Kategorija: Svijet

  • Snijeg paralisao Vašington, 500.000 ljudi bez struje

    Vašington je zadesilo veliko nevrijeme. Mećava je paralisala glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

    Prema zvaničnim podacima, napadalo je samo 17 centimetara snijega, ali to otežava saobraćaj.

    Temperature su od -7 do 2 stepena celzijusa.

    Ovo je prva snježna mećava u tom gradu u 2022. godini.

    Jaka snježna oluja, koja je u Americi počela u nedjelju, na jugoistoku zemlje je ostavila oko pola miliiona stanovnika bez struje, sada se pomjera ka istočnoj obali, dok se Vašington i federalne službe polako zatvaraju zbog nepogode, javlja danas “Forbs”.

    Američka nacionalna Meteorološka služba izdala je upozorenje i predviđa da će u nekim oblastima napadati od 20 do 30 centimetara snega.

    Snijeg je, prema Akju Vederu već pao, ili se očekuje da će pasti u Baltimoru, Filadelfiji, delovima Delavera, Merilenda, Nju Džerzija i Virdžinije.

    Iz državne Kancelarije za ljudske resurse su kasno sinoć rekli da će savezne službe u glavnom gradu biti zatvorene danas i da će radnicima koji ne rade u hitnim službama biti dozvoljeno da ne dođu na posao, ali ne i radnicima zaposlenim u hitnim službama.

    Nekoliko školskih okruga u Merilendu i Virdžiniji je zatvoreno zbog snježne oluje, a državne škole u Vašingtonu će biti zatvorene danas i sutra, kao dio velikog kovid testiranja, pa se otvaranje očekuje tek u četvrtak.

  • Bajden rekao koji je plan: “Ako Putin napadne”

    Bajden rekao koji je plan: “Ako Putin napadne”

    Ništa nećemo preduzimati, a da vas ne obavestimo, rekao je američki predsednik Džo Bajden u telefonskom razgovoru ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom.

    On je tako demonstrirao politiku, kako su je nazvali američki mediji, “ništa o tebi bez tebe”.

    Samo tri dana nakon što se drugi put u mesec dana čuo s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom oko sedam dana pre samita NATO-a i Rusije, Džo Bajden nazvao je Zelenskog i još jednom mu rekao da SAD podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i celovitost Ukrajine.

    On je napomenuo da su SAD sa svojim saveznicima spremne na preduzimanje raznih mera – od ekonomskih sankcija do jačanja svoje prisutnosti u Evropi u slučaju ruske invazije na Ukrajinu o kojoj se poslednjih sedmica govori vrlo intenzivno.

    Američki predsednik apelovao je na ukrajinskog predsednika da ne doprinosi eskalaciji sukoba u Donbasu i u odnosima s Rusijom.

    Džo Bajden je napomenuo da Rusija nema pravo da napanei Ukrajinu, ali ako se to ipak dogodi, SAD će u dogovoru sa saveznicima iz NATO-a pojačati svoju prisutnost u zemljama istočne Evrope.

    Tu pre svega misli na tzv. grupu B9 – a radi se o Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Litvaniji, Letoniji i Estoniji – gde bi SAD poslale dodatne snage, iako NATO ne bi slao svoje trupe u pomoć Ukrajini jer ne žele direktni vojni “kontakt” s Rusima.

    Šef Bele kuće izrazio je nadu da će dijalog NATO-a i Rusije sledeće sedmice dati rezultate, iako je pre američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio da se može razgovarati o nekim zahtevima Rusije, ali ne o svim.

    Rusi, naime, na razgovor dolaze s nekoliko gotovo ultimativnih zahteva: nema širenja NATO-a na istok, posebno na zemlje bivšeg SSSR-a, nema mogućeg razmeštanja ofenzivnih raketnih sistema u tim zemljama uz rusku granicu, a traže i ukidanje bilo kakve vojne saradnje s tim zemljama jer to, kažu, ugrožava sigurnost Rusije.

