Kategorija: Svijet

  • Lavrov stigao u Kinu, prvi put od invazije na Ukrajinu

    Lavrov stigao u Kinu, prvi put od invazije na Ukrajinu

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov stigao je jutros u Kinu u svoju prvu posjetu otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu prošlog mjeseca.

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je Lavrov sletio u istočni grad Huangshan, objavljujući fotografije delegata koji silaze iz aviona i koje su dočekali kineski zdravstveni dužnosnici u zaštitnom odijelu. Lavrov će prisustvovati nizu sastanaka čiji je domaćin Kina kako bi razgovarali o načinima pomoći Afganistanu. Očekuje se da će prisustvovati i diplomati iz Sjedinjenih Država i susjednih Afganistana.

  • Evropa u šoku zbog Bajdena: “Najavljuje rat”?

    Evropa u šoku zbog Bajdena: “Najavljuje rat”?

    Lideri evropskih zemalja, američkih saveznika i stručnjaci za geopolitiku su “zbunjeni” izjavama američkog predsjednika Džozefa Bajdena

    Iz njegovih izjava proizlazi da je ratni cilj Vašingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu promjena vlasti u Moskvi, jer to evropski saveznici smatraju “suprotnim naporima Zapada da se ne pruži opravdanje za zaoštravanje ruske vojne akcije u Ukrajini”.

    To danas piše francuski list “Figaro”, a svi evropski mediji ukazuju i na izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Olafa Šolca da je ključno rat u Ukrajini preokrenuti ka obustavi vatre i pregovorima, pa je zato nužno i razgovarati s čelnicima vlasti i u Kijevu i u Moskvi.

    U ime EU se od Bajdenovog “ratnog cilja” ogradio i visoki predstavnik Žozep Borelj, naglasivši da “mi ne težimo promjeni režima, jer su ruski građani ti koji treba da odluče ako žele promjenu režima, ako oni, naravno, to mogu da odluče”.

    Ugledni njemački analitičar, novinar njemačkog izdanja “Fajnenšel tajmsa” Volfgang Munšau postavlja pitanje da li Bajdenova izjava znači i da Evropljani sad znaju koji im je strategijski cilj u podršci Kijevu u ukrajinskom ratu, prenosi B92.

    Munšau predočava da bi taj cilj značio da se kreće u rušenje režima koji ima strategijsku nuklearnu moć i postavlja pitanje: “Da li prijetnja Putinu može da se protumači kako kome padne na pamet: kao trabunjanje nekog senilnog predsjednika, ili je to objava rata”?

    “Prva stvar koju lideri Evropske unije moraju da učine jeste da se jasno usredsrede i odluče među sobom šta je tačno naš cilj u ovom ratu”, ukazuje njemački analitičar.

    “To jeste iznenađujuće složeno pitanje s mnogim mogućim odgovorima… da li zaista želimo promjenu (ruskog) režima, da li želimo da Putin bude zvanično poražen”, pita Munšau.

    I predočava da “sa evropskog vidika ništa dobro ne može doći od trućanja nekog američkog predsjednika o promjeni režima u Rusiji zato što to sobom nosi mogućnost nuklearnog rata u Evropi”.

    Makron je danas ponovo razgovarao telefonom s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u pokušaju da se nađe osnov za suštinske pregovore o prekidu rata u Ukrajini, ali evropski mediji i analitičari postavljaju pitanje da li američki saveznici u EU i NATO znaju jasno šta je cilj velikog i višegodišnjeg američkog angažovanja u Ukrajini.

    Tako se ukazuje i na to da je Bajden u Varšavi održao pravi “ratni savjet” s poljskim predsjednikom Dudom, šefovima diplomatija i ministrima odbrane SAD i Ukrajine, ali bez prisustva drugih ključnih evropskih saveznika, rekavši prvi put i da Amerikanci obučavaju ukrajinske vojnike u Poljskoj.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je takođe rekao da su NATO stručnjaci obučili i opremili najsavremenijim oružjem “desetine hiljada ukrajinskih vojnika”, a kako su prenijeli i mediji, čime je rukovodio američki general Dučič. Bajdenove izjave u Varšavi su, doduše, pokušali da neubjedljivo opovrgnu zvaničnici u Vašingtonu, kao uostalom i to da Bajden nije rekao to što je rekao, odnosno da “Putin ne može ostati na vlasti”, već da je to samo njegov “moralni stav” a ne zvanična politika i cilj Vašingtona.

    Francuski list “Mond” sažima veliku nedoumicu Evropljana u pogledu onoga što oni mogu i treba da učine da se okonča rat u Ukrajini u zaključak da “Zapadnjaci žele da zaustave rat a da u njemu ne učestvuju… Oni ne žele da budu direktno uvučeni u taj sukob, niti da se liše ruskog gasa”.

