ‘Sjeverni tok-2’ oni vide kao neku milostinju, kao nešto što su se udostojili da dozvole, a ne kao nešto što im je potrebno“, kaže ruski ekspert Vasilij Koltašov.

    On je dodao da „ovakve igre neće uspjeti“.

    „Cijene gasa rastu. A to će dovesti do toga da će se urušiti politike igre protiv ‘Gasproma’. ‘Sjeverni tok 2’ će biti pušten u rad i moguće čak prije vremena. Već su zaboravljene sve optužbe, pretenzije koje su izmišljali u posljednjih pola godine“, zaključio je Koltašov.

    Njemačka i druge zapadne zemlje smatraju da Ukrajina treba da zadrži status tranzitne zemlje za ruski gas. Postojeći sporazum između Rusije i Ukrajine o tranzitu, koji je sklopljen na pet godina, predviđa tranzit 40 milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2021. do 2024. godine, ali je Rusija spremna da produži sporazum i nakon 2024. godine, dok će količine zavisiti od spremnosti evropskih partnera da kupuju ruske energente i ekonomske isplativosti.