Kategorija: Svijet

  • Macron poručio nevakcinisanim građanima: Sloboda ne može biti izgovor za ugrožavanje života drugih

    Macron poručio nevakcinisanim građanima: Sloboda ne može biti izgovor za ugrožavanje života drugih

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron je ponovio da je opravdana njegova odluka da reducira kretanje nevakcinisanih protiv koronavirusa u javnom prostoru.

    Obraćajući se jučer, 7. januara, poručio je nevakcinisanim građanima da ne može prihvatiti da oni ugrožavaju slobodu drugih ljudi. Ranije ove sedmice obratio im se vrlo vulgarnim riječima, što je isprovociralo i njegove političke protivnike.

    Macron je u posljednjem javnom istupu ocijenio da potpuno preuzima odgovornost za ono što je kazao. Prema njegovim riječima, neprihvatljivo mu je da pozivanje na slobodu bude izgovor za ugrožavanje života drugih i ograničavanje slobode drugih.

    “Kada ste građani, onda morate prihvatiti da imate građanske dužnosti”, dodaje.

    Ovaj 44-godišnji predsjednik Francuske je suočen s još jednim valom pandemije koronavirusa. U ovoj zemlji se u posljednjih nekoliko dana registruju rekordni brojevi pozitivnih na virus – više od 200.000.
    Macron je naglasio da epidemiološka strategija podrazumijeva “vakcinaciju, vakcinaciju, vakcinaciju”, prenosi agencija Associated Press (AP).

    Donji dom parlamenta ove države je 6. januara prihvatio da se vakcinacijom uslovljava kretanje u javnom prostoru. Preostaje da to prihvati i Senat kako bi ovo pravilo stupilo na snagu, a očekuje se da će se to desiti do sredine ovog mjeseca.

  • Ann Wagner: Sankcije Dodiku šalju važnu poruku da SAD neće dopustiti ugrožavanje budućnosti BiH

    Ann Wagner, članica američkog Kongresa iz države Missouri, upozorila je sankcionisanog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da administracija SAD-a neće dalje tolerisati njegove secesionističke težnje.

    “Dodik bezobzirno potpiruje podjele i krizu u Bosni, prijeteći urušavanju onoga što je urađeno u godinama mira i ozdravljenja”, napisala je ona.

    Kaže kako sankcionisanje Dodika, “opunomoćenika” ruskog predsjednika Vladimira Putina, šalje važnu poruku da SAD neće dopustiti akcije koje ugrožavaju budućnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, multietničke države.

    “Dosljedno sam vršila pritisak da se uvedu sankcije protiv Dodika i nadam se da će administracija biti čvrsta u tome da ga smatra odgovornim za njegove brojne provokacije”, napisala je ona na svom Twitter nalogu.

    Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u srijedu je objavilo sankcije za Milorada Dodika i to zbog njegove koruptivne aktivnosti te kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH.
    U obrazloženju sankcija navodi se da je Dodik na novoj američkoj crnoj listi zbog potkopavanja stabilnosti, zbog korupcije i ugrožavanja mirovnog sporazuma.

    “Dodik je potkopao institucije BiH pozivajući na oduzimanje državnih nadležnosti i pokrećući stvaranje paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska (RS). Štaviše, Dodik je iskoristio svoju zvaničnu poziciju u BiH da akumulira lično bogatstvo kroz korupciju, mito i druge oblike korupcije. Njegova etnonacionalistička retorika, koja izaziva podjele, odražava njegove napore da unaprijedi ove političke ciljeve i odvrati pažnju od njegovih korumpiranih aktivnosti. Kumulativno, ove akcije ugrožavaju stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum, rizikujući time širu regionalnu nestabilnost”, navodi se u obrazloženju.

  • Cijene u Njemačkoj eksplodirale

    Cijene u Njemačkoj eksplodirale

    Energija u Njemačkoj je 2021. poskupila kao nikada do sada.

    A cijene i dalje rastu.

