VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Ne želimo stanje kao u Hrvatskoj i Sloveniji”

    “Ne želimo stanje kao u Hrvatskoj i Sloveniji”

    Austrijska ministarka energetike Gevesler je istakla da je trenutno zavisnost Austrije od ruskog gasa “spala sa 80 na ispod 50 odsto”.

    Kancelar Karl Nehamer, vicekancelar Verner Kogler i ministarka energetike i zaštite životne sredine Leonore Gevesler održali su konferenciju za medije nakon sastanka proširenog Kriznog kabineta Savezne vlade Austrije, prenosi Večernji list.Upoznali su javnost sa trenutnom situacijom sa snabdevanjem energentima u zemlji, daljim planovima za skladištenje gasa, planiranom “kočnicom” u obračunu cene električne energije i merama za rasterećenje građana ublažavanjem poskupljenja.

    Kako je Nehamer napomenuo, nisu donete nikakve nove odluke. Istakao je kako je već postignut “važan uspeh” što se tiče skladištenja gasa.

    “Rezervoari se i dalje polako pune, a od ponedeljka i u Hajdahu u Salcburgu. Trenutno je uskladišteno više od 50 odsto kapaciteta, što odgovara količini polugodišnje potrošnje“, rekao je austrijski kancelar.

    On je dodao da je “od neophodnih 76 teravat sati koje bi trebalo da budu uskladištene do zime kao strateške rezerve, 50 teravat sati je već u rezervoarima i da je postignut primetan napredak u diversifikaciji”.

    Vicekancelar Kogler je naveo da je i pored dosadašnjeg uspeha situacija sa snabdevanjem gasom “i dalje dramatična”.

    “Trenutno se pretpostavlja da je moguće napuniti rezervoar do 80 odsto pre grejne sezone”, dodao je on. On je napomenuo da Austrija ima “ogromne kapacitete za skladištenje gasa, s obzirom na broj stanovnika, i da će, ako se tako nastavi, već sledeće nedelje imati 60 odsto ukupnog kapaciteta”.

    Kogler je rekao da je to “dobra vest”, a da je “loša vest” da se može desiti da Rusija, na osnovu ratnih događaja ili “na sopstvenu inicijativu”, potpuno obustavi isporuku gasa. Zbog toga, kako je upozorio, u slučaju dalje eskalacije situacije, mora se računati i na to da će “možda zima sledeće godine biti još teža od ove”.

    Osvrnuvši se na zahteve opozicije da vlada odredi maksimalne maloprodajne cene motornih goriva, kako bi one bile podnošljive za austrijske građane, vicekancelar je rekao da austrijska vlada ne želi situaciju kao u Mađarskoj, gde stranci plaćaju skuplje za benzin i dizel nego građani Mađarske, što je suprotno odredbama EU.

    “Ali ne želimo ni situaciju kao u Hrvatskoj i Sloveniji gde male benzinske stanice prestaju da rade, jer ne mogu da opstanu s tamo određenom cenom”, pojasnio je Kogler.

    “Sa 80 na ispod 50 odsto”

    Ministarka energetike Gevesler je istakao da je trenutno zavisnost Austrije od ruskog gasa “spala sa 80 na ispod 50 odsto”.

    “Onako kao što je bilo više nikada neće biti”, navela je ona.

    Austrijancima je poručila da je situacija sa snabdevanjem energentima “zahtevna”, ali da se “u Austriji niko neće smrzavati zimi”. Ona je izrazila uverenje da je cilj od 80 odsto punjenja rezervoara za gas “moguće dostići”.

    Druga važna tačka dnevnog reda proširenog vladinog Kriznog kabineta bilo je ublažavanje poskupljenja izazvanih rekordnom julskom inflacijom od 9,2 odsto i mere za rasterećenje austrijskih građana.

    Nehamer je rekao da je bilo reči o “kočnici” prilikom obračuna cene struje na računima potrošača.

