Kategorija: Svijet

  • Šolc: samit u novembru podsticaj berlinskom procesu

    Šolc: samit u novembru podsticaj berlinskom procesu

    Samit zapadnog Balkana biće održan u novembru u Berlinu kako bi se dao novi podsticaj takozvanom Berlinskom procesu, najavio je njemački kancelar Olaf Šolc, saopštila je Vlada te države.

    Šolc je, nakon sastanka sa premijerom Slovenije Robertom Golobom u Berlinu tokom kojeg je jedna od tema bilo i proširenje EU na zapadni Balkan, rekao da bi mogao da bude postignut dogovor o daljim konkretnim koracima za evropske integracije regiona.

    On je istakao da je zapadnom Balkanu 2003. godine obećana brza i realna EU perspektiva, ali da se od tada malo toga dogodilo, prenijela je slovenačka agencija STA.

    Šolc je naglasio da bi NJemačka i Slovenija voljele da sarađuju na davanju novog podsticaja procesu pristupanja zapadnog Balkana EU.

    Berlinski proces je diplomatska inicijativa povezana sa budućim proširenjem EU.

  • Lukašenko razriješio generala zaduženog za mobilizaciju

    Lukašenko razriješio generala zaduženog za mobilizaciju

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko smijenio je zamjenika načelnika Generalštaba oružanih snaga (BOS) generala Aleksandra Škirenka, koji je bio zadužen za mobilizaciju.

    “General-major Aleksandar Škirenko razriješen je dužnosti načelnika glavne organizaciono-mobilizacione uprave i zamjenika načelnika Generalštaba oružanih snaga i stavljen na raspolaganje Ministarstvu odbrane”, saopštila je predsjednička pres-služba, prenosi TASS.

  • Amerikanci u napadu dronom ubili Mahera al-Agala, vođu ISIL-a u Siriji

    Amerikanci u napadu dronom ubili Mahera al-Agala, vođu ISIL-a u Siriji

    Komandanti Centralne komande američkog ministarstva odbrane saopćili su da je Maher al-Agal ubijen te da je još jedan neidentificirani visoki zvaničnik ISIL-a ranjen tokom napada dronom koji je izveden danas na sjeverozapadu Sirije.

    Snage centralne komande SAD-a izvele su danas napad bespilotnom letjelicom izvan Jindayrisa, na sjeverozapadu Sirije, ciljajući dva visoka zvaničnika ISIL-a.

    Maher al-Agal, jedan od pet vođa ISIL-a i vođa ISIL-a u Siriji, ubijen je u napadu. Visoki zvaničnik ISIL-a blisko povezan s Maherom teško je povrijeđen tokom napada.

    Operaciji je prethodilo opsežno planiranje kako bi se osiguralo njeno uspješno izvođenje. Pentagon izvještava da civilnih žrtava nije bilo.

    Al-Aqal se smatrao odgovornim za razvoj ISIL-ove mreže izvan Iraka i Sirije.
    “Uklanjanje ovih ISIL-ovih vođa će poremetiti sposobnost terorističke organizacije da dalje planira i izvodi globalne napade”, navedeno je u saopćenju Centralne komande ministarstva odbrane.

    Ističu kako ISIL nastavlja biti prijetnja SAD-u i zemljama u regionu.

  • Poznato osam kandidata koji bi mogli zamijeniti Borisa Johnsona

    Poznato osam kandidata koji bi mogli zamijeniti Borisa Johnsona

    Broj kandidata za premijersku funkciju Velike Britanije se smanjio na osam i njihova imena su večeras poznata.

    Sir Graham Brady je pročitao imena kandidata koja će biti u prvom krugu glasanju koje je zakazano sutra.

    Osobe koje bi mogle naslijediti Borisa Johnsona su: Kemi Badenoch, Suella Braverman, Jeremy Hunt, Penny Mordaunt, Rishi Sunak, Liz Truss, Tom Tugendhat i Nadhim Zahawi.