    Potrošači i privreda trpe veliko opterećenje. Nakon pada ekonomskih aktivnosti početkom pandemije usledila je velika potražnja za energentima.

    Cijene struje, gasa i lož-ulja u Nemačkoj bukvalno su eksplodirale. U roku od nekoliko meseci umnogostručila se veleprodajna cena gasa popevši se na istorijski maksimum. Uzrok su pored povećane potražnje i nenapunjena skladišta gasa u zemljama koji su potrošači ali i smanjene isporuke pojedinih zemalja koje proizvode gas. Tu su i skupi emisioni sertifikati, piše DW.

    Nemački Savezni zavod za ekonomiju i kontrolu izvoza meri cene. Portal za zaštitu potrošača Verivoks navodi da su se cene od početka 2021. utrostručile. A na kratkoročnom tržištu gasa tokom godine su se cene zemnog gasa više nego usedmostručile. Megavat-sat trenutno košta 150 evra. A dugogodišnji prosek cene je bio između 10 i 25 evra.

    Gas tokom godine poskupeo 50 odsto

    Verivoks tvrdi da su troškovi jednog prosečnog domaćinstva koje troši oko 20.000 kilovat-sati godišnje u 2021. bili prosečno 1704 evra. A početkom godine iznosili su 1.162 evra. To je rast cene od 47 odsto. „U 2022. će početi da deluju faktori koji dodatno povećavaju cene“, kaže stručnjak za energiju Torsten Štork.

    Osim veleprodajnih cena, očekuje se rast nameta na emisiju ugljen-dioksida upotrebom fosilnih goriva i to već od januara, sa 25 na 30 evra po toni. Štork kaže da to sve snabdevače gasom prisiljava da povećaju cene, i to značajno. Prema istraživanju Verivoksa 515 od 700 firmi koje se bave snabdevanjem gasom najavile su da će u februaru povećati cene u proseku za 23,1 odsto. Pri godišnjoj potrošnji od 20.000 kilovatsati, to će značiti godišnje povećanje troškova za 339 evra.

    Lož-ulje skuplje 41 odsto

    Slično su se razvijale cene u slučaju lož-ulja. Sto litara je pre godinu dana koštalo prosečno 49 evra neto. U decembru je cena bila 69 evra – to je plus od 41 odsto. „Cena lož-ulja u suštini prati razvoj međunarodne cene nafte. Početkom pandemije ona je pala na istorijski minimum. Trenutno su cene lož-ulja veće nego pre krize“, kaže stručnjak za energetska pitanja Štork.

    Cene električne energije porasle 18 odsto

    Prosečna cena struje je od januara do septembra prošle godine porasla za 18,4 odsto. Prosečno domaćinstvo sa godišnjom potrošnjom od 4.000 kilovat-sati za to je početkom godine moralo da planira 1.171 evra, a u decembru je cena bila 1.386 evra. Time je računa za struju za privatne potrošače povećan za 215 evra godišnje.

    Verivoks konstatuje da do sada nije postojala takva dinamika cena na godišnjem nivou. Prema istraživanju, između jula i novembra, cena električne energije za potrošače pet puta je obarala istorijske rekorde. A na tržištima za kratkoročne kupovine već se barata cenom od 325 evra. Do sada se višegodišnji prosek cene kretao između 35 i 55 evra.

    Na početku nove godine, namet na kilovat-sat za finansiranje obnovljive energije pao je sa 6,5 na 3,7 cenata. To bi prosečno domaćinstvo rasteretilo na godišnjem nivou za 133 evra. Ali u isto vreme su porasli transportni troškovi na električnoj mreži na nivou cele zemlje za oko četiri odsto, dostižući još jednu rekordnu visinu. Čak 280 od 800 lokalnih snabdevača električnom energijom najavili su porast cena za februar 2022. prosečno za 7,6 procenata. Godišnje to opterećuje novčanik potrošača sa 100 evra više.

