VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zelenski: Ukrajina je spremna donijeti odluke kako bi se zaustavio rat

    Zelenski: Ukrajina je spremna donijeti odluke kako bi se zaustavio rat

    Ukrajina je spremna donijeti potrebne odluke da zaustavi rat u Donbasu, svojoj istočnoj regiji, na novom samitu čelnika Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke, rekao je u utorak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    “Vrijeme je da se dogovorimo o završetku sukoba, a mi smo spremni na potrebne odluke tokom novog samita čelnika iz četiri zemlje”, kazao je Zelenski.

    U istom saopštenju, šef kabineta Zelenskog Andrej Jermak rekao je da Kijev želi dogovoriti mjere poput provođenja primirja i više razmjena zarobljenika.

    Pregovori u “normandijskom formatu” trebali bi pomoći u okončanju sukoba na istoku Ukrajine između ukrajinskih vladinih snaga i proruskih separatista, no zapeli su u novembru zbog različitih pogleda kako bi se dalje trebali nastaviti, piše Reuters.

    Otad je Rusija razmjestila gotovo 100 hiljada vojnika uz svoju granicu s Ukrajinom. Tvrdi da se ne priprema za invaziju, nego želi da Zapad zaustavi svoju podršku ukrajinskoj vladi te traži garancije da se NATO pod vodstvom neće širiti dalje na istok.

    Viši francuski i njemački diplomati prošle sedmice bili su u Moskvi da vide kako oživjeti “normandijski format”.

    Francuski predsjednički dužnosnik rekao je novinarima u utorak da se nada da će viši savjetnici ovaj mjesec održati sastanak, nakon što je Kijev naznačio da je spreman na određene političke geste kako bi se pokrenuli pregovori.

    Dužnosnik je rekao da je glavni ruski pregovarač Dmitrij Kozak dao zeleno svjetlo za nastavak pregovora te da su isto učinili i Zelenski i Jermak.

    “Poteškoće ostaju. Nemamo nikakve iluzije, no mislimo da možemo održati prvi sastanak savjetnika u ‘normandijskom formatu’ do kraja januara”, rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

  • EU će zahtijevati od Poljske da plati 70 miliona eura kazni zbog disciplinskog kažnjavanja sudija

    EU će zahtijevati od Poljske da plati 70 miliona eura kazni zbog disciplinskog kažnjavanja sudija

    Evropska komisija zahtijevat će u narednim sedmicama od Poljske da plati 70 miliona eura kazne zbog spornog sistema koji uključuje disciplinsko kažnjavanje sudija u ovoj državi, prenosi Reuters.

    Glasnogovornik Evropske komisije izjavio je kako je Komisija dobila novo objašnjenje Poljske povodom sistema koji primjenjuje ova država.
    Prema ranijem dogovoru, Poljska je trebala do 11. januara Evropskoj komisiji dostaviti i plan koji uključuje detalje o tome kada i kako planira raspustiti disciplinsko vijeće poljskog vrhovnog suda, tijelo za koje je ocijenjeno da nije u skladu s pravilima EU.

    “Evropska unija ima načine da osigura plaćanje kazni i od Poljske”, rekao je glasnogovornik.


    Varšava je već ranije odbila realizovati odluku Evropskog suda pravde, koja se odnosi na raspuštanje disciplinskog vijeća, zbog čega ova država mora plaćati milion eura kazne na dnevnom osnovu.

    “Ukoliko odgovor Varšave ne zadovolji Komisiju, izvor iz Evropske komisije je rekao kako će Brisel poslati Varšavi fakturu s rokom plaćanja od 45 dana. Do tada, kazna bi iznosila oko 70 miliona eura, a poziv za plaćanje kazni trebao bi uslijediti vrlo brzo”, prenosi Reuters.


    O cjelokupnom slučaju oglasio se i zamjenik poljskog ministra pravosuđa, koji je prošle sedmice optužio Evropsku uniju da postavlja nezakonite zahtjeve te je još jednom naglasio kako Poljska neće popustiti pred ucjenama Brisela.

  • Drugi čin hladnog rata Istoka i Zapada: Danas se sastaju čelnici NATO-a i Rusije

    Drugi čin hladnog rata Istoka i Zapada: Danas se sastaju čelnici NATO-a i Rusije

    Nakon što su u ponedjeljak ruski i američki zvaničnici održali sastanak povodom ruskih zahtjeva vezanih za sigurnost, danas će sastanak u proširenom formatu održati ruska delegacija i čelnici NATO saveza.