  • Osnivač “Azova” priznao: Mnogi su nacionalisti

    Osnivač “Azova” priznao: Mnogi su nacionalisti

    Osnivač puka “Azov” i bivši poslanik Vrhovne rade Ukrajine, Andrij Bilecki, priznao da su mnogi borci te jedinice nacionalisti.

    On je u intervjuu listu “Financial Times” rekao da su “većina boraca ‘Azova’ patriote, a mnogi od njih su nacionalisti”.

    On smatra da su većina Ukrajinaca danas nacionalisti, a među herojima koje građani poštuju imenovao je Stepana Banderu, prenosi RIA Novosti.

    Prema riječima Bileckog, “Azov” je “kičma odbrane Marijupolja”, u kojem ima oko 1.500 boraca.

    “Mi igramo vodeću ulogu u najozbiljnijim bitkama”, rekao je on.

    Prema njegovim riječima, puk danas broji “desetine hiljada boraca”, od kojih je većina dio odreda teritorijalne odbrane.

  • Rusi danas zauzeli grad, a onda ga mirno predali Ukrajincima

    Rusi danas zauzeli grad, a onda ga mirno predali Ukrajincima

    Rusi su pristali napustiti ukrajinski grad Slavutič nakon masovnih protesta Ukrajinaca. Danas su, podsjetimo, agresorske snage ušle grad u blizini nuklearne elektrane Černobil.

    Ukrajinci su odmah izašli na ulice, a ruski vojnici su ih rastjerivali hicima u zrak i šok-bombama. Građani su zahtijevali da Rusi puste na slobodu gradonačelnika Jurija Fomičeva, kojeg su oteli čim su ušli u grad, prenosi Guardian.

    Gradonačelnik je oslobođen, a Rusi su pristali napustiti grad, ali su zatražili da svi građani predaju oružje koje posjeduju. Fomičev se pojavio pred demonstrantima i rekao im da su se Rusi pristali povući pod uslovom da “u gradu nema ukrajinske vojske”.

    Prema dogovoru, ruska vojska smije pretražiti grad u potrazi za ukrajinskim vojnicima, a potom se mora povući. Pred gradom bi, po tom dogovoru, trebala ostati samo jedna ruska kontrolna tačka.

    U Slavutiču živi blizu 25.000 hiljada ljudi. Grad se nalazi tik izvan tzv. zone isključenja oko nuklearke u Černobilu, koja je 1986. bila poprište najgore nuklearne katastrofe u historiji.

    “Rusi su pucali u zrak, bacali su šok-bombe u gomilu. Ali ljudi se nisu razišli. Baš naprotiv, okupilo ih se još više”, rekao je Oleksandr Pavljuk, guverner kijevske regije u kojoj se nalazi Slavutič.

  • Putin posvađao NATO

    Putin posvađao NATO

    Članice NATO ne slažu se s planom proširenja vojne pomoći Ukrajini, javlja agencija Blumberg pozivajući se na nekoliko izvora.

    Prema tim izvorima, ali i po jednom dokumentu, neke od članica Alijanse, koje doduše nisu imenovane, žele da izbegnu direktan rat sa Rusijom, sugerišući da bi Putin mogao da upotrebi oružje za masovno uništenje ukoliko bi NATO previše naoružao Ukrajinu.

    Blumberg je citirao jednog francuskog zvaničnika, čije ime nije objavljeno, a koji je rekao da bi slanje tenkova i borbenih aviona “samo dolilo ulje na vatru”.

    Takođe se navodi da u dokumentu u koji je ta agencija imala uvid, stoji da neke zapadnoevropske zemlje smatraju da bi isporuka oružja Ukrajini trebalo da bude ograničena usled opravdanog straha da bi se događaju mogli otrgnuti kontroli.

    S druge strane, postoje i one evropske zemlje, poput istočnoevropskih, Velike Britanije, kao i baltičke zemlje, koje imaju potpuno drugačije mišljenje, budući da se snažno zalažu za slanje dodatnog oružja Ukrajini.

    Podsetimo, portparol Kremlja izjavio je da će Rusija upotrebiti nuklearno naoružanje ukoliko bude postojala pretnja njenoj egzistenciji, odnosno postojanju.

    Blumberg takođe podseća i da Severnoatlantska alijansa već snabdeva Ukrajinu oružjem, među kojim su i protivtenkovski sitemi, rakete, granate, puške, kao i brojnim drugim oružjem, preneo je ruski kanal Raša tudej.

  • Rusija odlučila – radikalno smanjuje borbena dejstva na dva pravca

    Rusija odlučila – radikalno smanjuje borbena dejstva na dva pravca

    Ministarstvo odbrane Rusije odlučilo je da radikalno smanji borbena dejstva na kijevskom i černigovskom pravcu, izjavio je zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.

