VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Finska razmišlja o pristupanju NATO-u uprkos oštrom protivljenju Rusije

    Finska razmišlja o pristupanju NATO-u uprkos oštrom protivljenju Rusije

    Aktovnosti ruske vojske na granici s Ukrajinom ponovo su pokrenule razgovore u Finskoj o tome da li ova zemlja treba postati dio NATO-a.

    Kako je izjavila premijerka ove zemlje Sanna Marin, Finska zadržava mogućnost da se prijavi za članstvo u NATO-u

    “Zadržavamo mogućnost da se prijavimo za ulazak u NATO. Moramo njegovati i čuvati ovu slobodu izbora jer se radi o pravu svake zemlje da donosi vlastite sigurnosne odluke”, kaže Marin.

    Prema njenim riječima, Finska će intenzivirati odbrambenu saradnju sa EU.

    Ranije u svom novogodišnjem obraćanju, predsjednik Finske Sauli Niinistoz rekao je da zahtjevi Rusije za sigurnosnim garancijama od SAD-a i NATO-a zabrinjavaju Evropu jer su u suprotnosti sa utvrđenim redom osiguranja evropske sigurnosti.

    Ministarstvo vanjskih poslova Rusije poslalo je 17. decembra SAD-u i NATO-u prijedloge o sigurnosnim garancijama, koje predviđaju neširenje alijanse na istok i nerazmještanje oružja na ruskim granicama. Ruski predsjednik Vladimir Putin također je zatražio da Washington i Sjevernoatlantska alijansa daju pravno obavezujuće sigurnosne garancije.

    Kao odgovor, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da blok neće praviti kompromise u pogledu pristupanja Ukrajine. Podsjetio je na član 10. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem alijansa može pozvati druge evropske zemlje da se pridruže NATO-u.

    Glasnogovornik State Departmenta Ned Price rekao je da Sjedinjene Države pripremaju vlastite prijedloge za sigurnost.

  • Vojska zauzela školu u blizini linije razgraničenja: “U toku je opremanje položaja i dovlačenje snaga”

    Vojska zauzela školu u blizini linije razgraničenja: “U toku je opremanje položaja i dovlačenje snaga”

    Oružane snage Ukrajine opremaju vatrene položaje u seoskoj školi koju su zauzele u blizini linije razgraničenja u Donbasu.

    To je izjavio portparol Narodne milicije samoproglašene Luganske Narodne Republike Ivan Filiponenko, prenosi “Sputnjik”.

    “Prema podacima meštana sela Valujsko, proteklih dana je nastavljeno raspoređivanje štaba taktičke jedinice nacionalista i opremanje vatrenih položaja u učionicama seoske škole tog naselja, koju su ukrajinski nacionalisti zauzeli 27. decembra”, upozorio je on.

    Portparol Narodne milicije ističe da je oko zgrade registrovan veliki broj vozila sa naoružanim ljudima, opremom za artiljerijsko izviđanje, “osmatranje i određivanje ciljeva, kao i radio-stanicama”.

    “Činjenica da Kijev koristi zgradu škole u selu za razmeštanje štaba borbene jedinice i kontrolnog punkta za ukrajinsku artiljeriju je najgrublje kršenje sporazuma o prekidu vatre i flagrantno kršenje međunarodnog humanitarnog prava”, zaključio je Filiponenko.

    Ranije je oficir pres-službe Narodne milicije LNR Aleksandar Mazejkin izjavio da su u Donbas stigli ukrajinski diverzanti sa ciljem organizovanja provokacija.

    U Donjecku su tada upozorili da su ukrajinske snage bezbednosti rasporedile haubicu i borbeno pešadijsko vozilo u stambenim četvrtima Donbasa.

    Podsetimo, predsednik Rusije Vladimir Putin ranije je izjavio da ne isključuje mogućnost da ukrajinske vlasti spremaju novu vojnu operaciju u Donbasu.