    Sastanak koji će se održati u Briselu organizovan je u sklopu Vijeća NATO-a i Rusije, tijela koje je formirano još 2002. godine u sklopu Osnivačkog akta Rusije i NATO-a iz 1997. godine. Uprkos određenim sastancima, Vijeće u posljednjih nekoliko godina postoji gotovo samo formalno zbog sve češćih tenzija na relaciji Moskva – Zapad.
    Tokom današnjeg sastanka ruski zvaničnici i čelnici NATO-a trebali bi razgovarati o deeskalaciji tenzija na području istočne Ukrajine, ali i ruskih sigurnosnih zahtjeva koji se tiču širenja NATO saveza na istok.

    Tokom ranijeg sastanka čelnika SAD-a i Rusije, zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je kako je ruska strana tokom sastanka uputila jasne poruke koje se odnose na nepristupanje Ukrajine i Gruzije NATO savezu.


    “Apsolutno je imperativ za nas da osiguramo da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a. Željeli bismo da se formula usvojena na samitu u Bukureštu 2008. godine povuče i zamijeni sa sljedećom: ‘Ukrajina i Gruzija nikada neće postati članice NATO-a”, rekao je Rjabkov.

    Uoči novog sastanka, generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg izjavio je kako se ne može očekivati rješavanje svih problema tokom sastanka u Briselu, ali da ovakav format razgovora svakako doprinosi rješavanju važnih pitanja.

    “Mislim da ne možemo očekivati da sastanci riješe sva pitanja. Ono čemu se nadamo je da možemo dogovoriti put prema naprijed te da dogovorimo određene procese prema tom putu”, rekao je Stoltenberg.

    Iako su ruski i američki zvaničnici razgovarali o ulasku Ukrajine u NATO, očekuje se kako će se ova tema naročito intenzivirati tokom današnjeg sastanka u Briselu. Još od 2002. godine Ukrajina traži ulazak u NATO savez, međutim situacija i odnosi Zapada s Rusijom predstavljaju najveću prepreku za ostvarivanje ovog plana.

    Prošlog mjeseca su američki predsjednik Joe Biden i ruski lider Vladimir Putin razgovarali upravo i o ovoj temi, a Putin je nekoliko puta naglasio kako Ukrajina predstavlja “crvenu liniju” kada je riječ o odnosima Brisela i Washingtona s jedne te Moskve s druge strane.

    Nakon sastanka u Briselu ruski zvaničnici bi se sutra trebali sastati i sa zvaničnicima OSCE-a, čime bi trebale biti okončane višednevne diplomatske aktivnosti Zapada i Rusije.

  • Zaharova: Amerika više ne podržava nezavisnost Kosova?

    Zaharova: Amerika više ne podržava nezavisnost Kosova?

    Marija Zaharova primetila je protivrečnost u rečima američkog državnog sekretara Entonija Blinkena o nedopustivosti nasilne promene granica.

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije ironično je upitala da li je to Vašington prestao da podržava “suverenitet Kosova”.

    Konkretno, Blinken je ranije izjavio da je jedan od američkih ciljeva pregovora o bezbednosnim garancijama sa Rusijom zaštita osnovnih principa međunarodnih odnosa, odnosno nedopustivost nasilne promene granica, ograničenja učešća u savezima, kao i uspostavljanja sfera uticaja.

    “Da li dobro razumemo da Vašington više ne podržava ‘suverenitet Kosova’ i ne protivi se povratku Sirije u Arapsku ligu?”, prokomentarisala je Zaharova na svom kanalu na Telegramu.

    Mada, kako su SAD ranije mogle to da rade što se tiče regiona sa kojima nemaju veze ni nemaju međunarodnopravni mandat za regulisanje konfliktnih situacija, napomenula je portparolka, uzimajući u obzir da se “suštinski protive uspostavljanju sfera uticaja”.

    Pretpostavlja se da će nakon toga ruski predlozi biti razmatrani 12. januara na savetu Rusija-NATO i 13. januara na platformi OEBS-a u Beču.