    Prema Nehamerovim rečima, predlog kako će to izgledati biće gotov do kraja avgusta. Potrošači bi trebalo da dobiju fiksnu, nisku cenu električne energije koju odredi država za deo svoje potrošnje, a snabdevači bi imali pravo da ostatak ukupne potrošnje obračunavaju po normalnoj tržišnoj ceni. Odnosi još nisu poznati, ali je pominjano najviše dve trećine niže cene, kako bi potrošači bili motivisani da štede.

    Austrijski kancelar je istakao da će u vezi sa povećanjem troškova života i rekordnom inflacijom već ovog meseca početi najavljena isplata povećanih davanja i pomoći predviđenih antiinflatornim paketom od 6 milijardi evra kako bi se rasteretili austrijski građani. Potom je nabrojao sve mere i novčane iznose jednokratne i višestruke pomoći koju će od avgusta početi da primaju oni sa nižim primanjima i porodice sa decom, kao i socijalno ugrožena lica, a postepeno i svi ostali građani i preduzetnici u septembru i oktobru. Mere će biti na snazi u raznim vrstama poreskih olakšica i u prvoj polovini naredne godine.

  • Lukašenko upozorio Srbiju: Želite sjediti na tri stolice, ali nećete uspjeti u tome

    Lukašenko upozorio Srbiju: Želite sjediti na tri stolice, ali nećete uspjeti u tome

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko prokomentarisao je za bjelorusku državnu novinsku agenciju Srbiju i da li bi Bjelorusija pomagala Srbiji u slučaju potrebe.

    “Moramo napraviti razliku između lidera i običnog naroda. Da ste u mojim cipelama kako bi vidjeli sve to? Naravno da trebamo pomoći srpski narod i to ćemo učiniti. Mi smo takav tip ljudi. Uzeti ćemo i u obzir Srbijansku politiku prema Bjelorusiji,” rekao je Lukašenko.

    Nastavio je komentarišući da Srbija želi da sjedi na više stolica i da smatra da to nije održivo.

    “Oni žele da sjede na tri stolice, ali neće uspjeti u tome. To su mi, Rusija, EU i Sjedinjene Američke Države, i tako dalje. Žele da budu dobri sa svima. Neće dobiti šansu da balansiraju, prije svih od Evropske unije kojoj se tako snažno žele pridružiti,” poručio je Lukašenko.

    Na pitanje šta Bjelorusija može uraditi za Srbiju, Lukašenko je rekao da je o tome razmišljao ranije.

    “Ne znam šta možemo uraditi za njih. Prvo bih pogledao šta su oni uradili kada su Bjelorusiji uvedene sankcije. Ne želim kopati po nedavnoj prošlosti, ali pogledajte…,” oštar je bio predsjednik Bjelorusije.

    Lukašenko je i podsjetio na svoju posjetu Srbiji tokom NATO bombardovanja 1999. godine i opisao je kao izuzetno opasnu i da je u trenutku kad je dolazio bombardovanje već bilo u toku.

    Podsjetio je da se Srbija pridružila nekim od sankcija koje su uvedene Bjelorusiji, ali da su Srbi rodbinski narod za njega i da su dobri i razumni ljudi.

    U prethodnom periodu bila je posebno izražena vojno-tehnička suradnja između Rusije, Bjelorusije i Srbije. Srbijanska vojska je ranije učestvovala u vojnoj vježbi “Slavensko bratstvo” sa vojskama Rusije i Bjelorusije. Takođe, Bjelorusija je Srbiji donirala četiri aviona Mig-29.

  • Rusija odbacila tvrdnje

    Rusija odbacila tvrdnje

    Rusija je odbacila kao netačne tvrdnje američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da ruske snage koriste nuklearnu elektranu Zaporožje kao vojnu bazu, navodi se u komentaru ruske delegacije na Konferenciji o reviziji Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja.