    Porezi i nameti takođe utiču na cijene

    Trebalo bi uzeti u obzir da se konačna cena u Nemačkoj formira i na osnovu poreza i raznih nameta. Nabavna cena struje i marža sačinjavaju svega jednu četvrtinu cene. Dakle, najveći negativni uticaj na razvoj cene električne energije ima država sa svojim nametima. Kod gasa je to nešto drukčije, jer produkcioni i pogonski troškovi bivaju do 49 odsto ugrađeni u cenu. A u lož-ulju je to 59 odsto.

    Jeftini snabdevači zaustavljaju isporuku

    Snabdevači koji su imali politiku niskih cijena zapali su jedan za drugim u finansijske teškoće, jer njihove niske tarife koje su ugovorno nudili nisu mogle da pokriju sve veće dobavljačke cene. Mnogi su proglasili insolventnost, jer nemaju dugoročne ugovore sa velikim proizvođačima energije.

    Potrošači čiji je snabdjevač insolventan počinju da dobijaju energente od gradskih mreža, ali po nepovoljnoj tarifi za nove mušterije. Na primer, kelnski veliki energetski koncern „Rajnenerdži“ od početka godine nudi struju za nove mušterije po ceni od 72,8 centi po kilovat-satu umesto 30,76 centi. Ovi veliki snabdevači retko dozvoljavaju da se promeni tarifa, kao što je to bilo moguće ranije. Od 5. januara nove mušterije ponovo mogu da biraju između nekoliko tarifa, ali najjeftinija je i dalje 40 odsto skuplja od one koju imaju stare mušterije.

    Veće cijene i za industriju

    Mnoge industrijske firme, velike i male imaju isti problem. Hiljade njih se nisu osigurale dugoročnim ugovorima, kako navodi list „Handelsblat“, a kod nekih od njih, isto kao kod privatnih mušterija, snabdevači su insolventni i ne isporučuju više gas.

    U listu „Handelsblat“ navodi se i izjava vlasnika jedne veće private firme iz Severne Rajne – Vestfalije: “Rast cena je bio već u trećem kvartalu tako drastičan, da smo mislili da će uskoro početi da padaju”.

    Ovaj preduzetnik iz oblasti mašinogradnje, koji kao i mnogi drugi, želi da ostane anoniman, ima godišnji promet od dve milijarde evra, i teško se preračunao: “Predugo smo čekali i propustili smo pravi trenutak”. Njegovo preduzeće će sledeće godine samo u Nemačkoj u pogonima platiti pet do šest miliona evra za struju i gas. Do sada su ti troškovi budžetirani sa tri miliona evra. Ne treba da čudi da preduzetnici koji ne mogu da podnesu eksplozivni rast cena, sve glasnije zahtevaju državnu pomoć.

  • Burna reakcija Moskve: “Bezobrazluk”

    Burna reakcija Moskve: “Bezobrazluk”

    Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da nas je “istorija naučila lekcijom da kad u nečiju kuću uđu Rusi, teško iz nje izlaze”.

    Ta izjava predstavlja bezobrazluk koji je potvrđen na mnogim primerima, između ostalog i na primeru Jugoslavije, saopštilo je rusko Ministarstvo inostranih poslova.

    Blinken je, naime, tim rečima prokomentarisao ulazak u Kazahstan mirovnjaka ODKB koje čine predstavnici oružanih snaga Rusije, Belorusije, Jermenije, Kirgizije i Tadžikistana. Kako ističe zvanična Moskva, Blinken je ovom izjavom na veoma podmukao način prokomentarisao „apsolutno legitiman odgovor ODKB na poziv rukovodstva Kazahstana kako bi se pružila podrška u osiguravanju bezbednosti države.

    “Ako Entoni Blinken toliko voli istoriju, nek na umu onda ima sledeće – kada u vašu kuću uđu Amerikanci, retko ko u njoj ostane živ, a da nije pre toga i opljačkan i silovan”, navodi se u saopštenju.

    Ruski spoljnopolitički resor ističe da ovoj tvrdnji u prilog idu i svih 300 godina američke državnosti.

