VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Četvrtina svjetske populacije živi u zonama sukoba

    Četvrtina svjetske populacije živi u zonama sukoba

    • Četvrtina svjetske populacije – dvije milijarde ljudi, živi na područjima sukoba i svijet se suočava s najvećim brojem nasilnih konflikata od kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Guteres.

    Guteres je pomenuo sukobe u Jemenu, Siriji, Mjanmaru, Sudanu, Haitiju, kao i aktuelni rat u Ukrajini, prenio je AP.

    Guteres je na jučerašnjem sastanku Komisije UN za izgradnju mira rekao da je prošle godine 84 miliona ljudi bilo primorano da napusti svoje domove zbog sukoba, nasilja i kršenja ljudskih prava.

    UN, prema riječima generalnog sekretara, procjenjuju da će ove godine za najmanje 274 miliona ljudi biti neophodna humanitarna pomoć, što predstavlja povećanje od 17 odsto u odnosu na 2021.

  • EU uzvraća udarac Rusima: Nove sankcije zbog plaćanja gasa u rubljama

    EU uzvraća udarac Rusima: Nove sankcije zbog plaćanja gasa u rubljama

    Evropska komisija sprema nove sankcije Kremlju zbog ruske invazije na Ukrajinu, rekli su Rojtersu izvori iz EU.

    Obim novih mera zavisi od stava Moskve o plaćanju gasa u rubljama.

    Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da želi da “neprijateljske” zemlje, uključujući zemlje EU, plaćaju svoje račune za gas u rubljama, što su zapadne zemlje odbile.

    Novi paket sankcija EU mogao bi da bude spreman već sledeće nedelje, rekla su dva izvora.

    Izvršna komisija se konsultuje sa vladama EU u vezi sa “paketom usaglašenosti”, rekli su oni. Ovo bi primenilo ono što su se evropski lideri složili na prošlonedeljnom samitu o tome da se osigura da se postojeće sankcije ne zaobiđu, posebno one protiv pojedinaca sa crne liste.

    Zvaničnici su u više navrata govorili da se sankcije protiv oligarha mogu zaobići korišćenjem članova porodice, kriptovaluta, trustova i fiktivnih kompanija u ofšor jurisdikcijama.

    Ostale sankcije koje je uvela EU je teže, ako ne i nemoguće, izbeći. To uključuje zamrzavanje imovine ruske centralne banke u EU, isključivanje ruskih banaka iz SVIFT bankarskog sistema i zabranu kompanijama iz EU da izvoze visokotehnološke proizvode u Rusiju.

    Ono što će na kraju biti predloženo je još uvek u diskusiji, ali izvori kažu da bi novom paketu mogle biti dodate daleko strože sankcije ako Putin bude insistirao na plaćanju u rubljama za isporuke gasa. Zemlje EU sada uvoze 40 odsto svog gasa iz Rusije.

    Jedan od izvora u EU rekao je da bi moguća reakcija EU zavisiti od vremena i detalja koje je Moskva odredila za plaćanje gasa.

    Izvor iz EU rekao je da ako Putin bude veran svojim rečima o plaćanju u rubljama, to bi moglo dovesti do toga da Rusija efektivno uvede zabranu sopstvenog izvoza prirodnog gasa.

    EU se do sada uzdržavala od zabrane bilo kakvog uvoza goriva iz Rusije iz fosilnih goriva zbog toga što se države članice u velikoj meri oslanjaju na njih.

    Samo je zabrana uglja bila privremeno uključena na listu mogućih sankcija ranije ove godine, ali nikada nije uvrštena u sankcije jer ju je Nemačka ukinula, rekli su Rojtersu prošle sedmice izvori iz EU.

  • Džonson: Nije cilj Britanije maknuti Putina s vlasti

    Džonson: Nije cilj Britanije maknuti Putina s vlasti

    Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) izjavio je da “nije cilj britanske vlade” smijeniti ruskog predsjednika Vladimira Putina sa vlasti.

    • Apsolutno je jasno, nije cilj britanske vlade ukloniti Putina s vlasti. Mi jednostavno želimo pomoći, zaštititi narod Ukrajine, zaštititi ga od apsolutno barbarskog i nerazumnog nasilja. To je ono što mi radimo – kazao je premijer.

    Džonson je također rekao da sankcije Rusiji treba da budu intenzivirane sve dok posljednja ruska čizma ne napusti Ukrajinu.

    • Svakako ne mislim da biste mogli očekivati ​​da G7 ukine sankcije samo zato što je u Ukrajini postojao prekid vatre. To opet ide direktno u Putinovu knjigu igranja. Po mom mišljenju, trebalo bi da nastavimo da intenziviramo sankcije stalnim programom sve dok sve njegove trupe ne napuste Ukrajinu – rekao je on.

    Upitan da li ovo uključuje Krim, Džonson je izjavio:

    • Kao što sam rekao, dok svaka od njegovih trupa ne napusti Ukrajinu.
  • Južna Osetija namjerava pridruživanje Rusiji

    Južna Osetija namjerava pridruživanje Rusiji

    Predsjednik Južne Osetije Anatolij Bibilov izjavio je da republika namjerava da preduzme pravne korake za pokretanje procesa pridruživanja Rusiji.