    On je rekao da je takva odluka donesena zbog činjenice da pregovori o pripremi sporazuma o neutralnosti i nenuklearnom statusu Ukrajine, kao i o davanju bezbjednosnih garancija Ukrajini, prelaze na praktičnu ravan i uzimajući u obzir principe o kojima je razgovarano tokom današnjeg sastanka delegacija Rusije i UKrajine u Istanbulu, prenosi RIA Novosti.

    Fomin je naveo da je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije u cilju povećanja međusobnog povjerenja i stvaranja neophodnih uslova za dalje pregovore i postizanje krajnjeg cilja – potpisivanja navedenog sporazuma, odlučilo da se radikalno smanjiti vojna aktivnost na kijevskom i černigovskom pravcu.

  • Šef ukrajinske delegacije iznio detalje pregovora s Rusijom

    Šef ukrajinske delegacije iznio detalje pregovora s Rusijom

    Šef ukrajnske delegacija u pregovorima s Rusijom David Arahami rekao je danas, nakon završetka prve runde pregovora u Istanbulu da Kijev predlaže održavanje konsultacija s Rusijom o statusu Krima u narednih 15 godina.

    On je naveo da će Ukrajina pristati na neutralan status ako zaživi sistem bezbjednosnih garancija koji zahtijeva.

    Dodao je da bi među zemljama koje bi garantovale bezbjednost Ukrajine mogli da budu Izrael, Poljska, Kanada i Turska, prenosi Rojters.

    Arahami je rekao da bi neutralan status Ukrajine podrazumijevao da u toj zemlji ne bude stranih vojnih baza.

    Istakao je da je za finalni sporazum neophodno da na cijeloj teritoriji Ukrajine na snagu stupi sporazum o potpunom prekidu vatre s Rusijom.

    Arami je rekao da je sve to predočeno ruskoj strani i da Kijev čeka zvanični odgovor Moskve.

  • Završeni pregovori Rusije i Ukrajine u Istanbulu

    Završeni pregovori Rusije i Ukrajine u Istanbulu

    Mirovni pregovori između ruske i ukrajinske delegacije u palati Dolmabahče u Istanbulu završeni su.

    Pregovori su trajali duže od tri sata, prenose mediji.

    Mihajlo Podoljak, član ukrajinske delegacije, ranije je objavio fotografiju sa pregovora u Istanbulu.

    Na njoj su predstavnici ruske i ukrajinske delegacije, Vladimir Medinski i David Arahamija.

    “Runda šefova delegacija. David Arahamija i Vladimir Medinski. O temeljnim odredbama pregovaračkog procesa. Delegacije rade paralelno na čitavom spektru spornih pitanja”, napisao je u opisu fotografije

    Pred početak razgovora dvije delegacije koje su juče doputovale u Istanbul, obratio im se turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan.

    On je rekao da su i Zelenski i Putin “dragocjeni prijatelji”.

    “Vrijeme je da rusko-ukrajinski razgovori donesu rezultat”, rekao je Erdoan po dolasku u palatu.

  • Peskov: Nezabilježen porast podrške Putinu

    Peskov: Nezabilježen porast podrške Putinu

    Sve sociološke organizacije koje se bave istraživanjem javnog mnjenja pokazuju nezabilježen porast podrške ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, vladi zemlje i specijalnoj operaciji za zaštitu Donbasa, saopštio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “To je činjenica, podrška se osjeća, nivo podrške raste. Da, to su naše realnosti i to su realnosti koje pokazuju da se predsjednik oslanja na apsolutnu podršku ruskog stanovništva”, rekao je Peskov, prenose Izvestija.

  • Ukrajina obećala da će kazniti vojnike koji su mučili zarobljenike

    Ukrajina obećala da će kazniti vojnike koji su mučili zarobljenike

    Ukrajina je obećala da će preduzeti oštre mjere protiv kriminalaca odgovornih za mučenje ruskih vojnika, rekao je glavni ruski pregovarač, pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski poslije rusko-ukrajinskih razgovora u Istanbulu.

    “U ovom trenutku mogu da kažem da smo uložili protest zbog video-snimaka mučenja ruskih vojnika. Ukrajinska strana je prihvatila ovaj protest”, rekao je Medinski.

    On je dodao da je ukrajinska strana obećala da će preduzeti najoštrije mjere protiv onih koji su počinili ove ratne zločine, ako ih oni prvi uhvate.

    “Ako ih uhvate naše snage ostalo možete pretpostaviti”, rekao je Medinski.

    On je dodao da je ruska strana iznijela svoje stavove. “Ne želim da požurujem stvari. Za sat-dva, a možda i tri bićemo spremni da vam nešto kažemo”, dodao je Medinski, ne iznoseći detalje.