    Ukrajinske vlasti su u aprilu 2014. godine pokrenule vojnu operaciju protiv Donjecke i Luganske Narodne Republike koje su proglasile nezavisnost nakon državnog prevrata u Ukrajini u februaru 2014.

    Kijev ne priznaje DNR i LNR i smatra teritorije ovih dveju republika okupiranim, a ustaničke snage terorističkim.

  • Putin i Erdogan potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva

    Putin i Erdogan potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva

    Ruski lider Vladimir Putin i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan su u telefonskom razgovoru potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva između dvije zemlje, saopšteno je danas iz Kremlja.

    Putin i Erdogan poželjili su jedan drugom srećnu Novu godinu. Razgovarali su o bilateralnoj saradnji i potrdili odlučnost za nastavak jačanja obostrano korisnog partnerstva između Rusije i Turske – navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se ističe da su Putin i Erdogan razgovarali i o globalnim pitanjima, uključujući i nedavne prijedloge za razvoj pravno obavezujućih sporazuma kojim će se garantovati bezbjedost Rusije, situaciji u Južnom Kavkazu i naporima za rješenje sirijske i libijske krize.

    U saopštenju se dodaje da su se Putin i Erdogan saglasili da će održavati kontakt, prenosi ruska novinska agencija TASS.

  • Berlin pozdravlja plan za gas, ali i dalje protiv nuklearne energije

    Berlin pozdravlja plan za gas, ali i dalje protiv nuklearne energije

    Njemačka je danas pozdravila plan EU da energetske projekte prirodnog gasa označi kao “zelene” investicije ali je izrazila protivljenje da na isti način budu označeni i projekti nuklearne energije.
    Njemačka je krajem sedmice ugasila tri od svojih posljednjih šest nuklearnih elektrana. Berlin je odlučio da ubrza gašenje nuklearne energije nakon topljenja reaktora u “Fukušimi” u Japanu 2011. godine kada su potres i cunami uništili postrojenje.

    “Stav vlasti prema nuklearnoj energiji ostaje nepromjenjen. Ostajemo uvjereni da nuklearna energija ne može biti klasifikovana kao održiva”, navodi se u saopštenju iz Berlina.

    Evropska komisija je krajem sedmice iznijela prijedlog da energiju dobijenu nuklearnim putem i iz prirodnog gasa označi kao “zelene izvore” kako bi omogućila investicije uprkos unutrašnjim nesuglasicama oko toga da li su to održive opcije.

    Cilj prijedloga jeste da se podrži prelaz bloka ka budućnosti bez ugljenika.

    Ukoliko većina članica podrži prijedlog, postaće zakon u EU i stupiće na snagu naredne godine.

    Francuska predvodi inicijativu za nuklearnu energiju koja je njen glavni izvor energije uprkos protivljenju Austrije i skepse iz NJemačke koja je u procesu gašenja svojih atomskih elektrana.

  • Više od 250.000 potpisa za ukidanje titule Bleru

    Više od 250.000 potpisa za ukidanje titule Bleru

    Peticiju da se bivšem britanskom premijeru Toniju Bleru oduzme titula ser potpisalo je više od 250.000 ljudi.

    Bivši lider Laburističke stranke imenovan je vitezom na novogodišnjoj počasnoj listi.

    Međutim, ovo je izazvalo niz kritika u britanskoj javnosti jer veliki broj ljudi smatra da Bler ne zaslužuje ovu počast, a neki ga nazivaju i ratnim zločincem zbog odluke da Britaniju uvede u rat u Iraku.

    • Toni Bler izazvao je nepopravljivu štetu Ustavu Velike Britanije i društvu. Lično je odgovoran za nebrojene civilne i vojne žrtve u više sukoba. Samo zbog toga bi trebao da odgovara za ratne zločine. On je posljednji koji zaslužuje ovu počast od njenog visočanstva kraljice Elizabete Druge – navodi se u peticiji.
  • Nova otkazivanja letova u SAD-u i širom svijeta

    Nova otkazivanja letova u SAD-u i širom svijeta

    Broj otkazanih letova u Americi dostigao je novi rekord tokom Božića usljed pandemije i loših vremenskih uslova.

