VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Drama na aerodromu u Parizu

    Drama na aerodromu u Parizu

    Policija u Parizu ubila je danas muškarca koji je mlatarao nožem na aerodromu Šarl de Gol.

    “Ovog jutra, pripadnici policije neutralizovali su osobu koja je imala nože na aerodromu ‘Šarl de Gol’ “, navela je policija na društvenoj mreži “Tviter”.Kako javlja radio stanica “RTL”, muškarac naoružan nožem pokazivao je “znake agresije”, odbio je da posluša naređenja policija, a navodno se u jednom trenutku i zatrčao prema policajcima.Snage bezbednosti nalaze se u stanju pripravnosti još 2015. godine zbog talasa terorističkih napada džihadista u kojima je do sada poginulo više od 250 ljudi.

  • “Rusija zatražila sjednicu SB UN-a zbog granatiranja nuklearne elektrane Zaporožje”

    “Rusija zatražila sjednicu SB UN-a zbog granatiranja nuklearne elektrane Zaporožje”

    Prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim nacijama Dmitrij Poljanski potvrdio je zahtjev Moskve da se 11. avgusta održi sastanak Savjeta bezbjednosti UN, na kojem bi se razgovaralo o pitanju ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje.

    “Potvrđujem. Zatražili smo sastanak o ukrajinskom granatiranju nuklearne elektrane Zaporožje. Ovo pitanje zahtjeva detaljan razgovor sa našim kolegama iz Savjeta bezbjednosti. Ukrajinske provokacije ne smiju se sakriti od javnosti”, napisao je ruski zvaničnik na svom Telegram kanalu, komentarišući informacije koje je ranije objavio anonimni izvor u Ujedinjenim nacijama, prenosi TASS.

    U martu 2022. godine, ruske snage su zauzele Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Evropi sa šest reaktora koji su u aktivni, a postrojenje sada radi sa 70 odsto svojih kapaciteta.

    Moskva i Kijev se međusobno optužuju za granatiranje nuklearne elektrane Zaporožje, a portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova rekla je u ponedjeljak da Kijev drži cijelu Evropu kao taoca granatiranjem ovog postrojenja.

    Ruska vojno-civilna uprava Energodara, gdje je nuklearna elektrana, saopštila je da je “kijevski režim 7.avgusta ispalio raketu Uragan kalibra 220 mm sa kasetnom bojevom glavom, čiji su dijelovi oštetili upravne zgrade i okolnu teritoriju spremišta ” i da je prije toga ukrajinska vojska bombardovala Zaporožje 5. i 6. avgusta.

    Rusija očekuje da generalni sekretar UN Antonio Gutereš preduzme korake kako bi se omogućila posjeta predstavnika Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) nuklearnoj elektrani u Zaporožju, saopštio je juče predstavnik ruskog ministarstva za neširenje i kontrolu oružja Igor Višnjevski.

    Ukrajinski ambasador pri IAEA Јevgenij Cimbaljuk rekao je u ponedjeljak da ruske snage žele da izazovu nestanak struje u južnoj Ukrajini granatiranjem njenog nuklearnog kompleksa u Zaporožju.

    On je, takođe, pozvao IAEA da obiđe postrojenje u Zaporožju ovog mjeseca.

    U planu proruskih vlasti je da se dio električne energije proizvedene u Zaporožskoj elektrani usmjeri na Krim, navodi TAS S.

  • Svi se uzdaju u sud u Strazburu: Hrvatska godinama zarađuje na tuđoj imovini

    Svi se uzdaju u sud u Strazburu: Hrvatska godinama zarađuje na tuđoj imovini

    Proces da svi koji su do 1991. imali neku imovinu u Hrvatskoj vrate u svoj posjed mogao bi da otvori Sud u Strazburu ako se pozitivno odredi prema predstavci Udruženja “Oduzeta imovina” iz Novog Sada, u kojoj se traži da ovaj sud ujednači svoju sudsku praksu u tumačenju ljudskih prava, rekao je predsjednik ovog udruženja Zoran Ristić.
    Ristić je istakao da veliki broj građana i preduzeća sa prostora nekadašnje Jugoslavije godinama bezuspješno pokušava da dođe do svoje imovine vrijedne više od deset milijardi maraka.

    On vjeruje da će Sud uvažiti ovaj zahtjev, koji bi ispravio veliku nepravdu počinjenu prema prijeratnim vlasnicima imovine u Hrvatskoj.

