VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “To je za sada najveća vojna tajna Rusije…”

    “To je za sada najveća vojna tajna Rusije…”

    Vojni analitičar Mario Galić izjavio za hrvatske medije, govoreći o situaciji u Ukrajini, da svaka vojska objavljuje podatke koji njoj odgovaraju.

    “Morate znati da će svaka strana govoriti ono što njima ide u korist. Tako i ukrajinska vojska. Njima trenutno ide u korist da su zaustavili napredovanje Rusa na gotovo svim pravcima. Teške borbe se još vode u Marijupolju, ali to se i očekivalo”, rekao je on.

    “Ruska vojska na ostalim mestima uglavnom stoji, a na nekim delovima Ukrajina je preuzela inicijativu. To se odnosi na prekidanje puteva za snabdevanje”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima, glavno težište ukrajinske vojske je da se ne dopusti okruženje Kijeva. “Ne može se krenuti u napad dok nije opkoljen grad. Ne znam imaju li oni (Rusi) uopšte više volje za to. Podaci o gubicima su sada najveća vojna tajna u Rusiji. Zadnje što su objavili je da je poginulo 1.500 vojnika, to je valjda 10 puta manje od stvarnog broja”, kaže Galić.

    Tvrdi i da su gubici na obe strane veliki. “I ukrajinska snaga ima jednako velike gubitke. Borbe su prve dve sedmice bile velike. Ne možemo još reći da je Marijupolj pao, ali je samo pitanje vremena kad će ga Rusi osvojiti. Rusi su tamo poslali poslali Čečene da ne bi oni ginuli. Ulične borbe su nešto najgore u ratovanju, mora da ide čovek na čoveka”, objašnjava Galić.

  • Rusi: Kadirov predvodi operaciju “čišćenja” Mariupolja, Čečeni u bazi Azova

    Rusi: Kadirov predvodi operaciju “čišćenja” Mariupolja, Čečeni u bazi Azova

    Jedinice tzv. Donjecke Narodne Republike u potpunosti kontrolišu predgrađe Mariupolja, rekao je predstavnik Narodne milicije Eduard Basurin, javlja RIA Novosti.

    “Situacija u Mariupolju je veoma komplikovana. Predgrađe Mariupolja je potpuno pod našom kontrolom, borbe se i dalje vode u centralnom dijelu“, precizirao je on.

    Basurin je dodao da separatističke snage nastavljaju “čišćenje” i provjeravaju svaki kvadratni metar zbog “napuštenih mina”.

    Mariupolj je sa blizu 450.000 stanovnika drugi po veličini grad u regionu, odmah poslije Donjecka. Nakon što su ga separatisti zauzeli 2014., u junu iste godine došao je ponovo pod kontrolu ukrajinskih vlasti.

    1. marta 2022. godine grad je opkoljen od separatističkih jednica, ruske vojske i Čečena. Mariupolju je posebno zloglasan grad kod Rusa jer se u njemu nalazi nacionalistički puk “Azov”, protiv čijih boraca su u Moskvi pokrenuti krivični postupci.


    Moskovski mediji su objavili informaciju kako su ruski marinci i Čečeni zauzeli bazu “Azova”, a operaciju navodno lično predvodi čečenski lidr Ramzan Kadirov.

    Međutim, ove informacije nisu potvrđene sa ukrajinske strane.

    Već više od mjesec dana traje ruska agresija na suverenu Ukrajinu. Prema podacima UN-a, zbog rata u ovoj zemlji raseljeno je svako četvrto ukrajinsko dijete.

  • Poruka Lavrova srpskom narodu

    Poruka Lavrova srpskom narodu

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da Moskva zna kakav se pritisak vrši na Srbiju da uvede sankcije Rusiji zbog ukrajinske krize, te da duboko poštuje srpski narod i njegovu privrženost svojim tradicijama i historijskim prijateljima.