    “To mogu da potvrde i svi Indijanci sa severnoameričkog kontinenta, Korejci, Vijetnamci, Iračani, Panamci, Jugosloveni, Libijci, Sirijci i svi ostali kojima se nije posrećilo da u njihovu kuću uđu ti nepozvani gosti”, zaključilo je rusko Ministastvo.

  • SAD o haosu u Kazahstanu: Kada su Rusi u vašoj kući, poslije ih je teško izbaciti

    SAD o haosu u Kazahstanu: Kada su Rusi u vašoj kući, poslije ih je teško izbaciti

    Američki državni sekretar Antony Blinken izrazio je zabrinutost zbog dolaska ruskih vojnika u Kazahstan, rekavši da će se oni teško povući.

    “Lekcija iz novije historije je da kada su Rusi u vašoj kući, ponekad ih je veoma teško izbaciti”, upozorio je državni sekretar na konferenciji za novinare u Washingtonu.

    Kazahstan je ove sedmice pogođen najnasilnijim protestima otkako je zemlja stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine, s više desetina mrtvih demonstranata, ali i policajaca i sigurnosnih snaga.
    Protesti su počeli na zapadu zemlje zbog naglog poskupljenja goriva, ali su se ubrzo proširili i ukazali na šire nezadovoljstvo situacijom u zemlji kojom ista partija vlada od sticanja nezavisnosti.

    Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), na čijem čelu je Rusija, poslala je, na zahtjev Tokajeva, zajedničke mirovne snage u Kazahstan. Njihov je zadatak, kako je saopćeno je , zaštita važnih državnih i vojnih objekata te pomoć kazahstanskim snagama u stabiliziranju situacije.

    Među njima većinu čine pripadnici ruskih zračno-desantnih postrojbi. Oni bi, među ostalim, trebali pomoći zadržati kontrolu nad zračnom lukom u Almatiju koju su jedno vrijeme zaposjeli prosvjednici.

    Istodobno je Aleksandar Gruško, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, izjavio kako je Rusija uvjerena da Kazahstan može i sam riješiti svoje probleme. Rusija i CSTO podržavaju državu članicu kao što to saveznici trebaju činiti, dodao je Gruško.
    CSTO je izvijestio da je u Kazahstan poslao vojnike iz svih država članica saveza, a to su, pored Kazahstana i Rusije, Bjelorusija, Armenija, Kirgistan i Tadžikistan. Ta je organizacija nastala kao pandan NATO-u. Do sada se nije posebno iskazala djelotvornošću, pa je mnoge začudila brzina kojom je reagirala u slučaju Kazahstana.

    Tu intervenciju pod zapovjedništvom Rusije podržala je i Kina.

    “Kina podržava sve napore u pomaganju vlastima Kazahstana da što je prije moguće okončaju kaos”, izjavio je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin u petak.

  • Zašto je hotel u kojem odsjeda Đoković na lošem glasu: Ovo su recenzije posjetitelja

    Zašto je hotel u kojem odsjeda Đoković na lošem glasu: Ovo su recenzije posjetitelja

    Nakon što je Novaku Đokoviću zabranjen ulazak u Australiju, pa samim tim i učešće na Australian Openu jer nije vakcinisan, odvija se cijela drama. Teniser je smješten u hotel kako bi sačekao konačnu odluku o svojoj deportaciji. No, internet bruji o tome kako je hotel na lošem glasu, a evo i o čemu je riječ.

    Nakon što je podnio žalbu na deportaciju, Đoković čeka konačnu odluku koju bi sud trebao donijeti u ponedjeljak. No, umjesto da bude smješten u “svili i kadifi”, kako bi to priličilo najboljem teniseru na svijetu, javnost se digla na noge jer njegov smještaj potpuna suprotnost tome.

    Naime, na papirima Hotel Park u Melbournu ima četiri i po zvjezdice i nalazi se svega tri kilometra od lokacije gdje se održava Australian Open.

    Podaci o cijenama iz 2017. govore kako je cijena sobe iznosila 109 dolara, a hotel je trenutno “zatvoren za rezervacije”.