    Bibilovljevu izjavu citirala je pres služba stranke Jedinstvena Rusija u saopštenju objavljenom u srijedu.

    “Vjerujem da je ujedinjenje sa Rusijom naš strateški cilj. Naš put. Aspiracije naroda. I mi ćemo ići tim putem. Preduzećemo odgovarajuće pravne korake u bliskoj budućnosti. Republika Južna Osetija će biti dio njene istorijske domovine – Rusije”, navodi se u saopštenju.

    Osetski narod je, smatra Bibilov, podijeljen, a njegov istorijski i strateški cilj je “ujedinjenje u okviru jedne države”.

    “Ta država je Ruska Federacija”, naglasio je Bibilov.

    “Naši ljudi su više puta postavljali ovaj cilj, imali smo priliku da svoj vjekovni san ostvarimo 2014. godine, kada se Krim vratio u rodnu luku. Tada smo propustili priliku, ali ne možemo dozvoliti da se to ponovi”, rekao je on.

  • Rublja ostaje: Putin i Šolc o Ukrajini i plaćanju ruskog gasa

    Rublja ostaje: Putin i Šolc o Ukrajini i plaćanju ruskog gasa

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar razgovarali su danas telefonom i razmijenili mišljenja o posljednjem krugu pregovora Rusije i Ukrajine koji su održani u Istanbulu, saopštio je Kremlj.

    U saopštenju se navodi da su se Putin i Šolc dotakli pitanja bezbjedne evakuacije civila iz područja sukoba, prije svega iz Mariupolja.

    Iz pres-službe Kremlja ističu da je Putin govorio o odluci da Rusija svoj gas naplaćuje isključivo u rubljama.

    Kremlj je napomenuo da se promjena procedure plaćanja uvodi zbog činjenice da su članice EU, suprotno međunarodnom pravu, zamrznule devizne rezerve Banke Rusije, javio je TASS.

    Osim toga, Putin i Šolc saglasili su se da će o promjeni načina plaćanja ruskog gasa razgovarati stručnjaci dvije zemlje.

    “Naglašeno je da odluka ne bi trebala da vodi ka pogoršanju ugovornih uslova za evropske kompanije koje uvoze ruski gas”, navodi se u saopštenju.

  • Otmičar bez cipela i dokumenata letio iznad baze nuklearne podmornice

    Otmičar bez cipela i dokumenata letio iznad baze nuklearne podmornice

    Nepoznata osoba porijeklom iz Slovačke otela je putnički avion u Italiji i poletjela ka Francuskoj.

    Slovak je uspio je da otme avion u Italiji, uđe u francuski zračni prostor i preleti nekoliko oblasti koje su zabranjene za letenje, uključujući pomorsku bazu Tulon u kojoj se nalaze francuske nuklearne podmornice.

    Također, nadletio je aerodrom u Nici Azurna obala, zbog čega su vlasti bile primorane da zatvori zračni prostor iznad Nice na 30 minuta.

    Poslije nekog vremena, ukradeni avion je sletio na aerodrom. Po slijetanju na aerodrom muškarac je priveden u policiju i tom prilikom je službenicima predao pismo na engleskom jeziku čiji sadržaj nije poznat javnosti.

    Nepoznati muškarac nije pružao otpor prilikom hapšenja i kod sebe nije imao dokumenta.

    Mnogima je privukla pažnju činjenica da Slovak na sebi nije imao cipele, već je sve vreme bio u čarapama. Njemu je u međuvremenu određen pritvor.

  • Zelenski: Sa Bajdenom o novom paketu sankcija Rusiji

    Zelenski: Sa Bajdenom o novom paketu sankcija Rusiji

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je telefonom razgovor sa američkim kolegom Džozefom Bajdenom o novim sankcijama Rusiji.

    “Upravo sam završio polučasovni razgovor sa predsjednikom SAD. Zajednički smo procijenili situaciju na ratištu i za pregovaračkim stolom. Razgovarali smo o novom paketu sankcija i o pooštravanju postojećih kaznenih mjera”, naveo je Zelenski na Twitteru.

    On je dodao da su razgovarali i o podršci u odbrani Ukrajine, kao i o makro-finansijskoj i humanitarnoj pomoći.

  • Konašenkov: Pregrupisavanje snaga, cilj oslobađanje Donbasa

    Konašenkov: Pregrupisavanje snaga, cilj oslobađanje Donbasa

    Ruske oružane snage se pregrupišu kako bi udvostručile napore u prioritetnim oblastima i fokusirale se na završetak operacije oslobađanja Donbasa, izjavio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov.

    “Svrha pregrupisavanja ruskih oružanih snaga je da se udvostruče napori u prioritetnim oblastima i prvenstveno da se završi operacija potpunog oslobađanja Donbasa,” poručio je Konašenkov, prenosi agencija TAS S.