    “Duboko uvažavamo srpski narod, srpsku kulturu, historiju, njihovu privrženost tradicionalnim prijateljima i sigurni smo da će oni nastaviti sa pametnim izborom u ovoj situaciji”, rekao je Lavrov.

    On je podsjetio da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više govorio puta o toj temi i istakao da Srbija ima svoje interese.

    “Vidimo na Balkanu pokušaj SAD da nametnu svoju hegemoniju”, rekao je Lavrov u obraćanju za srbijanske medije.

    On je rekao da ne može da odgovara na odluke koje donosi Srbija i njeno rukovodstvo, dodajući da su Srbi i Rusi bratski narodi, objedinjuje ih zajednička historija i pobjede protiv zajedničkog neprijatelja.

    “Vidimo koliko su ta osjećanja ukorijenjena u duši srpskog naroda i njegovog historijskog sjećanja”, rekao je Lavrov.

    On je istakao da Rusija nikad ništa ne nameće silom kao što to čini Zapad putem ekonomskih i drugih ucjena.

    “To nije pristojno, tako se ne treba ponašati ni u društvu, a ni na međunarodnoj sceni kad svima pokušavaju da zavrću ruke”, ocijenio je Lavrov.

    On je rekao da se uvijek naći povod jer je cilj da se obuzdava Rusija na strateškom planu, a jedino što je zapanjujuće u ovoj etapi je “eksplozija pećinske rusofobije koju lideri zapadnih država aktivno podstiču”.

    “U Evropi se već dešavalo nešto slično i znamo kako se to završilo. Neman ikave izolacije Rusije. O njoj govore oni koji su se mentalno pomirili sa diktaturom Zapada. Pokušaj da se uguše druge civilizacije je ćorsokak, ta orijentacija je osuđena na propast”, rekao je Lavrov.

    On je naveo da Rusija ima ogroman broj partnera u azijsko-pacifičkom regionu, Latinskoj Americi, te da ima dobre odnose sa nizom međunarodnih organizacija.

    “U strateški najvažnijem regionu, imam u vidu Evroaziju, formirane su i uspješno rade, uz učešće Rusije, organizacije poput Šangajske organizacije za saradnju. Sa Kinom imamo najbolju saradnju u historiji, razvijamo saradnju s Indijom, zemljama Latinske Amerike”, naveo je Lavrov.

    On je istakao da Zapad pokušava da vrši izolaciju Ruske Federacije time što predočava “aritmetičke rezultate glasanja u UN-u”.

    “Znamo kakvim su ucjenama izložene te zemlje. Za nas to znači samo jedno, da se SAD same plaše izolacije. Ako su već toliko uvjerene u svoje vrijednosti, onda neka svoje pozicije iznesu i puste druge zemlje da naprave svoj izbor. Neka biraju slobodno, bez ikakvog pritiska”, rekao je Lavrov.

    On je naveo da su SAD pokorile čitavu Evropu i da rukovode i EU i NATO-om, koristeći njegovu infrastrukturu u interesu jačanja vojno-političkih pozicija.

    “Vidimo kako se ponaša taj savez NATO i EU prema drugim državama, to je čista autokratija”, istakao je Lavrov.

  • Ukrajinci polažu oružje?

    Ukrajinci polažu oružje?

    Ukrajinskoj vojsci ponestaje municije i zbog toga mnogi polažu oružje, izjavio je Eduard Basurin, portparol Narodne milicije Donjecke Narodne Republike.

    “Čini se da sada počinju da stižu manje količine municije. Već sam jednom rekao da im je ponestalo zaliha”, saopštio je Basurin za TV kanal Rusija 24, prenosi agencija RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, ukrajinski vojnici koji polažu oružje priznaju da im je nestalo municije i da se zato predaju.