    Britanska Konzervativna partija objavit će zvanično ime novog premijera, koji će zamijeniti Borisa Johnsona, 5. septembra nakon glasanja među članovima stranke prema pravilima koja su jučer dogovorena.

    Proces izbora novog lidera britanskih konzervativaca, koji će ujedno biti i novi premijer, počet će 13. jula.

  • Stručnjaci upozoravaju da bi Putin mogao trajno da “zavrne slavinu” prirodnog gasa

    Stručnjaci upozoravaju da bi Putin mogao trajno da “zavrne slavinu” prirodnog gasa

    Dok ruska isključenja gasa narušavaju evropsku energetsku bezbjednost, a kontinent smišlja način da se izbori sa, kako stručnjaci kažu, jednom od najgorih energetskih kriza ikada, situacija bi mogla dodatno da se pogorša.

    Već mjesecima evropske lidere proganja mogućnost prestanka snabdijevanja ruskim prirodnim gasom, koji čini oko 40 odsto evropskog uvoza i koji je ključni energetski spas za kontinent. Ta noćna mora sada postaje bolna stvarnost nakon što je Moskva počela da “zavrće slavinu” u znak odmazde za sankcije i evropsku podršku Ukrajini. Cijene energije su dramatično skočile, a rezervni dobavljači energije kao što su Norveška i Sjeverna Afrika ne uspjevaju da nadomjeste manjak. Zbog toga su mnoge zemlje primorane da pribjegnu planovima za vanredne situacije.

    – Ovo je najekstremnija energetska kriza koja se ikada dogodila u Evropi. Postoji veoma realna perspektiva da kontinent neće imati dovoljno gasa kada bude najpotrebnije, a to je tokom najhladnijeg dijela godine – rekao je za Forin polisi Aleks Manton, stručnjak za globalna tržišta gasa u Rapidan Enerdži Grupu, konsultantskoj kući.

    Dodajući da su cijene “probile plafon”, on je primjetio da su evropske cijene prirodnog gasa nadmašile američke za skoro deset puta.

    – To je izuzetno visoka cijena za plaćanje prirodnog gasa, i zaista nema trenutnog izlaza odavde.

    Mnogi zvaničnici i energetski stručnjaci zabrinuti su da će se kriza samo produbiti nakon što se Sjeverni tok 1, najveći gasovod iz Rusije u Evropu, ove nedjelje zatvori zbog planiranog održavanja. Iako bi gasovod trebalo da bude na remontu samo 10 dana, istorija energetskih ucjena Kremlja podstakla je strah da ga Moskva neće ponovo uključiti.To bi ostavilo na cjedilu evropske zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na ruski gas. Drugi ruski gasovod do Njemačke, Sjeverni tok 2, ugašen je u februaru dok se ruski predsjednik Vladimir Putin spremao da izvrši invaziju na Ukrajinu, nakon čega je Sjeverni tok 1 ostao najveća direktna gasna veza između Rusije i najveće evropske privrede.

    – Sve je moguće. Može se desiti da gas potekne više nego ranije, može se desiti i da nam ništa ne dođe – rekao je njemački ministar ekonomije Robert Habek.

    Evropske zemlje se obično tokom ljetnih mjeseci dopunjavaju skladišta gasa. A u vrijeme rata, kada je buduće snabdijevanje kontinenta gasom neizvjesno, posjedovanje tog “energetskog jastuka” je posebno značajno.

    Ako se ovakva situacija nastavi, stručnjaci upozoravaju na tešku zimu sa racionalizacijama, gašenjem industrija, pa čak i masovnim ekonomskim krizama. Britanski zvaničnici, koji su prije samo nekoliko mjeseci upozoravali na velike račune za struju za potrošače, sada upozoravaju na još gore scenarije.


    Evropa bi mogla da se suoči sa “zimom nemira”, rekla je Helima Kroft, generalna direktorka RBC Kapital Marketsa.