    Krajem 2021. Rusija je objavila nacrte sporazuma sa SAD i NATO o bezbednosnim garancijama. Moskva, između ostalog, zahteva od svojih zapadnih partnera pravne garancije odbijanja daljeg širenja NATO-a na istok, ulaska Ukrajine u blok i stvaranja vojnih baza u postsovjetskim zemljama.

  • General poslao jasnu poruku: “Dosta je ponižavanja Rusije”

    General poslao jasnu poruku: “Dosta je ponižavanja Rusije”

    Zapad treba da promjeni stav prema Rusiji i da joj čak pruži mogućnost ulaska u NATO kako bi izbegao vojni sukob.

    To je danas izjavio norveški general-potpukovnik u penziji Robert Mod.

    On je u članku za norveški list kritikovao SAD i njihove saveznike zbog antiruske politike nakon raspada Sovjetskog Saveza. Prema rečima generala, Rusija protekle tri decenije nije primljena u krug zapadnih država, a retorika zemalja Alijanse u okviru Saveta Rusija-NATO bila je usmerena „pre na ponižavanje“ Moskve nego na dijalog.

    “Takođe ne pamtim da sam video i jedan film ili seriju gde su Rusi bili pozitivci, a zapadni likovi negativci. Zapadna kultura promoviše Ameriku i stanovnike Zapadne Evrope kao nešto apsolutno dobro i pritom neguje imidž Rusije i Rusa kao nešto nedvosmisleno zlo, podlo i primitivno. Iskrivljujemo stvarnost prikazujući Rusiju kao glavnog negativca, a SAD i Zapad kao besprekorne zaštitnike demokratije”, smatra Mod.

    Njegov predlog za uspostavljanje dijaloga između Zapada i Moskve je da zapadne zemlje odbace konvencionalno razmišljanje i pregovaraju na osnovu međusobnog poštovanja, lične diplomatije i angažovanja svih strana.

    Možda bi vredelo reformisati postojeće ili stvoriti nove međunarodne institucije, kao i promeniti politiku NATO-a, navodi se u članku.

    “Možda bi NATO zaista trebalo više da se fokusira na odbranu i da otvori vrata svima, uključujući i Rusiji, pozivajući svoje članice da odustanu od baza i nuklearnog oružja van svoje teritorije? Ako ne počnemo da razmišljamo drugačije, verovatno ćemo brzo doći do još većih sukoba i ratova i kratkoročno i dugoročno posmatrano”, zaključio je penzionisani general.

    Ranije je zamenik ministra odbrane Rusije Aleksandar Fomin na brifingu za vojne atašee i predstavnike stranih ambasada akreditovanih u Moskvi izjavio da se Severnoatlantska alijansa sprema za veliki oružani sukob sa Rusijom.

  • Borba protiv Sjevernog toka 2 – beskorisna?

    Borba protiv Sjevernog toka 2 – beskorisna?

    Hipotetičko blokiranje puštanja u rad Sjevernog toka 2 neće naneti štetu ruskoj ekonomiji, napisao je američki ekspert Kris Miler u članku za Forin afers.

    “Neki članovi Kongresa insistiraju na blokadi gasovoda Severni tok 2. To su mere usled kojih Rusija skoro da neće imati nikakve ekonomske troškove. Ako zatvore Severni tok 2, Rusija će samo nastaviti sa isporučuje gas u Evropu postojećim maršrutama”, napisao je on.

    Prema riječima eksperta, već sada postoji višak kapaciteta gasovoda zbog koga će obim prodaje ruskog gasa u Evropi ostati nepromenjen, prenosi Sputnjik. Sjeverni tok 2 je gasovod kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje koji se proteže od obale Rusije preko Baltičkog mora do Nemačke. Trenutno je njen operator kompanija Nord strim 2 AG sa jedinim akcionarom Gaspromom.

  • Putin trijumfuje – Zapad rotira

    Putin trijumfuje – Zapad rotira

    Nizom konferencija o bezbednosti u Evropi ruski predsednik Vladimir Putin dobija pozornicu za svoje fantazije moći.

    Šta bolje može da poželi jedan autokrata, ocenjuje dopisnik DW iz Brisela Bernd Rigert.