    “Taj zahtev smo podneli Komitetu za ljudska prava Saveta Evrope. Iz neslužbenih izvora sam dobio informaciju da je on nedavno naložio Velikom veću suda u Strazburu, koji čini 17 sudija, da razmotri ovaj zahtev sa aspekta primene zajedničkog materijalnog prava. Da bude identično”, rekao je Ristić za “Glas Srpske”.

    Ristić, koji je i advokat, podsjetio je da je ovaj sud prošle godine naložio da se sruši Pravoslavna crkva u selu Konjević Polje kod Bratunca, koja je sagrađena 1993. na imanju Fate Orlović, a potpuno suprotan stav su iznijeli prema predstavkama firmi iz Srbije i BiH.

    Hrvatske vlasti decenijama ignorišu Međunarodni sporazum o sukcesiji, odnosno Aneks G Sporazuma, u kojem je navedeno da će prava na pokretnu i nepokretnu imovinu, na koju su građani ili druga pravna lica imali pravo 31. decembra 1990. godine, biti priznata, zaštićena i vraćena od strane te države.

    Umjesto toga, Hrvatska je prije nekoliko godina donijela Zakon o upravljanju državnom imovinom, kojim je, u stvari, svu ovu spornu imovinu proglasila državnom, nakon čega je krenula da najatraktivnije objekte izdaje pod zakup, odnosno koncesiju na period od 30 godina.

  • Od novembra 2023. u EU samo uz elektronski obrazac

    Od novembra 2023. u EU samo uz elektronski obrazac

    ETIAS, novi sistem za ulazak u EU za državljane zemalja koje su izuzete od viznog režima sa zemljama šengen zone, ponovo je odgođen i neće biti aktivan prije novembra 2023. godine, potvrđeno je “Nezavisnim” u Evropskoj komisiji.

    Podsjećanja radi, kada sistem počne da se primjenjuje, bez popunjavanja ovog formulara putnicima iz BiH i drugih zemalja kojima ne treba viza neće biti moguće ući u EU bez obzira na to što je BiH na listi zemalja koje imaju viznu liberalizaciju s EU.

    Kako nam je objašnjeno iz Pres-službe Evropske komisije, nakon uvođenja biće uspostavljen tranzicioni period i grejs period.

    “Kada ETIAS postane operativan, biće uveden tranzicioni period od šest mjeseci. Tokom tranzicionog perioda zemlje članice će morati da informišu putnike o uslovima za potrebne dokumente nakon isteka tog perioda. Nakon tranzicionog perioda će nastupiti grejs period. Tokom njega biće primijenjen uslov za validnu dokumentaciju, osim ako osoba prelazi granicu prvi put nakon kraja tranzicionog perioda”, objašnjeno nam je.

    Na stranicama Evropske komisije nismo uspjeli pronaći vijest ili obavještenje da je došlo do odgađanja primjene ETIAS-a, ali smo u jednoj brošuri Evropske komisije pronašli podatak da će sistem biti u primjeni od novembra 2023. godine, ali na brošuri nema datuma kada je objavljena.

    Ovo nije prvo odgađanje primjene ETIAS sistema. U prvoj varijanti sistem je trebalo da bude u primjeni od januara 2021. godine, ali je odgođen do početka 2022, a onda i do početka 2023. godine. Neki evropski mediji javljaju da će i nakon uvođenja sistema biti uključen grejs period od pola godine, kako bi se granične službe, avio-kompanije i druge organizacije koje se bave prekograničnim transportom ljudi prilagodile na nova pravila, što sugeriše da bi ponovo moglo doći do odgađanja.

    U brošuri koju smo pomenuli naglašeno je da je Evropska komisija 2016. godine prvi put predložila uvođenje ovakvog sistema, koji podrazumijeva popunjavanje online obrasca od strane svakog putnika koji namjerava da posjeti EU, a za ulazak mu ne treba viza. Cijena obrasca je sedam evra i vrijedi tri godine i za neograničen broj ulazaka u EU.

    “Putnici će morati da popune online obrazac putem specijalno uređenog internet sajta ili putem aplikacije na mobilnim uređajima. Popunjavanje formulara ne bi trebalo da uzme više od 10 minuta i neće zahtijevati posebnu dokumentaciju osim pasoša”, naglašavaju oni.

    Provjera navoda u formularima bi, kako je istaknuto, trebalo u 95 odsto slučajeva da bude završena u roku od 10 minuta od podnošenja aplikacije. Aplikanti će dobiti automatizovanu poruku da je njihova aplikacija procesuirana i odobrena.