  • Britansko ministarstvo odbrane: Ruski logistički problemi zakomplikovani slabim moralom

    Britansko ministarstvo odbrane: Ruski logistički problemi zakomplikovani slabim moralom

    Ministarstvo odbrane Velike Britanije je na svome Twitter profilu objavilo redovni dnevni pregled situacije u Ukrajini. U posljednjih 24 sata prema njihovim tvrdnjama nije bilo značajnijeg pomjeranja ruskih trupa.

    Prema tvrdnjama iz ovog ministarstva već postojeći ruski problemi sa logistikom dodatno su zakomplikovani kontinuiranim nedostatkom momentuma i slabim moralom među ruskim vojnicima ali i agresivnom odbranom Ukrajinaca.

    Rusija je zauzela najviše teritorije u južnom dijelu Mariupolja gdje se nastavljaju teške borbe dok Rusi pokušavaju da zauzmu luku.
    Generalštab vojske Ukrajine u svome jutarnjem izvještaju navodi kako je ukrajinska vojska nastavila da izvodi defanzivne operacije na istoku, jugoistoku i sjeveroistoku.

    Defanzivne bitke se vode u Topolska, Kamyanka i Sukha Kamyanka, na jugu prema tvrdnjama ukrajinske strane zaustavljeno je napredovanje prema gradovima Huliaipole i Zaporožje.
    Iz generalštaba ukrajinske vojske tvrde da su uništili četiri ruska aviona, jedan helikopter, dvije bespilotne letjelice i srušili dva krstareća projektila u toku prethodnog dana.

  • Ukrajina usporila rusko napredovanje, više gradova pod konstantnim bombardovanjem

    Ukrajina usporila rusko napredovanje, više gradova pod konstantnim bombardovanjem

    Ukrajina je usporila neke od napredovanja Rusije, ali više gradova je pogođeno projektilima, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

    U međuvremenu, Zelenski je rekao da je spreman prihvatiti neutralni, nenuklearni status kao dio mirovnog sporazuma s Rusijom.
    Evo najnovijih dešavanja u ratu u Ukrajini:

    Ruski udari se nastavljaju: savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoliak rekao je da su gradovi Luck, Harkov, Žitomir i Rivne među lokacijama pogođenim ruskim projektilima u nedjelju. “Svakog dana sve više projektila. Mariupolj pod ‘carpet (tepih op. a.)’ bombardovanjem'”, rekao je on.

    “Rusija više nema jezik, humanizam, civilizaciju. Samo projektili, bombe i pokušaji da se Ukrajina zbriše s lica zemlje.” Glasna eksplozija praćena sirenama također se čula u Kijevu rano u ponedjeljak, prenose timovi CNN-a na terenu.

    S novom rundom mirovnih pregovora zakazanom za utorak u Istanbulu, Zelenski je u video snimku objavljenom na društvenim mrežama rekao da su mir i obnova normalnog života “očigledni” ciljevi Ukrajine.

    Američki predsjednik Joe Biden kaže da nije pozivao na promjenu režima: Pokušavajući zaustaviti reakciju na primjedbe iznesene u subotu, američki predsjednik Joe Biden je rekao: “Ne”, odgovarajući na pitanje novinara koji ga je pitao da li poziva na promjenu režima. Bajden je ranije rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin “ne može ostati na vlasti”. Drugi zvaničnici Bidenove administracije pokušali su da se vrate i razjasne njegov komentar.

    Ukrajina obećava “odmah istragu” nakon što se pojavio šestominutni video koji prikazuje ono što izgleda kao ukrajinski vojnici koji pucaju u koljena muškarcima koji su očigledno ruski zarobljenici tokom operacije u regiji Harkov.