    Ruski predsednik Vladimir Putin može da se raduje. Pred njim je nedelja “ruskog festivala”. Planiran je niz konferencija i zasedanja u Ženevi, Briselu, Beču i Brestu koje bi trebalo da posluže da Putina održe u dobrom raspoloženju. I odvrate ga od invazije regularnih ruskih trupa na Ukrajinu.

    Festival je počeo s dva telefonska razgovora u decembru između američkog i ruskog predsednika. Onda je prošlog petka usledila vanredna video-konferencija ministara spoljnih poslova članica NATO na kojoj je “Zapad” usklađivao svoje pozicije.

    Američki predsednik Bajden obećao je prisne dogovore s Evropljanima i to obećanje je i održao. A od ponedeljka su počeli direktni “strateški razgovori” između SAD i Rusije u Ženevi.

    NATO razmišlja

    U sredu se u Briselu održava sednica “Saveta NATO-Rusija”, tela za konsultacije koji je odavno prestalo da se sastaje. Istovremeno, zasedaju i vojni štabovi NATO kako bi razgovarali o jačanju trupa na Crnom moru ili na istočnoj granici Alijanse. U četvrtak raspravlja Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u kojoj su članovi i SAD i Rusija.

    I Evropska unija želi da se pokaže. U sredu, četvrtak i petak se u francuskom Brestu sastaju ministri odbrane i spoljnih poslova EU. Tema je i tamo, kao i na svim ostalim sastancima ove nedelje, sledeća: ruski zahtevi za bezbednosnim garancijama i moguća reakcija na Putinovu eskalaciju u Ukrajini.

    EU kuka

    Zaključak je sledeći: ruski predsednik je uspeo da dovede “Zapad” do rotacije i do toga da se razlike u mišljenjima u protivničkom taboru javno čuju. Jer, u odnosu prema Rusiji postoje jasne razlike između članica NATO i EU, u zavisnosti od interesa.

    Komesar EU za spoljnu politiku Žozep Borel je, povrh svega, Evropskoj uniji još učinio i (rusku) medveđu uslugu, jer kuka da uopšte nije konsultovan kad se radi o bezbednosti u Evropi i Ukrajini.

    Evropljani sve do danas nisu mogli da se slože oko toga kojim oštrim sankcijama će da zaprete Rusiji. Jedino o čemu je EU do sada odlučila jeste da bi u slučaju dodatne agresije Moskve, trebalo da bude plaćena neka cena.


    Ponuda kompromisa Kremlju

    Evropska unija se ne usuđuje da uvede sankcije sektoru koji bi Rusiju stvarno zaboleo- dakle isporukama energenata. To je razumljivo, jer bez gasa i nafte iz Rusije brojne države u Evropi, uključujući i Nemačku, imale bi velikih teškoća sa snabdevanjem.

    Ruski predsednik ne mora da računa s ozbiljnim odlukama u nedelji ruskog festivala. Biće verovatno izgovorena ista ona upozorenja koja se čuju još od 2014. kad je Rusija svoje trupe i dovela na ukrajinsku granicu.

    Sopstvenu vojsku neće upotrebiti ni SAD, a ni ostale članice NATO kako bi pomogle Ukrajini. Isključeno je da NATO udovolji zahtevu Moskve da odustane od mogućeg teoretskog proširenja na Ukrajinu ili Gruziju.

    Neće se upuštati u rusku ucenu, a to naravno zna i Putin. Ali, američki predsednik Bajden je gospodaru Kremlja već zagarantovao da primanje Gruzije ili Ukrajine u NATO u dogledno vreme nije na dnevnom redu. Takvo stanje vlada još od samita NATO 2008. u Bukureštu.

    Nastaviti razgovore

    Zapad će tako i dalje nastojati da se nekako provuče i polagaće nade u diplomatiju, kako ne bi provocirao vojne akcije Rusije. Vladimir Putin će ciljanim provokacijama držati Zapad u pripravnosti.

    On će se pobrinuti za to da konflikti oko Belorusije, Ukrajine, Gruzije, Moldavije i Jermenije i dalje tinjaju, kako bi sprečio dalje korake tih zemalja ka Zapadu. A s vojne tačke gledišta, Zapad njemu deluje krajnje neodlučno, jer nije mogao da organizuje ni sopstveno povlačenje iz Avganistana.