    “U slučaju da se podaci navedeni u formularima nađu u bazama podataka ili ne dođe do odluke tokom automatskog procesa, aplikacija će biti procesuirana lično u Centralnoj jedinici Evropske agencije za granice i Agencije za obalnu službu, ili od strane tima u jednoj od zemalja članica. U tom slučaju rok za dobijanje odgovora može da potraje do 96 sati. U veoma izuzetnim slučajevima moguće je traženje dodatnih informacija i mogući su dodatni proceduralni koraci, ali u svakom slučaju maksimalan rok za odgovor je unutar četiri sedmice od podnošenja aplikacije”, navedeno je. Od tih pet odsto očekuje se da će tri do četiri odsto biti riješeno u korist aplikanta, dok će ostatak biti odbijen.

  • Tramp će morati da pokaže poreske prijave

    Tramp će morati da pokaže poreske prijave

    Komisija Predstavničkog doma SAD ima pravo da pregleda poresku prijavu bivšeg predsjednika Donalda Trampa, odlučio je danas žalbeni sud. Apelacioni sud glavnog grada SAD presudio je protiv bivšeg republikanskog predsjednika, ocijenivši da je zahtjev komiteta opravdan.
    Sud je presudio da zahtjev ne krši podjelu vlasti i da nije protivustavan, kao i odluka administracije Džoa Bajdena da podnesu prijave Kongresu.

    Odluka je korak ka okončanju višegodišnje pravne bitke oko Trampovih poreskih prijava i mogla bi da dovede do objavljivanja informacija o njegovim finansijama prije izbora 2024. godine.

    Presuda dolazi dan nakon što je Tramp objavio da su agenti FBI-a izvršili raciju na njegovom imanju na Floridi i provalili u njegov sef. Trampov sin je potvrdio da je to urađeno u okviru istrage o predsjednikovom odnosu prema zvaničnim dokumentima Bijele kuće, za koje dio američkih medija piše da su često uništavani.

    Odbor Predstavničkog doma saopštio je danas nakon presude da uskoro očekuje poreske prijave bivšeg predsjednika SAD. Trampov advokat još nije komentarisao presudu niti najavio moguću žalbu Vrhovnom sudu.

    Sud je odbacio argumente Trampovih advokata da izvještaji treba da ostanu tajni jer je, kako tvrde, odbor politički motivisan. Tramp je prvi predsjednik u posljednjih 40 godina koji nije objavio svoje poreske prijave koje bi otkrile njegovo pravo bogatstvo i aktivnosti njegovog porodičnog biznisa.

  • Rusi napuštaju region?

    Rusi napuštaju region?

    Ukrajinske lokalne vlasti u oblasti Herson, saopštile su da porodice ruskih vojnika napuštaju region zbog ukrajinskog kontranapada.

    Kako je saopštila civilna uprava Hersonske oblasti, zbog ukrajinskih nasrtaja na Antonivski i Kakovski most, među Rusima u Hersonu je počela da se širi panika.

    Ova informacija nije nezavisno proverena.

  • NATO: Srbija blizak partner

    NATO: Srbija blizak partner

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ocenio je da je Severnoatlanska alijansa dugogodišnji i blizak partner sa Srbijom.

    On je rekao da se parnerstvo zasniva na politickom dijalogu i na praktičnoj saradnji, uz puno poštovanje državne politike vojne neutralnosti Srbije.”Naš politički dijalog se ispoljava na različite načine. Uključuje moje kontakte sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i drugim političkim liderima i regularne interakcije sa srpskim kolegama koje imaju moj zamenik pomoćnika za politička pitanja i bezbednosnu politiku i šef NATO vojne kancelarije za vezu u Beogradu. Takođe, uključuje dobro uspostavljene odnose između komandanta KFOR i srpskog načelnika generalštaba”, rekao je Stoltenberg za podgoričke “Vijesti”. On kaže da takvi odnosi omogućavaju konstruktivni duh i uzajamno poštovanje “koji treba da se nastave”.

    Kada je reč o Kosovu i Metohiji, Stoltenberg je rekao da je “nedavno razgovarao sa političkim rukovodstvom u Prištini i Beogradu oko tenzija na severu Kosova”.

    “Sve strane moraju da ostanu mirne, da izbegavaju jednostrane akcije i konstruktivno da se angažuju u dijalogu, uz posredovanje Evropske unije. U skladu sa svojim mandatom UN, misija KFOR blisko prati situaciju i spremna je da interveniše ukoliko stabilnost bude ugrožena”, poručio je on.

    Stoltenberg je rekao da će NATO nastaviti da podržava u potpunosti dijalog, uz posredovanje EU.