    Iz Kremlja još zahtevaju da SAD povuku sve svoje nuklearno naoružanje iz Evrope, te vraćanje američkih vojnih snaga u Evropi na pozicije iz 1997, što je vreme dve godine pre nego što su prve tri istočnoevropske zemlje 0 Poljska, Mađarska i Češka – postale članice NATO-a u četvrtom talasu proširenja.

    Rusija se postavila vrlo odlučno uoči sastanka s NATO-om i pokazala je vrlo odlučan stav da u vezi sa ukrajinskim članstva u NATO-u ne nameravaju da popuste niti za pedalj, pa čak ni po cenu ne samo eskalacije sukoba, nego i prekidanja diplomatskih odnosa sa SAD-om.

    Iz Vašingtona i Brisela već je poručeno da Moskva ne može da diktira politiku i strategiju Zapada, ali su pozvali na dijalog i razgovore kako bi se izbegli sukobi.

    Moskva je to postavila kao pitanje “života i smrti” i sigurnosni problem o kojem praktično nema diskusije, a neki analitičari i ruski političari otvoreno govore da se sukobi mogu izbeći samo uz garanciju ruske sigurnosti i NATO-ovo zaobilaženje Ukrajine i Gruzije.

    Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Pankin izjavio je da bi se odobravanje strateškog gasovoda Severni tok 2 moglo otegnuti sve do leta, iako neki nemački i ruski mediji kalkulišu da bi odluka mogla da dođe do kraja marta.

    “Ne isključujem mogućnost novih sankcija SAD-a protiv Severnog toka 2”, rekao je Pankin.

    Ruski mediji navode da je, što se ruske strane tiče, sve spremno za puštanje gasovoda u pogon te da se gas već nalazi u cevima. Napominju kako bi Evropa mogla da ima velikih problema s distribucijom gasa ove zime, a i cena nije bezazlena jer se već dugo vrti na više od hiljadu dolara za hiljadu kubika.

    Volodimir Zelenski zahvalio je SAD-u na rečima podrške i otkrio kako su još razgovarali na temu “korupcije i deoligarhizacije” Ukrajine i da će Kijev poraditi na tom pitanju. S nestrpljenjem se iščekuje prvi samit NATO-a i Rusije nakon leta 2019. godine na kojem će Moskva tražiti garancije Zapada za svoju sigurnost.

  • I nakon 45 godina rada oko sedam miliona Nijemaca čeka mizerna penzija?

    I nakon 45 godina rada oko sedam miliona Nijemaca čeka mizerna penzija?

    Prema prognozama, u odnosu na trenutno stanje nivoa penzija, svaki treći zaposleni u Njemačkoj mogao bi primati bruto penziju manju od 1.300 evra mjesečno i to poslije 45 godina rada sa punim radnim vremenom.

    To proizlazi iz odgovora Saveznog ministarstva rada, dobijenog na zahtjev Ljevice u Bundestagu, prenose novinska izdanja medijske grupe Funke, piše DW.

    Prema tim informacijama, u odnosu na stanje zaključno sa 30. decembrom 2020. u Njemačkoj je oko 21,45 miliona građana u stalnom radnom odnosu – dakle uplaćaju doprinose za socijalno osiguranje. Od toga bi oko sedam miliona njih moglo imati penziju manju od 1.300 evra bruto – odnosno neto penziju od oko 1160 evra.

    3.200 evra plate za 1.500 evra penzije

    Prema sadašnjem nivou penzija, stalno zaposleni moraju zarađivati najmanje 2.800 evra mjesečno da bi dobili zakonsku penziju u iznosu od 1.300 evra bruto.

    Ko želi da ima penziju od 1.500 evra, mora mjesečno zarađivati ​​najmanje 3.200 evra bruto. Za penziju od 2.500 evra bruto trenutno je potrebna mjesečna bruto plata od 5.350 evra.

    “To podriva povjerenje u obavezno penziono osiguranje, jer je nakon punog radnog vijeka penzija samo nekoliko stotina evra više iznad nivoa Harc IV (socijalne pomoći )”, rekao je u izjavi za medijsku grupu Funke šef poslaničke grupe Ljevice u Bundestagu Ditmar Barč.