    Ipak, ono zbog čega je javnost poludjela je činjenica da hotel od 2020. služi kao “smještaj i karantin za izbjeglice”. Također, on je navodno bio izvor zaraze koronavirusom te pokrenuo njegov drugi val i odnio stotine života, piše The Age.

    U hotelu je nedavno izbio i požar te posjetitelji nemaju pristup terasi ni teretani.

    Kada je riječ o recenzijama, neke od njih nisu nimalo dobre, a podrazumijevaju kritike na usluge, hranu, i kažu, prosječan smještaj. Posjetitelji su isticali kako su sobe prljave te da im nedostaje svježeg zraka.

    Kako je izgledala hrana, ali i smještaj koji hotel nudi opisali su njegovi posjetitelji na svojim mrežama.

    “Molim obratite pažnju na ovu crvavu hranu. Dostavljena je večeras za 34 muškarca. Čak su se i čuvari složili da nije jestiva i odnijeli je. Sada nemamo večeru”, napisao je Muhammed u objavi iz 27. decembra prošle godine.
    Osvrnuo se i posjetitelj koji je u istom hotelu prebolovao koronu.

    “Samo želim svježi zrak i svjetlo. Nemamo nikakav pristup tome”, rekao je Miah, jedan od posjetitelja hotela koji se zarazio koronom u hotelu prošle godine.

    “Soba je bila prljava, bio sam tu 15 dana i nosio istu odjeću. Nisam imao čisto rublje. Šest sati im je trebalo da mi donesu lijek”, dodao je on, prenosi The Age.

    Iako Đoković može otići iz hotela kad god poželi, naglašeno je kako je ovo, jedino mjesto na kojem teniser može čekati odluku o deportaciji.

    “Riječ je o malom migrantskom hotelu, ako ga uopšte možemo nazvati hotelom. Prljavo je, imaju bube i hrana je grozna” rekla je teniserova majka Dijana.

    Dok Đoković čeka ishod svoje nove nesvakidašnje bitke, čak i ispred hotela se nalaze njegovi obožavatelji koji ga podržavaju.
    “Znate li kako se ja osjećam? Tužno. Doživljavam Đokovića poput svog sina”, reka je jedna njegova obožavateljka.

    Teniser se nešto ranije po prvi put oglasio povodom svega, zahvalivši se putem Instagrama na podršci koju prima.

  • Rusija dobila odgovor: Nema kompromisa

    Rusija dobila odgovor: Nema kompromisa

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg saopštio je večeras da NATO neće praviti kompromis oko principa prihvatanja bilo koje zemlje u blok.Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da alijansa ni pod kojim okolnostima neće žrtvovati svoj osnovni princip da svaka zemlja može da bira sopstvene odbrambene saveze, prenosi “Blic”.

  • Francuska strahuje da ne prođe kao Kazahstan

    Francuska strahuje da ne prođe kao Kazahstan

    Francuska vlada radi na novim mjerama ograničavanja rasta cena struje, izjavio je ministar finansija Bruno le Mer.

    On je poručio da zvanični Pariz želi da izbegne talas nezadovoljstva građana kakav je zahvatio Kazahstan.

    “Pogledajte šta se događa u Kazahstanu, pokazuje nam šta se može dogoditi kada cene energije eksplodiraju, to je politički opasno”, rekao je ministar finansija novinarima u novogodišnjem govoru, prenosi portal Indeks.

    Cene energije osetljiva su tema u Francuskoj. Tako je povećanje poreza na gorivo u 2018. pokrenulo višemesečne ulične proteste koji su prerasli u širi antivladin pokret.

    Energija je u 2021. poskupela širom sveta, a Pariz se obavezao da će zaštititi domaćinstva ograničenjem rasta regulisanih cena struje na samo četiri posto u februaru. Cene su u međuvremenu još više porasle, a pokušaj zvaničnog Pariza da ih zamrzne ograničenjem naknada pokazao se nedovoljnim.