    Upitan o snimku, viši predsjednički savjetnik, Oleksij Arestovič, rekao je: “Vlada ovo shvata veoma ozbiljno i odmah će biti sprovedena istraga. Mi smo evropska vojska i ne ismijavamo svoje zatvorenike. Ako se ovo ispostavi da budemo stvarni, ovo je apsolutno neprihvatljivo ponašanje”

    Šef ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je da bi Putin mogao tražiti da Ukrajinu podijeli na dva dijela – poput Sjeverne i Južne Koreje. Brig. General Kirilo Budanov rekao je da su ruske operacije oko Kijeva propale i da je sada nemoguće da ruska vojska zbaci ukrajinsku vladu. Putinov rat je sada bio fokusiran na jug i istok zemlje, rekao je on.

    “Ruske snage će pokušati da nametnu liniju podjele između neokupiranih i okupiranih regija naše zemlje. U stvari, to je pokušaj stvaranja Sjeverne i Južne Koreje u Ukrajini”, rekao je on.

  • Rat u Ukrajini ulazi u fazu iscrpljivanja protivnika

    Rat u Ukrajini ulazi u fazu iscrpljivanja protivnika

    Nešto više od mjesec nakon što su prve ruske rakete pogodile međunarodni aerodrom u Kijevu, ruska vojna kampanja je poremećena i skrenuta sa tračnica, tvrdoglavim otporom Ukrajinaca i u posljednjih nekoliko dana agilnim ukrajinskim protivnapadima na nekoliko frontova.

    CNN-ova analiza sateltskih snimaka, sadržaja sa društvenih medija i oficijalnih objava sa obje strane sugeriše da rat ulazi u novu fazu, fazu iscrpljivanja u kojoj bi Rusi mogli da izgube dodatne teritorije i suočiti se sa još više logističkih problema dok Ukrajinci presjecaju njihove opskrbne linije.

    Ruske snage su zadržale brojčanu prednost ali ne neodoljivu . Njihove oklopne jedinice su se mučile protiv protivtenkovskog oružja koje je Ukrajini donirao Zapad, kao i turskih bespilotnih letjelica.

    Slaba logistička potpora, upitna taktika i dokazi o slabom moralu ruskih bataljonskih taktičkih grupa omogučili su ukrajinskoj vojsci da zadrži rusko napredovanje u nekoliko regija i počne uzvraćati neprijatelju.

    Postoje naznake da ruska vojska pokušava da ovo kompenzira većom upotrebom raketnih snaga i nedirektnom vatrom iz artiljerije i višcjevnih bacača raketa. Na sjeveru i zapadu od Kijeva čini se da se ruska vojska ukopava umjesto da napreduje. Primjetno je da bombarduju područje kao što su Irpin i Makariv gdje su se utvrdile ukrajinske snage.

    U posljednje dvije sedmice porastao je broj ruskih raketnih napada, od Lavova na zapadu do Žitomira u centralnoj Ukrajini do Mykolaieva na jugu. Primarni ciljevi ovih napada su skladišta nafte, vojna skladišta i aerodromi.

    Ukrajinci su uglavnom bili oprezni oko pokretanja ofanziva ali je u petak državni savjetnik za sigurnost Oleksiy Danilov objavio kako su krenuli u kontranapade u pojedinim područjima i da su kontranapadi bili apsolutno produktivini. Ovi protivnapadi su bili ograničeni i fokusirani ali su uključili jug, centralnu Ukrajinu i sjeveroistok.

    Na jugu su Ukrajinci pokrenuli vjerovatno najambiciozniju akciju napredovanjem prema Hersonu. Nakon što su odbranili Mykolaiv, Ukrajinci su raketnim napadom na rusku komandu koja je bila smještena na hersonskom aerodromu nanijeli velike gubitke i vjerovatno ubili jednog generala.

    Teške su se borbe vodile oko gradova Tavrisk i Nova Kahovka gdje su Rusi skoncentrisali većinu svojih snaga.

    Na sjeveroistoku, Ukrajinci su ostvarili iznenađujući napredak oko gradova Harkova i Sumya. Oleh Syniehubov, šef regionalne administracije Harkova je u nedjelju tvrdio da je oslobođeno nekoliko naselja.