    Nezadovoljstvo je već primjetno, sa štrajkovima koji izbijaju širom kontinenta, dok se domaćinstva bore pod pritiscima rastućih troškova života i inflacije. Nešto od ovog nezadovoljstva je takođe imalo negativne efekte na energetsko tržište. U Norveškoj, najvećem dobavljaču prirodnog gasa u Evropskoj uniji poslije Rusije, masovni štrajkovi u naftnoj i gasnoj industriji prošle nedjelje primorali su kompanije da zatvore proizvodnju, što je izazvalo nove potrese širom Evrope.

    Evropske zemlje su u opasnosti da upadnu u “veoma, veoma jake sukobe zbog nedostatka energije”, rekao je Frans Timermans, potpredsjednik Evropske komisije, za Gardijan.

    – Putin koristi sva sredstva koja ima da izazove sukobe u našim društvima, tako da moramo da se pripremimo za veoma težak period – kazao je.

    Bol krize se, međutim, možda najjasnije osjeća u Njemačkoj, koja je bila prinuđena da se okrene nizu mjera za uštedu energije, uključujući racionalizaciju tople vode i zatvaranje bazena. Da bi se izborio sa krizom, Berlin je već ušao u drugu fazu svog trostepenog plana za energetske hitne, a zemlja je prošle nedjelje takođe pokrenula plan za spašavanje energetskih giganata koji su finansijski pogođeni ruskim prekidima.

    Ali, ne trpi samo Njemačka.

    – Ovo se dešava širom Evrope – rekla je Olga Hakova, ekspertkinja za evropsku energetsku bezbjednost u Atlantskom savjetu.

    Ona je napomenula da je Francuska takođe najavila planove za nacionalizaciju elektroenergetske kompanije EDF, jer se suočava sa sve većim ekonomskim gubicima.

    – Pitanje je koliko vlade mogu da izdrže i šta će biti prelomna tačka – kazala je.

    Potencijalni ishodi sa kojima se evropske nacije bore pokazuju da se ova kriza dešava u razmjerama koje su viđene samo u vremenima rata, rekao je Manton. U najgorem slučaju, govorimo o racionalizaciji isporuka gasa, a to nije nešto sa čime je Evropa morala da se bori u mirnodopskim vremenima.

    Do tada, evropski lideri će nastaviti da se bore da obezbijede dovoljno zaliha — i da se nadaju blagoj zimi. U najgorem scenariju ljudi će morati da biraju između hrane i grijanja kada dođe zima, upozoravaju eksperti, piše Blic.

  • Veliki susret zakazan u Iranu: Raisi, Erdogan i Putin sastat će se naredne sedmice u Teheranu

    Veliki susret zakazan u Iranu: Raisi, Erdogan i Putin sastat će se naredne sedmice u Teheranu

    Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je kako će ruski lider Vladimir Putin naredne sedmice posjetiti Iran gdje bi trebao održati veliki trilateralni sastanak između predstavnika Rusije, Irana i Turske.

    Prema informacijama koje je objavio Peskov, Putin će u Teheran otputovati 19. jula gdje će se sastati s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem te predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

    “Pored trilateralnog sastanka, naravno, bit će i bilateralnih susreta. Jučer smo izvještavali o predstojećim kontaktima na najvišem nivou između Putina i Erdogana, a ovaj sastanak će se održati upravo u Teheranu”, precizirao je Peskov.

    Nakon početka rata u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin samo je dva puta putovao u inostranstvo i to u posjete Tadžikistanu i Turkmenistanu.

    Povodom sastanka s Vladimirom Putinom oglasili su se i iz Teherana te su istakli kako će razvoj ekonomske saradnje biti prioritet u razgovorima Rusije i Irana. Nešto ranije, 23. juna, u Teheranu su sastanak održali i ministri vanjskih poslova Irana i Ruske Federacije te su razgovarali o razvoju trgovine i saradnji u energetskom sektoru.