    Cene bi mogle da skoče i do 40 posto

    “Ako u narednim danima ne nađemo rešenje za cene struje, Francuzima će krajem januara struja poskupeti od 35 do 40 posto”, rekao je Le Mer.

    “Na kocki su hiljade radnih mesta. Protekle dve nedelje radili smo noću i danju kako bismo pronašli rešenje koje će jemčiti gornju granicu rasta cene električne energije od četiri posto i zaštititi intenzivne potrošače među kompanijama”, dodao je francuski ministar finansija.

    Zvanični Pariz je razmatrao mogućnost da državna elektroenergetska kompanija EDF ponudi konkurenciji više struje iz nuklearnih elektrana po povoljnijim cenama, kako dobavljači ne bi plaćali visoke cene struje na veleprodajnim tržištima koje utiču i na cenu struje za domaćinstva.

    Le Mer je rekao da je razgovarao s čelnikom EDF-a Žanom-Bernardom Levijem i s poverenicom EU za tržišnu konkurenciju Margret Vestager, koja je s drugim članovima Evropske komisije doputovala u Pariz radi početka francuskog šestomesečnog predsedavanja Evropskoj uniji.

  • Pretnja iz Pariza: Moguće zatvaranje Sjevernog toka 2

    Pretnja iz Pariza: Moguće zatvaranje Sjevernog toka 2

    Zvanični Pariz preti ozbiljnim posledicama ukoliko dođe do agresije Rusije na Ukrajinu, pa se tako pominje i blokada Sjevernog toka 2.

    Naime, ministar spoljnih poslova Francuske Žan Iv le Drijan izjavio je da bi među merama, u slučaju pogoršanja situacije oko Ukrajine zbog Rusije, moglo da se nađe pitanje zatvaranja gasovoda Sjeverni tok 2.

    “To je pre svega pitanje Nemačke. Francuska je uvek pokazivala veliku uzdržanost prema ‘Sjevernom toku 2’. Ali mislim da će to pitanje biti razmotreno ukoliko dođe do nove agresije u Ukrajini”, odgovorio je Le Drijan za televiziju BFM na pitanje voditelja da li smatra da je potrebno zatvoriti “Severni tok 2” ako Rusija izvrši “invaziju” na Ukrajinu, prenosi Sputnjik.

    Ministar je ponovo naglasio da “će strateške posledice biti ozbiljne u slučaju dođe do nove agresije protiv Ukrajine”.

    “Ali to ne znači da nema potrebe da se razgovara sa Rusijom”, dodao je šef francuske diplomatije.

    Prema njegovim rečima, zvanični Pariz za sada ne primećuje povlačenje ruskih snaga sa ukrajinske granice, zbog čega ga i dalje brine napetost u tom regionu.

  • Prijeti potpuni kolaps, izdata hitna naredba: “Radićete za državu”

    Prijeti potpuni kolaps, izdata hitna naredba: “Radićete za državu”

    Grčka vlada je danas izdala naredbu za civilnu mobilizaciju.

    Ona će obavezati pojedine lekare u privatnom sektoru da podrže državnu zdravstvenu službu tokom porasta broja infekcija kovida 19 izazvanih varijantom omikron.

    Naredba o hitnoj mobilizaciji će stupiti na snagu sledeće srijede i odnosiće se na ljekare specijalizovane za patologiju, pulmologiju i anesteziologiju u četiri regiona na sjeveru Grčke, gde državne bolnice imaju akutni nedostatak osoblja, preneo je AP.

    Ljekari okrivljuju novi soj virusa omikron za ogroman porast broja novozaraženih, koji je tokom posljednjih 10 dana dostigao rekordne nivoe.

    Porast broja novozaraženih nije doveo do značajnog povećanja broja prijema na odeljenja intenzivne njege, ali je povećao dnevne hospitalizacije, dodajući pritisak na javnu zdravstvenu službu, pri čemu se mnoge bolnice bore s nedostatkom osoblja, jer je sve više zaraženih ljekara i medicinskih sestara.

    Naredba za civilnu mobilizaciju zahtevaće od ljekara da rade za državu 15 dana.