    Prema podacima američke stranice za praćenje vazdušnog saobraćaja “FlightAware”, jučer je širom svijeta otkazano 4.400 letova, od čega više od 2.500 u SAD-u.

    Aviokompanije imaju problem sa osobljem koje je pozitivno na koronavirus i odlazi u obavezni karantin. Osim toga, jake snježne padavine zahvatile su srednji dio SAD-a.

    “Otkazivanja letova uzrokovana su širenjem soja omikron i lošim vremenskim uslovima. Ranije smo otkazali neke od letova u očekivanju pogoršanja vremena”, navodi se u saopćenju američke aviokompanije “United Airlines”.

    Za danas su predviđena nova otkazivanja letova što će uzrokovati dodatne probleme putnicima koji se vraćaju nakon proslave Božića i Nove godine.

    U SAD-u je od 24. decembra otkazano više od 12.000 letova.

  • Izraelska vojska pokrenula napade u Pojasu Gaze

    Izraelska vojska pokrenula napade u Pojasu Gaze

    Izraelska vojska saopštila je danas da je pokrenula napade na ciljeve u Pojasu Gaze, dan nakon što su Palestinci ispalili dvije rakete ka Sredozemnom moru.

    Kako prenosi AP, na video-snimku mogu se vidjeti tri velike eksplozije i borbeni avioni koji lete iznad njih u južnom Pojasu Gaze. Prema prvim izveštajima, kako se navodi, nema potvrde o mogućim žrtvama.

    Izraelska vojska je u saopćenju navela da su napadi bili usmjereni na fabriku za proizvodnju raketa. Također je okrivila vojnu islamsku grupu za svako nasilje koje potiče sa teritorije koju kontroliše, prenosi Tanjug.

    Ovi zračni napadi dolaze kao odmazda za dvije rakete koje su ispaljene iz Pojasa Gaze u subotu ka Sredozemnom moru.

  • Najgori rezultat

    Najgori rezultat

    Turska lira je završila 2021. s gubitkom vrednosti od 44 posto u odnosu na američki dolar, a samo u poslednjoj nedelji prošle godine pala je za 19 procenata.

    To je najgori rezultat koji je turska valuta zabeležila otkako je predsednik Redžep Tajip Erdogan došao na vlast pre skoro 20 godina, piše Rojters.

    Lira se tokom poslednje dve sedmice 2021. godine blago oporavila, ojačavši sa nivoa od 18,4 lira za dolar na 10,25, da bi u petak, 31. decembra, završila godinu na 13,19 lira za dolar.Prema podacima Refinitiva, turska lira je među valutama ekonomija u usponu najviše stradala. Njen pad se ubrzao u poslednjih par meseci zbog, kako kažu analitičari, Erdoganovog “novog ekonomskog programa” koji je fokusiran na izvoz, kredite i niske kamatne stope.

    U nastojanju da ublaži pad lire, Erdogan je u decembru predstavio plan za zaštitu depozita položenih u domaćoj valuti od gubitka vrednosti u odnosu na čvrste valute, nakon čega je lira zabeležila nagli, ali kratak rast od 50 odsto podržana intervencijama centralne banke na međubankarskom deviznom tržištu.

    U želji da sačuvaju vrednost svoje ušteđevine, Turci masovno menjaju lire u devize.

    Rojters navodi da su, prema zvaničnim podacima, sredstva u čvrstim valutama u toj zemlji samo prošle nedelje skočila na rekordnih 238,97 milijardi dolara.

    Erdogan je u petak pozvao građane da se drže lire kada je reč o štednji, tvrdeći da je nestabilnost deviznog tržišta pod kontrolom.