  • Zaharova: Vašington balansira na ivici sukoba nuklearnih sila

    Zaharova: Vašington balansira na ivici sukoba nuklearnih sila

    SAD balansiraju na ivici sukoba nuklearnih sila vršenjem hibridnih napada na Rusiju zbog rata u Ukrajini, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Izazivanjem pogoršanja ukrajinske krize i pokretanjem oštre hibridne konfrontacije sa Rusijom, Vašington i njegovi saveznici opasno balansiraju na ivici otvrorenog oružanog sukoba sa našom zemljom, što znači direktan vojni sukob nuklearnih sila”, istakla je Zaharova.

    Ona je dodala da nije prihvatljivo predstavljanje Rusije kao zemlje koja prijeti nuklearnim oružjem.

  • Rast broja zaraženih

    Rast broja zaraženih

    U svijetu je virusom korona zaraženo 20.719.418 lica, a do sada je zabilježen 561.860.061 slučaj infekcije, navodi statistički portal “Vorldometar”.

    Do sada se oporavilo 534.765.739 lica, dok su 6.374.904 preminula, podaci su do 9.00 časova.

    Svjetska zdravstvena organizacija napominje da podaci o broju oporavljenih nisu precizni, budući da sve zemlje ne šalju ažurirane spiskove.

    Najviše zaraženih virusom korona zabilježeno je u SAD, Indiji, Brazilu, Francuskoj, NJemačkoj i Velikoj Britaniji.

  • Ukrajinci krenuli na Ruse: Počelo je

    Ukrajinci krenuli na Ruse: Počelo je

    Ukrajinska vojska saopštila je da je započela kontraofanzivu protiv ruskih trupa koje su zauzele delove južne ukrajinske oblasti Herson, javlja DPA.

    Podsetimo, u četvrtak, 24. februara, ruski predsednik Vladimir Putin je tokom televizijskog obraćanja najavio da počinje specijalna vojna operacija za zaštitu Luganske i Donjecke Narodne Republike.

    Pres-sekretar šefa države Dmitrij Peskov skrenuo je pažnju na činjenicu da se operacija sprovodi u cilju demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine.

  • Operativci SAS-a ubijali pritvorenike u Avganistanu

    Operativci SAS-a ubijali pritvorenike u Avganistanu

    Operativci britanskih specijalnih snaga SAS ubijali su u Avganistanu pritvorenike u nenaoružane muškarce pod sumnjivim okolnostima, pokazuju rezultati istrage koju je proveo Bi-Bi-Si.

    Prema novim vojnim izvještajima do kojih je došao britanski medijski servis, moguće je da je jedna jedinica ubila 54 osobe tokom šestomjesečne ture.

    Bi-Bi-Si je pronašao dokaze koji ukazuju da je bivši šef specijalnih snaga propustio da dostavi dokaze u okviru istrage o ubistvima.

    Ministarstvo odbrane saopštilio je ranije da su britanske trupe u Avganistanu služile “hrabro i profesionalno”.

    U medijskom izvještaju se navodi da je general Mark Karleton Smit, bivši šef SAS-a, informisan o navodnim nezakonitim ubistvima, ali da nije prenio dokaze vojnoj policiji, čak i nakon što je ta služba pokrenula istragu o jednoj jedinici SAS-a.

    General Karleton Smit, koji je postao komandant britanske armije prije povlačenja prošlog mjeseca, odbio je da komentariše ove navode.

    Novinari Bi-Bi-Sijeve “Panorame” analizirali su stotine stranica o operacijama SAS-a, uključujući izvještaje koji pokrivaju više od deset racija u Helmandu 2010 i 2011. godine, koje su provođene prema pravilu “ubij ili zarobi”.

    Pojedinci koji su služili u jedinici SAS-a u toj rotaciji rekli su Bi-Bi-Siju da su bili svjedoci ubijanjima nenaoružanih ljudi koja su vršili pripadnici ove jedinice u noćnim racijama.