    “U svojoj izjavi na 10. Konferenciji o reviziji Sporazuma o neširenju nukleranog naoružanja, američki državni sekretar Entoni Blinken optužio je ruske oružane snage da koriste nuklearnu elektranu Zaporožje kao vojnu bazu. Snažno odbacujemo takve optužbe”, navodi se u komentaru ruske delegacije, koji je objavljen na njenom sajtu.

    Kako se dodaje, Rusija je u više navrata istakla da akcije njenih oružanih snaga ni na koji način ne podrivaju nuklearnu bezbednost Ukrajine i ne ometaju normalan rad elektrane, prenosi TAS S. U saopštenju se ukrajinske oružane formacije optužuju da su poslednjih meseci izvršile niz provokacija koristeći bespilotne letelice, uključujući one koje su isporučile članice NATO, kako bi sabotirale normalno funkcionisanje elektrane, zastrašile njeno osoblje, podrile bezbednost nuklearne elektrane i stvorile pretnju od nuklearne katastrofe. Ističe se da je Rusija na to ukazala na sastanku Saveta bezbednosti UN, koji je održan 29. jula.

    “Kada preduzima takve korake, Kijev ima punu podršku SAD i drugih zapadnih država”, navodi ruska delegacija. Američki državni sekretar Entoni Blinken ranije je nazvao ruske akcije oko najveće ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje “vrhuncem neodgovornosti” i optužio Moskvu da je koristi kao “nuklearni štit” u napadima na ukrajinske snage.

    On je dodao da je Vašington duboko zabrinut što Moskva sada koristi nuklearnu elektranu kao vojnu bazu i puca na ukrajinske snage iz okoline.

  • Australijska senatorka tokom polaganja zakletve nazvala kraljicu Elizabetu II kolonizatorkom

    Australijska senatorka tokom polaganja zakletve nazvala kraljicu Elizabetu II kolonizatorkom

    Australijska senatorka domorodačkog porijekla Lidia Thorpe je tokom polaganja zakletve na mandat u Parlamentu Australije kraljicu Elizabetu II koja je formalno lider i ove države nazvala kolonizatorkom.

    “Ja, suverena Lidia Thorpe, svečano i iskreno potvrđujem i izjavljujem da ću biti vjerna i biti istinski odana kolonizatorskom Njenom Veličanstvu Kraljici Elizabeti II”, rekla je Thrope uz podignutu ruku prije nego ju je prekinula predsjednica Senata i drugih zastupnika.

    Jedan od zastupnika je rekao da nije senator dok to (zakletvu) ne učini na pravi način.

    Nakon toga je predsjednica Senata Sue Lines zamolila Thorpe da položi zakletvu onako kako piše na kartici što je Thrope i učinila, držeći visoko podignutu stisnutu pesnicu.

    Thorpe se na sve osvrnula na Twitter napisavši “Suverenitet nikad nije ustupljen”.

    Australija je 1901. godine dobila nezavisnost nakon što je Velika Britanija njome vladala kao kolonijom više od 100 godina. Britanska Kraljica Elizabeta II je titulatorni lider Australije i nosi titulu kraljice Australije.

    U državi je sve više zahtjeva da se prekinu sve veze sa britanskom kraljevskom porodicom i da se proglasi republika.

  • Nijemci šalju Ukrajini oružje koje ni njihove snage nemaju

    Nijemci šalju Ukrajini oružje koje ni njihove snage nemaju

    Njemačka nastavlja da snabdijeva Ukrajinu oružjem, dajući Kijevu, između ostalog, novu opremu koju još nemaju ni Oružane snage Njemačke (Bundesver), izjavio je njemački kancelar Olaf Šolc.

    On je za kanadski list “Gloub end mejl” rekao da je Njemačka isporučila Kijevu šta god je imala – protivtenkovske i protivavionske sisteme, mine, puške, tone municije i nesmrtonosne pomoći, te da je od tada prešla na kompleksnije i skuplje sisteme, kao što su samohodne haubice, višecijevni bacači raketa, protivavionski sistemi i radari za praćenje oružja.