    U blizini Kijeva, ukrajinske snage su ostvarile napredak u nekim seoskim područjima i 70 kilometara udaljenim od grada što će dodatno zakomplikovati ruske logističke probleme.

    Po svemu sudeći, zaključuje se u analizi CNN-a započinje druga i krvavija faza sukoba u kojoj će Rusi da pokušaju oživjeti posrnulu kopnenu kampanju povećavajući upotrebu krstarećih i balističkih projektila.

  • Islamska država preuzela odgovornost za napad u Izraelu

    Islamska država preuzela odgovornost za napad u Izraelu

    Islamska država preuzela je danas odgovornost za napad u Izraelu u kojem su poginula dva vojnika, dok ih je 10 ranjeno.

    Prethodno su izraelski zvaničnici saopštili da su dvojica naoružanih muškaraca arapskog porijekla ubila dvije osobe u Haderi, nedaleko od Tel Aviva, nakon čega ih je policija usmrtila iz vatrenog oružja.

    Incident u Haderi, gradu koji se nalazi 50 kilometara sjeverno od Tel Aviva dogodio se tokom posjete američkog državnog sekretara Entonija Blinkena Izraelu i izraelsko-arapskog samita na jugu zemlje.

  • Juan umjesto dolara za naftu i gas?

    Juan umjesto dolara za naftu i gas?

    Saudijska Arabija se polako okreće prema Kini, što bi, po ocjeni Vol strit žurnala, moglo da ugrozi dugogodišnje odnose Rijada sa SAD.

    Kineski lider Si Ðinping mogao bi da prihvati poziv da posjeti Saudijsku Arabiju u maju, gdje bi sa najvećim svjetskim proizvođačem nafte mogao da se dogovori da Kina naftu plaća u juanima umjesto u američkim dolarima, navodi list.

    Usred geopolitičkih tenzija koje je izazvao rat u Ukrajini, pri čemu se svijet polako opredjeljuje za jednu ili drugu stranu, ova vijest je izazvala strah da bi Saudijska Arabija mogla da stane uz Rusiju, konstatuje se u komentaru koji je ovim povodom objavio Dojče vele (DW).

    Omogućavanje plaćanja nafte u juanima moglo bi da pomogne u stvaranju paralelnog sistema za međunarodna plaćanja u kojem kineski juan postaje važan kao i američki dolar. Time bi se omogućilo da Rusija izbjegne sankcije, jer bi mogla da koristi i juan.

    Javno, Kina je ostala neutralna u ukrajinskom sukobu, ali se uveliko spekuliše da podržava Rusiju, dodaje njemački medij.

    Skoro četvrtina cjelokupnog izvoza saudijske nafte ide Kini, a od početka ove godine Saudijci su od Rusije preuzeli vođstvo kao najveći izvoznik nafte toj zemlji.

    Saudijci su predložili plaćanje u juanima još prije četiri godine. Na ovakvu ponudu Saudijske Arabije se do sada gledalo kao na način da se vrši pritisak na zapadne saveznike, ocjenjuju stručnjaci. Štaviše, Evropski savjet za spoljne poslove je napisao u izvještaju iz 2019. godine da su Saudijci ovo radili i ranije, to jest da su Kinu koristili kao kartu za pregovaranje.

    “Samo nekoliko mjeseci nakon ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija saudijski princ Muhamed bin Salman putovao je po Aziji kako bi uticao na pitanje uvoza oružja u njegovu zemlju”, navodi se u izvještaju.

    Bilo je pokušaja od strane SAD i Evrope da se pridobije podrška Saudijaca. Američki savjetnik za bezbjednost Bret Mekgurk je prošle nedjelje putovao u tu zemlju, kao i britanski premijer Boris Džonson.

    “Čak i ukoliko bi zapadna diplomatija uspjela da dobije saudijsku podršku, vlasti ove bliskoistočne zemlje su zabrinute da će njihov region postati manje, a ne više bitan”, kaže za DW Cincija Bijanko, gostujuća saradnica u berlinskom odsjeku Evropskog savjeta za spoljne poslove.