  • Putin objasnio Dragiju kako će Italija plaćati gas Rusiji

    Putin objasnio Dragiju kako će Italija plaćati gas Rusiji

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je tokom telefonskog razgovora obavijestio italijanskog premijera Marija Dragija o napretku pregovora u Istanbulu, saopštio je danas Kremlj.

    Takođe, kako se navodi u saopštenju Kremlja, ruski predsjednik je dao italijanskom premijeru pojašnjenje u vezi sa odlukom o prelasku na plaćanje gasa u rubljama, prenosi agencija RIA Novosti.

    “Pojašnjenja su data i u vezi sa odlukom o prelasku na plaćanje gasa u rubljama za isporuku prirodnog gasa nizu zemalja, uključujući Italiju”, dodaje se u saopštenju.

  • Njemačka se priprema: Rano upozorenje zbog mogućeg prekida isporuke gasa

    Njemačka se priprema: Rano upozorenje zbog mogućeg prekida isporuke gasa

    Njemačka vlada priprema se za mogući prekid isporuka gasa iz Rusije. Ministar ekonomije Robert Habek proglasio je nivo “ranog upozorenja” plana za vanredne situacije.

    Zbog ruskog rata protiv Ukrajine i spora s Rusijom u vezi s plaćanjem za isporuke gasa Evropi, njemački ministar ekonomije Robert Habek (Zeleni) proglasio je nivo ranog upozorenja plana za vanredne situacije sa gasom, piše DW.

    “Sigurnost snabdijevanja zagarantovana”
    Ovo služi kao mjera predostrožnosti, rekao je Habek u Berlinu. “Važno je naglasiti da je sigurnost snabdijevanja zagarantovana”, dodao je on, a prenosi njemačka agencija dpa.

    Prema planu za vanredne situacije, postoje tri nivoa krize. Nivo ranog upozorenja znači da postoje konkretne, ozbiljne i pouzdane indikacije da može doći do događaja koji će vjerovatno dovesti do značajnog pogoršanja situacije u snabdijevanju gasom – i vjerovatno dovesti do aktiviranja alarmnog ili vanrednog nivoa.

    Na nivou vanredne situacije, došlo bi do značajnog poremećaja u snabdijevanju gasom. Država bi morala da interveniše kako bi obezbijedila snabdijevanje gasom posebno “zaštićenih kupaca” – to su privatna domaćinstva, ali i bolnice, vatrogasne jedinice i policija.

    Problemi kakvih nije bilo od Drugog svjetskog rata
    U slučaju da se obustavi isporuka gasa iz Rusije, njemačka privreda bi pretrpjela veliku štetu. Njemački magazin “Špigel” u onlajn-izdanju ukazuje da predstavnici udruženja privrede očekuju probleme kakvih nije bilo od Drugog svjetskog rata. Industriji je za mnoge procese neophodan gas: u hemijskoj industriji, proizvodnji aluminijuma ili čelika.

    “Trenutno nema uskih grla u snabdijevanju”, rekao je Habek. “Ipak, moramo povećati mjere predostrožnosti kako bismo bili spremni u slučaju eskalacije s ruske strane.”

    Kada je proglašen nivo ranog upozorenja, okupio se i krizni tim. Taj tim analizira i procjenjuje situaciju snabdijevanja kako bi se, ako je potrebno, mogle preduzeti dalje mjere za povećanje sigurnosti snabdijevanja.

    “Smanjite potrošnju što je više moguće”
    Prema navodima Habekovog ministarstva, trenutno je i dalje zagarantovano snabdijevanje svih njemačkih potrošača gasa. Ipak, od sada se od svakog potrošača gasa – od privrede, pa do privatnih domaćinstava, takođe traži da što je više moguće smanje potrošnju. Dobavljači gasa i operateri gasovoda dužni su da redovno procjenjuju situaciju za saveznu vladu. Država, međutim, još nije intervenisala.

    Trgovci i dobavljači gasa, operateri prenosnih i distributivnih sistema preduzimaju mjere “bazirane na tržištu” za održavanje snabdijevanja gasom. Prema navodima Ministarstva, one podrazumijevaju i korišćenje fleksibilnosti na strani nabavke, korišćenje skladišta gasa i optimizaciju tokova opterećenja.

    Nakon što je njemačka vlada proglasila nivo ranog upozorenja, odmah je uslijedila reakcija na evropskom tržištu gasa, piše “Špigel”. Tako je cijena na evropskom referentnom tržištu TTF za isporuke u aprilu u roku od jednog minuta porasla sa 110 na 114 evra po megavat-času, a tokom jutra se popela na 123 evra.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je prošle nedjelje da će Rusija isporučivati gas Njemačkoj i drugim “neprijateljskim državama” samo u zamjenu za plaćanje u rubljama. To bi podržalo rusku valutu, koja je zbog sankcija pod pritsikom. Međutim, grupa ekonomskih lidera G7, uključujući i Njemačku, kao i Evropska unija u cjelini, protive se plaćanju gasa u rubljama. Habek je potvrdio da bi, ako Rusija prihvata plaćanje uvoza gasa samo u rubljama, to predstavljalo kršenje privatnih ugovora o snabdijevanju, piše DW.