    “Neki od ovih sistema su toliko novi da ih je proizvedeno samo nekoliko, a pojedini još nisu uvedeni u upotrebu u Bundesveru. Za sve te sisteme potrebna je obuka za ukrajinske jedinice, koju takođe pružamo”, istakao je Šolc.

    Prema njegovim riječima, Ukrajinci se već obučavaju za korišćenje nove i sofisticiranije opreme na nekoliko lokacija u Njemačkoj.

    Šolc je dodao da će Njemačka nastaviti da podržava Ukrajinu koliko god bude potrebno.

    Rusija je ranije poslala obavještenja svim zemljama, uključujući SAD, zbog snabdijevanja Ukrajine oružjem. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov naglasio je da će bilo kakav tovar u kojem se nalazi oružje za Ukrajinu postati legitimna meta za Rusiju.

  • Poruka za Nensi: Gađamo

    Poruka za Nensi: Gađamo

    Kineska Uprava za pomorsku bezbednost saopštila je da će od danas do 6. avgusta u delu Južnog kineskog mora biti održane vojne vežbe sa bojevim gađanjem.

    S tim u vezi, zabranjen je ulazak svih brodova u područja čije su koordinate navedene na sajtu agencije, istaknuto je u saopštenju, prenosi Interfaks.

    Kineska vojska je poslednjih dana intenzivirala vežbe u Južnom kineskom i Istočnom kineskom moru, uključujući i vode provincije Fudjan, koju od Tajvana odvaja moreuz.

    Posmatrači ocenjuju da su vežbe povezane sa mogućom posetom predsednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu.

  • Postavićemo bombe; Dignut nivo borbene gotovosti

    Postavićemo bombe; Dignut nivo borbene gotovosti

    Predsednica Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi stigla je danas u Maleziju u okviru svoje azijske turneje u kojoj treba da poseti i Tajvan.

    Međutim, ta poseta bi mogla da dovede do eskalacije tenzija sa Pekingom, koji tu teritoriju smatra za svoju te posetu visoke američke zvaničnice vidi kao podršku SAD za nezavisnost Tajvana.

    Iako nije bilo zvaničnih najava da će Pelosi posetiti Tajvan, lokalni mediji izvestili su da će ona doputovati u Tajpej večeras, čime bi postala najviši američki zvaničnik u poseti toj zemlji tokom više od 25 godina.

    Danas se oglasio i tajvanski premijer Su Ceng-čang koji je rekao da njegova zemlja srdačno dočekuje goste iz inostranstva, a upitan za potencijalnu posetu Pelosi, on je rekao da će Tajvan napraviti “najprikladnije aranžmane” za takve goste i poštovati njihove planove, prenosi Rojters.

    U međuvremenu, Ministarstvo odbrane Tajvana pojačalo je nivo borbene gotovosti od danas do četvrtka popodne, javlja zvanična novinska agencija Tajvana, pozivajući se na neimenovane izvora.

    Takođe, saopšteno je i da je međunarodni aerodrom u Tajpeju primio preteće pismo u kojem se navodi da će biti postavljene tri eksplozivne naprave kako bi se sprečio dolazak predsednice Predstavničkog doma američkog Kongresa. Navodi se koš i da je preteće pismo stiglo u dva sata ujutru, uz priloženu fotografiju terminala tri tog aerodroma.

    Prema navodima jednog od izvora britanske agencije, kineski borbeni avioni leteli su jutros u blizini središnje linije, koja deli Tajvanski moreuz, što je neuobičajen potez koji je izvor opisao kao “veoma provokativan”. Kina, koja Tajvan smatra svojom teritorijom, upozorila je na posledice, rekavši da njena vojska “više neće sedeti skrštenih ruku” ako Pelosi nastavi turneju.