    Rat u Ukrajini, koji je Putin započeo još 2014. aneksijom Krima, trenutno neće biti proširen, jer neuračunljivi predsednik je u suštini već postigao ono što je želeo.

    SAD, NATO i EU i dalje će hteti da razgovaraju i oslanjaće se na to da Putin sebi na unutrašnjem planu ne može da priušti prošireni rat i da je pre svega zabavljen oko konsolidacije svog uticaja u Kazahstanu.

    I ovo neće biti poslednja nedelja “festivala”, a i to je samo po sebi vredno. Jer, oni koji razgovaraju, jedan na drugoga ne pucaju.

  • Objavljena lista najmoćnijih pasoša svijeta za 2022. godinu

    Objavljena lista najmoćnijih pasoša svijeta za 2022. godinu

    Kompanija Henley and Partners je objavila listu najmoćnijih pasoša za ovu godinu. Srbija je napravila pomak i pomjerila se za tri mjesta na listi.

    Prema izvještaju kompanije Henley and Partners za 2022. godinu, postoji sve veći jaz između sjevera i juga kada je u pitanju sloboda putovanja.

    Ova kompanija od 2006. godine redovno prati koji su svjetski pasoši najpovoljni za putovanja i rangira pasoše 199 zemalja.

    Izvještaj ne uzima u obzir privremena ograničenja u putovanjima, tako da ostavljajući po strani aktuelne mjere, vlasnici pasoša Japana i Singapura mogu u teoriji da bez vize putuju u 192 zemlje.

    To je čak 166 destinacija više od državljana Avganistana, koji se nalaze na dnu liste i mogu da uđu u samo 26 zemalja bez vize.

    U prvih deset zemalja praktično da nema pomaka u odnosu na prošlogodišnju listu – Južna Koreja je izjednačena sa Njemačkom na drugom mjestu (sa rezultatom 190), a Finska, Italija, Luksemburg i Španija su zajedno na trećem mjestu (sa ocjenom 189).

    Zemlje EU dominiraju na vrhu liste kao i obično, a Francuska, Holandija i Švedska su se popele za jedno mjesto i pridružile se Austriji i Danskoj na četvrtom mjestu (sa rezultatom 188). Irska i Portugal su na petom mjestu (sa skorom 187).

    Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje su zajedno držale prvo mjesto 2014. godine, malo su se vratile. Podigle su se za jedno mjesto, pa se sad nalaze na šestom mjestu, zajedno sa Švajcarskom, Norveškom, Belgijom i Novim Zelandom.

    Na sedmom mjestu imamo Australiju, Kanadu, Češku, Grčku i Maltu. Zemlje istočne Evrope čine ostatak prvih 10.

    Mađarska i Poljska su se popele na osmo mjesto, Litvanija i Slovačka su se popele na deveto, a Estonija, Letonija i Slovenija su na desetoj poziciji.

    U nastavku vam predstavljamo prvih 10 i posljednjih 10 zemalja na listi:

    Henlijev indeks pasoša (The Henley Passport Index) nudi rang listu svih pasoša na svijetu po broju destinacija u koje može da se putuje sa njima bez vize.

    Indeks i njegov sadržaj baziran je na podacima Međunarodne asocijacije za vazdušni transport (IATA), uz dopune tima firme Henley & Partners.

    Indeks objedinjuje 199 različitih pasoša i 227 destinacija za putovanje.

    Najbolji pasoši u svetu

    1. Japan, Singapur (192)
    2. Njemačka, Južna Koreja (190)
    3. Finska, Italija, Luksemburg, Španija (189)
    4. Austrija, Danska, Francuska, Holandija, Švedska (188)
    5. Irska, Portugal (187)
    6. Belgija, Novi Zeland, Norveška, Švajcarska, Velika Britanija, SAD (186)
    7. Australija, Kanada, Češka, Grčka, Malta (185)
    8. Poljska, Mađarska (183)
    9. LItvanija, Slovačka (182)
    10. Estonija, Letonija, Slovenija (181)

    Najgori pasoši
    Zemlje koje mogu da uđu u manje od 40 zemalja na svijetu

    1. Sjeverna Koreja (39)
    2. Nepal, Palestinske teritorije (37)
    3. Somalija (34)
    4. Jemen (33)
    5. Pakistan (31)
    6. Sirija (29)
    7. Irak (28)
    8. Avganistan (26)

    Mađarska i Slovenija najbolje u okruženju
    Što se tiče zemalja u okruženju, najbolje se kotiraju Mađarska, koja se nalazi na osmom mjestu (183), Slovenija na 10. mjestu (181), Rumunija na 16. mjestu (174) i Hrvatska i Bugarska na 17. mjestu (173).