    “Ukoliko sopstveni novac ne postavimo kao referencu, osuđeni smo na potonuće. Turska lira, naš novac, to je ono s čime ćemo ići napred. Ne sa ovom ili onom stranom valutom”, rekao je on.

    Dodao je da će njegova vlada nastaviti da vodi politiku niskih kamata, koju vidi kao sredstvo za snižavanje cena, ali koja je naišla na osporavanje ekonomista kako u Turskoj tako i širom sveta, navodi britanska agencija.

  • U Izraelu moguće postizanje kolektivnog imuniteta

    U Izraelu moguće postizanje kolektivnog imuniteta

    Rast infekcija koji je uzrokovan omikron sojem koronavirusa mogao bi da dovede Izrael do postizanja kolektivnog imuniteta, rekao je danas najviši zdravstveni zvaničnik te zemlje Nahman Aš.

    Kako prenosi Rojters, veoma zarazni omikron soj prouzrokovao je porast broja slučajeva koronavirusa širom sveta, ali broj smrtnih ishoda nije porastao, što daje nadu da je novi soj manje smrtonosan.
    Do kraja decembra, Izrael je uspeo da u izvesnoj meri spreči širenje omikrona, ali sa stopama infekcije koje sada rastu, očekuje se da će broj slučajeva na dnevnom nivou dostići rekordne vrednosti u naredne tri nedelje.
    To bi moglo da rezultira postizanjem kolektivnog imuniteta, rekao je zvaničnik ministarstva zdravlja Aš.
    “Brojke će morati da budu veoma visoke da bi se dostigao imunitet stada.To je moguće, ali mi to ne želimo da dostignemo zaražavanjem, već da se desi kao rezultat vakcinacije”, rekao je on.
    Prema podacima izraelskog ministarstva zdravlja, oko 60 odsto od 9,4 miliona stanovništva je upotpunosti vakcinisano i to skoro svi vakcinom Fajzer/Biontek.
    Od početka pandemije u Izraelu je registrovano oko 1,3 miliona slučajeva koronavirusa, a tokom proteklih deset dana, dnevni broj slučajeva se više nego učetvorostručio, navodi britanska agencija.

  • Tajvan i Kina razmijenili upozorenja: “Katastrofe velikih razmjera”

    Tajvan i Kina razmijenili upozorenja: “Katastrofe velikih razmjera”

    Tajvanska predsjednica Tsai Ing-ven poručila je danas Kini da vojni konflikt nije odgovor, ali je Peking uzvratio oštrim upozorenjem da ako Tajvan bude prešao bilo kakvu crvenu liniju to će dovesti do “katastrofe velikih razmjera”.

    Kina polaže teritorijalne pretenzije na Tajvan i pojačala je vojni i diplomatski pritisak u protekle dvije godine, prenosi Rojters.

    “Moramo podsjetiti vlasti u Pekingu da ne procjenjuju pogrešno situaciju i da spriječe ekspanziju vojnog avanturizma”, rekla je danas Tsai u svom govoru povodom Nove godine.

    Tajvan navodi da je nezavisna zemlja i u više navrata je ponovio da će braniti svoju slobodu i demokratiju, navodi Rojters.

    Kineski predsjednik Si Ðinping u petak je poručio da je ujedinjenje s Tajvanom aspiracija koju dijele narodi sa obje strane Tajvanskog moreuza.

    “Spremni smo da težimo perspektivi mirnog ujedinjenja”, poručio je portparol Kancelarije za pitanje Tajvana u Pekingu Džu Fenglian.

    “Ako bi, međutim, separatističke snage koje teže nezavisnosti Tajvana nastavile da provociraju, ili prešle bilo koju crvenu liniju, mi bismo morali da preduzmemo odlučne mjere”.

    Težnja za nezavisnošću gurnula bi Tajvan u “duboki ambis” i dovela do “katastrofe velikih razmjera”, dodao je Džu.