    Brojke Savezne vlade, istakao je on, pokazale su da “mnogi zaposleni ne samo da malo zarađuju, već i primaju preniske penzije za ono što su tokom radnog vijeka privrijedili”. Barč zahtijeva da se nivo penzija poveća na više od 50 posto. Prema izvještaju o penzionom osiguranju, u 2021. godini je on iznosio 49,4 posto od prosječne plate.

    Savezna vlada: Ograničena vrijednost informacija

    U svom odgovoru na pitanje, Savezno ministarstvo rada je istaklo da analiza brojki ne dozvoljava direktne zaključke o visini zarade tokom kompletnog radnog vijeka. U budućnosti bi moglo doći do povećanja plata koje se još ne mogu uzeti u obzir za trenutne analize.

    Vlada je takođe naglasila da se iz stečenih prava na penziju ne mogu izvlačiti zaključci o životnom standardu u starosti, jer bi se morala uzeti u obzir i dodatna primanja u starosti koja ne spadaju u prihode obuhvaćene zakonskim penzionim osiguranjem.

  • Njemačka ministrica vanjskih poslova ide u posjetu Washingtonu

    Njemačka ministrica vanjskih poslova ide u posjetu Washingtonu

    Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock otputovat će u srijedu u Washington, gdje će sa svojim američkim kolegom Antonyjem Blinkenom i drugim političarima razgovarati o raznim temama, uključujući sukob između Rusije i Ukrajine, rekao je portparol ministarstva u ponedjeljak.

    Ostale teme prve Berbokove službene posjete Sjedinjenim Državama uključivat će budući dijalog s Rusijom, klimu, vanjsku politiku i jačanje demokratije, rekao je portparol, prenosi Reuters.

    Savjetnik njemačkog kancelara Olafa Scholza za vanjsku politiku također će se ove sedmice sastati sa svojim ruskim i francuskim kolegama, rekao je portparol vlade Steffen Hebestreit na redovnoj konferenciji za novinare.

  • Ruski gas i dalje ide na istok

    Ruski gas i dalje ide na istok

    Gasovod “Jamal-Evropa” transportuje gas u smjeru istoka već 14 dana uzastopno i ovaj energent teče iz Njemačke u Poljsku, pokazuju podaci njemačkog mrežnog operatora “Geskejd”.

    Trenutni protok je blizu 5,9 miliona kilovat-časova na sat na glavnoj mjernoj tački na njemačko-poljskoj granici i uglavnom je neizmijenjen u prethodna 24 časa.

    Ovaj gasovod ima udio jedne šestine godišnjeg izvoza ruskog gasa u Evropu i Tursku.

    Ruski “Gasprom” nije zakupio tranzitne kapacitete za izvoz gasa ni danas, pokazuju podaci sa aukcija.

    Kompanija je prošlog mjeseca za januar zakupila tranzitni kapacitet za 8,3 miliona kilovat-časova na sat preko ovog gasovoda.

  • Premijer Haitija preživio atentat, ima povrijeđenih

    Premijer Haitija preživio atentat, ima povrijeđenih

    Premijer Haitija Arijel Anri preživio je atentat tokom proslave Dana nezavisnosti, javlja agencija Ria Novosti pozivajući se na TV kanal VTV.

    Upucnjavi ispred katedrale u gradu Gonaiv ubijena je najmanje jedna osoba, nekoliko ih je povrijeđeno u subotu tokom proslave Dana nezavisnosti Haitija, a premijer nije među povrijeđenima.

    Prema izvještajima lokalnih medija, naoružana banda koja djeluje na području na kojem se nalazi katedrala upozorila je premijera da ne dolazi.

    Nakon pokušaja ubistva, vlasti su otkazale ostale događaja kojima je trebalo da bude obilježen Dan nezavisnosti od Francuske, 1. januar 1804, prenose Ria Novosti.

    Kriza na Haitiju koja traje nekoliko godina kulminirala je ubistvom predsednika Žovnela Moiza 7. jula 2021.

  • Joe Biden: SAD će odlučno odgovoriti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Joe Biden: SAD će odlučno odgovoriti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je u nedjelju ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici “odlučno odgovoriti” ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu, navodi se u saopćenju Bijele kuće.