    Osvrćući se na Bosnu i Hercegovinu, Stoltenberg je rekao da je BiH “prešla dalek put od konflikata iz devedesetih godina, ali, nažalost, tenzije ostaju visoke, sa retorikom koja doprinosi podelama, obustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju njenog napretka”.

    O Crnoj Gori, Stolteberg je rekao da je cenjena saveznica, koja značajno doprinosi zajedničkoj bezbednosti, uključujući i učešće trupa u multinacionalnoj borbenoj grupi NATO u Letoniji i mirovnoj misiji na KiM.

    “Pozdravljam doprinos Crne Gore stabilnosti širom regiona Zapadnog Balkana, kao i njenu povećanu potrošnju na odbranu. Sve to predstavlja konkretan pokazatelj snažne posvećenosti Crne Gore NATO”, dodao je Stoltenberg.

  • Poljska zaprijetila Evropskoj uniji

    Poljska zaprijetila Evropskoj uniji

    Poljska će uzvratiti Evropskoj uniji ako joj ne isplati namijenjena sredstva za oporavak od pandemije, rekli su danas vladajući poljski političari nakon što je Brisel signalizirao da nije zadovoljan posljednjim pravosudnim reformama Varšave.

    Više od 35 milijardi evra stavljeno je na čekanje zbog spora između Brisela i Varšave oko pravosudne reforme za koju EU tvrdi da krši demokratske standarde.

    Evropska komisija odobrila je sredstva za Poljsku u junu, ali šefica tog tijela Ursula fon der Lejen rekla je tokom svoje posjete toj zemlji da na vladavini prava treba još raditi.

    Vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) objavila je da je cilj reforme pravosuđa učiniti sistem efikasnijim, odbacivši da se miješa u sudove iz političkih razloga.

    “Ako će biti pokušaja blokade isplate, a Evropska komisija pokuša stvoriti pritisak na nas, nemamo izbora nego izvući sva oružja iz našeg arsenala i odgovoriti baražnom vatrom”, rekao je za poljski radio Krištof Sobolevski, glavni sekretar PiS-a.

    Ali nije precizirao na šta konkretno misli.

    Odbijanje Varšave da pristane na evropske zahtjeve oko pravosuđa podstaklo je kritike opozicije da PiS zapravo želi izvući Poljsku iz Evropske unije, što vlada odbacuje, prenosi “Index.hr”.

  • Oglasila se Ukrajina o eksploziji na Krimu: “Šta mi imamo sa tim?”

    Oglasila se Ukrajina o eksploziji na Krimu: “Šta mi imamo sa tim?”

    Ukrajina nije odgovorna za jučerasnje eksplozije u ruskoj vazdušnoj bazi na Krimu, saopštio je Mihail Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, i upitao šta oni imaju sa tim, prenose mediji.

    Podoljak je sugerisao da se možda radi o diverzantskim akcijama partizanskih jedinica, piše Rojters, a prenosi Tanjug.

    Na pitanje novinara da li Ukrajina preuzima odgovornost za eksplozije na Krimu, Podoljak je odgovorio: “Naravno da ne. Šta mi imamo sa tim?”, navodi britanska agencija.

    Jedna osoba je poginula, a osam je povrijeđeno u incidentu na aerodromu na Krimu, saopštilo je juče lokalno ministarstvo zdravlja.

    Rusko ministarstvo odbrane ranije je saopstilo da je municija eksplodirala na aerodromu na Krimu, ali da nije bilo nikakvog napada, i da nijedan avion nije oštećen, prenio je TAS S.

  • Bijela kuća: Bajden nije bio obaviješten o raciji na Trampovu kuću

    Bijela kuća: Bajden nije bio obaviješten o raciji na Trampovu kuću

    Američki predsjednik Džozef Bajden nije bio unaprijed obaviješten o raciji na dom bivšeg predsjednika Donalda Trampa na Floridi, saopštila je danas Bijela kuća, ističući da Ministarstvo pravde vodi istragu nezavisno.

    “Predsjednik nije bio obaviješten, nije bio svjestan toga, niti je iko iz Bijele kuće znao za to”, rekla je novinarima portparolka Bijele kuće Karin Žan-Pjer, prenio je Rojters.

    Bivši američki predsjednik Tramp rekao je danas da su agenti FBI izveli raciju na njegovom imanju Mar-a-Lago na Floridi i da su tokom pretresa obili sef.

    Kako su navela dva izvora upoznata sa situacijom, FBI je pretražio Trampovu rezidenciju na osnovu naloga u okviru istrage o mogućem nezakonitom uklanjanju i uništavanju dokumenata Bijele kuće nakon njegovog predsjedavanja, prenio je ranije Gardijan.