    Srbija se nalazi na 36. mjestu (135), Sjeverna Makedonija na 42. mjestu (125), Crna Gora na 43. mjestu (123), Bosna i Hercegovina na 47. (117) i Abanija na 49. (114).

    Na listi se nalazi i samoproglašeno Kosovo, kome je pripalo 103. mjesto što znači da bez vize mogu da putuju u 40 zemalja.

    Ako uporedimo prošlu listu, uočavao se da su zemlje u okruženju napravile pomak, kao i da se Srbija sa 39. popela na 36. mjesto.

  • Australijske vlasti provjeravaju Đokovićev “lažni dokument”

    Najbolji teniser svijeta Novak Đoković, našao se pod novim optužbama australijskih vlasti da je lagao o dokumentima.

    Kako prenosi novinarka Karen Svini, federalna vlada novi adut pronašla je u Australijskoj putnoj deklaraciji (Australian Travel Declaration), dokumentu koji moraju da popune svi koji ulaze u Australiju, piše Sportklub.

    Đoković je u tom dokumentu naveo da nije putovao u 14 dana prije nego što je sletio u Australiju 5. januara. Kako se navodi, viđen je na terenima u Srbiji 25. decembra i zatim kako trenira u Španiji 2. januara.

    Kako se navodi, davanje pogrešnih informacija u tom dokumentu predstavlja “ozbiljan prekršaj” koji podliježe i kazni.

    Đoković je rekao imigracionim službenicima da je Teniska asocijacija Australije popunila formular u njegovo ime, ali je službenik unio da je to učinjeno “na osnovu informacija koje je dostavio čovjek sa vizom”.

    Kako navodi novinar Rasel Fuler, taj Novakov postupak “nije baš mudar, s obzirom na okolnosti, ali nije nešto što bi u uobičajenim okolnostima predstavljalo problem”.

    Sudija Entoni Keli prethodno je usvojio Đokovićevu žalbu na odluku da mu se poništi viza i izdao je oštro upozorenje izvršnoj vlasti da odluku ne preinačuje, što ipak ne znači da će ministar Hoks postupati u skladu s tim upozorenjem.

    Australijan open počinje 17. januara, a Đoković je devetostruki šampion.

  • Zaharova: Rusija za dalji rad sa SAD o garancijama

    Zaharova: Rusija za dalji rad sa SAD o garancijama

    Rusija je pokazala radni duh tokom razgovara sa SAD o bezbjednosnim garancijama i spremna je za nastavak konstruktivnog dijaloga, izjavila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Polazimo od premise – i, mislim, ovo je očigledno – od toga da složena pitanja (bezbjednosnih garancija), a to su veoma složena pitanja koja uzrokuju, blago rečeno, razlike mišljenja, još uvijek imaju šansu i da treba da imaju šansu za profesionalan, konstruktivan i poslovan razgovor. Mi, sa naše strane, demonstriramo i pokazujemo ovaj duh i spremni smo za nastavak rada”, poručila je Zaharova, komentarišući rezultate rusko-američkih konsultacija o bezbjednosnim garancijama u Ženevi, prenosi TAS S.

    Prema riječima portparolke, “nema drame” duž odgovarajućeg radnog kolosijeka, a sada predstoje razgovori o pitanjima bezbjednosnih garancija na sjednici Savjeta NATO-Rusija u Briselu i na sastanku Stalnog savjeta OEBS-a u Beču.

    “Na osnovu ukupno obavljenih razgovora, donosiće se analitički zaključci”, zaključila je Zaharova.

    Rusko-američke konsultacije posvećene pitanjima bezbjednosnih garancija završene su 10. januara u Ženevi.

    Rusija će sutra razgovarati o svojim zabrinutostima u sferi bezbjednosti u Evropi, kao i o bezbjednosnim garancijama na briselskom sastanku Savjeta NATO-Rusija, a prekosutra na bečkom zasijedanju Stalnog savjeta OEBS-a.