    Ona u tom kontekstu ukazuje na sve intenzivnije odnose SAD sa Istočnom Azijom i na težnje da se smanji korišćenje fosilnih goriva.

    “Zalivske države vjeruju da Vašington ima manje da ponudi i da raspolaže s manjim arsenalom prijetnji u pregovorima”, objasnila je Bijanko u izvještaju objavljenom prošle nedjelje, dodajući da odluka bliskoistočnih zemalja da ne stanu na stranu Evrope i SAD po pitanju Rusije, nema toliko veze s Rusijom.

    UAE i Saudijska Arabija ovim pokušavaju da se orijentišu u novonastalom multipolarnom svijetu, koristeći pristup finansijskih transakcija radi zaštite nacionalnih interesa, piše Bijanko.

    Čak i ako se dogodi da Saudisjka Arabija počen da prima juane u mjesto dolara za nafru, mala je vjerovatnoća da će to biti od bilo kakvog ozbiljnog uticaja na devizna tržišta u kratkoročnom, pa i srednjoročnom periodu, kažu ekonomski stručnjaci.

    Cijena većeg dijela nafte se izražava u dolarima i proces odvajanja od toga bi bio dug i komplikovan.

    Analitičari takođe ističu da čak i kada bi se sva saudijsko-kineska razmjena odvijala u juanima, to bi iznosilo samo oko 320 miliona dolara po radnom danu. U isto vrijeme, sva svjetska trgovina u američkim dolarima iznosi oko 6,6 biliona dolara.

    Dugoročno, pak, postoji strah da bi mogao da se pojavi paralelni globalni sistem razmjene stranih valuta, s kineskim juanom kao alternativom. Indija, navodno, takođe razmatra korišćenje juana za kupovinu nafte od Rusije, kako bi izbjegla međunarodne sankcije. Neki analitičari to vide kao način da se Kina zaštiti od toga da jednog dana eventualno postane žrtva zapadnih sankcija na način na koji je Rusija trenutno sankcionisana, navodi DW u komentaru.

  • Zelenski poručio da je Ukrajina spremna na pregovore sa Rusijom

    Zelenski poručio da je Ukrajina spremna na pregovore sa Rusijom

    Ukrajina je spremna da razgovara o usvajanju neutralnog statusa u okviru mirovnog sporazuma sa Rusijom, ali takav pakt mora da dobije garancije trećih strana i da bude stavljen na referendum, rekao je predsjednik Vladimir Zelenski.

    Bezbjednosne garancije i neutralnost, nenuklearni status naše zemlje. Spremni smo za to. To je najvažnija tačka – rekao je Zelenski u razgovoru sa ruskim novinarima preko interneta.

    On je dodao da je Ukrajina odbila da razgovara o drugim zahtjevima Rusije, poput demilitarizacije zemlje.

    Zelenski je naglasio da mirovni dogovor neće biti moguć bez prekida vatre i povlačenja trupa.

    On je odbacio mogućnost ponovnog zauzimanja silom teritorija koje drži ruska strana, jer bi to, kako kaže, vodilo do trećeg svjetskog rat, dodavši da želi “kompromis” u vezi sa Donbasom.

    Zelenski je rekao da je “ruska invazija izazvala uništavanje u gradovima u Ukrajini čije stanovništvo govori ruskim jezikom” i da je šteta veća nego u ratovima u Čečeniji.

    Ukrajinski predsjednik razgovorao je sa ruskim novinarima preko interneta 90 minuta i za to vrijeme govorio ruskim jezikom. Vlasti u Moskvi unaprijed su upozorile ruske medije da ne izvještavaju o ovom intervjuu.

    Rusija je ranije objavila da provodi “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini s ciljem da demilitarizuje svog susjeda.