    Poziv je uslijedio nekoliko dana nakon što je Biden održao drugi razgovor u mjesec dana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom napetosti na rusko-ukrajinskoj granici, gdje je Rusija okupila oko 100.000 vojnika, prenosi Reuters.

    “Predsjednik Biden jasno je dao do znanja da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici i partneri odlučno odgovoriti ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki u izjavi nakon telefonskog razgovora dvojice predsjednika, prenosi Index.hr.

    Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da je s Bidenom razgovarao o zajedničkim akcijama na očuvanju mira u Evropi i sprječavanju daljnje eskalacije.

    “Prvi međunarodni razgovor ove godine s Bidenom dokazuje posebnu prirodu naših odnosa”, napisao je Zelenski na Twitteru.

    Objavio je da se razgovaralo o zajedničkim akcijama Ukrajine, Sjedinjenih Država “i partnera u očuvanju mira u Europi, sprječavanju daljnje eskalacije, reformama, deoligarhizaciji”.

    “Cijenimo nepokolebljivu podršku Ukrajini”, rekao je, a prenosi Reuters.

  • Erdogan pozvao muslimane na jedinstvo u borbi protiv islamofobije

    Erdogan pozvao muslimane na jedinstvo u borbi protiv islamofobije

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, obraćajući se na konferenciji u Sjedinjenim Američkim Državama, je pozvao muslimane da se ujedine u borbi protiv islamofobije.

    Poziv na jedinstvo je bila njegova glavna poruka na jednoj od najvećih konferencija koja okuplja američke muslimane, a koja je prošle sedmice održana u Čikagu.

    “Moramo ojačati našu solidarnost u suočavanju s mržnjom prema muslimanima, ksenofobijom i rasizmom, a koji su bivali sve veći tokom pandemije. To se odnosi na svu muslimansku braću i sestre, bez obzira na njihovo porijeklo, boju kože, naciju, kulturu ili sektu”, poručio je i dodao da u islamu ne postoji mjesto za isključivost, prisiljavanje ili teror.

    Erdogan je prošle godine kritikovao Zapadne države smatrajući da ne poduzimaju dovoljno za borbu protiv antiislamskog sentimenta.

    Pozvao je i turske institucije da se uključe u rješavanje pitanja koja se odnose na muslimane i Turke širom svijeta, piše list Daily Sabah.

  • Mediji: Moguće isključenje baltičkih država iz NATO-a?

    Mediji: Moguće isključenje baltičkih država iz NATO-a?

    SAD mogu žrtvovati baltičke države radi strateškog sporazuma sa Rusijom, piše američki analitičar Dejvid Pajn u članku za “Nešnal interest”.

    Analitičar je upozorio na jedan od mogućih scenarija razvoja događaja nakon što je predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio povlačenje stranih trupa sa teritorije država-članica NATO-a u istočnoj Evropi, kao i prekid daljeg širenja Alijanse na istok, prenosi “Sputnjik”.

    Pejn nije isključio da događaji mogu naterati SAD da isključe iz NATO-a Litvaniju, Letoniju i Estoniju.

    Bez obzira na to što su u Beloj kući zahteve ruske strane nazvali nedopustivim, postoji verovatnoća, da se Vašington odluči za takav korak, vodeći se sopstvenim nacionalnim interesima.

    Podsetimo, u četvrtak su predsednik Rusije Vladimir Putin i američki lider Džozef Bajden telefonom razgovarali 50 minuta.

    Teme razgovora su bili predstojeći samit Rusija-NATO koji je zakazan za 10. januar, sednica Saveta Rusija-NATO i sastanak na polju OEBS-a.

  • Raketirana američka baza, ima mrtvih

    Raketirana američka baza, ima mrtvih

    Najmanje pet osoba poginulo je u raketnom napadu na američku vojnu bazu u Siriji.

    Sirijska državna televizija objavila je da je do napada došlo 1. januara, a da je 20 osoba povređeno.

    Kako navodi “Sputnjik”, napadnut je autobus sa vojnicima.

    Prema poslednjim informacijama, napad su izveli pripadnici Islamske države.

    Novinska agencija SANA navodi da su stradali pripadnici sirijske vojske.