    Bela kuća je osudila tu retoriku Pekinga, rekavši da SAD ne interesuje produbljivanje tenzija sa Kinom i da “neće zagristi mamac niti zveckati oružjem”.

    Američki državni sekretar Antoni Blinken pozvao je Kinu da se “ponaša odgovorno” u slučaju da Pelosi nastavi posetu. “Ako se poseta desi, a Kina pokuša da stvori neku vrstu krize ili na drugi način eskalira tenzije, to bi bilo u potpunosti na Pekingu”, rekao je on novinarima u sedištu UN u Njujorku.

  • Džo Bajden zapravo mrtav?

    Džo Bajden zapravo mrtav?

    Snimak objavljen na društvenoj mreži Tviter, u kojem se tvrdi da je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden ili mrtav ili da su ga zamenili dvojnici – bilo od krvi i mesa ili digitalni, pogledan je više od milion puta i postao je viralna senzacija.

    Snimak je prvobitno objavljen na Tviter profilu 38-godišnjeg američkog kantautora Bredlija Džejmsa Skistimasa, koji nastupa pod umetničkim imenom Fajv Tajms Avgust.

    Skistimas je na svom profilu postavio dva različita snimka ekrana sa dva različita video-snimka u kojima Bajden govori o cenama goriva i jurišanju na američki Kongres koji se dogodio 6. januara 2021.

    “Dva video snimka koja su objavljena u roku od nekoliko sati. Mislim… ti mi reci šta se ovde dešava”, ustvrdio je Skistimas i potom objavio snimak u kome se smenjuju kadrovi jednog i drugog snimka. „Obratite pažnju na njegov izgled i glas. Opet, oba snimka su napravljena danas, u roku od nekoliko sati. Šta se ovde dešava?“

    Tvrdi se da Bajdenove oči na snimcima pojavljuju drugačije i da, ako ste “spremni” da verujete, izgleda da prikazuju dve različite verzije iste osobe.

    Taj video su razni ljudi koristili za “dokazivanje” raznih tvrdnji. Jedni kažu da Bajdena igraju razni glumci, drugi tvrde da je to “deepfake”, a treći da jednostavno nešto ne štima. Na primer, desničarski autor političkih crteža Džordž Aleksopulos tvrdi da je njegovo oko “lažnjak”. “Ovo je 100% ‘deepfake’. Nalepili su Bajdenovo lice na glumca. Kladim se u svoju karijeru na to”, ustvrdio je Aleksopulos.

    Ističe se da Skistmas nije dokazao da su predmetni snimci snimljeni istog dana, kako je tvrdio. Snimak na kojem Bajdenov put lagano bledi i na kome on kao da ne trepće objavila je Bela kuća 25. jula, a deo je predsednikovog obraćanja učesnicima konferencije koju je organizovala “Nacionalna organizacija crnih rukovodilaca”.

  • SAD pozvala Kinu da ne povlači poteze zbog kojih situacija može eskalirati

    SAD pozvala Kinu da ne povlači poteze zbog kojih situacija može eskalirati

    Administracija američkog predsjednika Joea Bidena je upozorila Kinu da ne povlači poteze kojima situacija između Sjedinjenih Američkih Država i Kine može eskalirati.

    Ovo je poručeno nakon što su pojedini tajvanski mediji objavili da će predsjedavajuća Zastupničkog doma Kongresa SAD-a, demokratkinja Nancy Pelosi ipak posjetiti Tajvan, što je za Kinu neprihvatljivo. Ranije su Kinezi poručili Amerikancima da njihova vojska neće mirno sjediti ako Pelosi posjeti Tajvan koji smatraju sastavnim dijelom Kine.
    “Nema razloga da Peking potencijalnu posjetu, u skladu s dugogodišnjom politikom SAD-a, pretvori u neku vrstu krize ili sukoba ili da je iskoristi kao izgovor za povećanje agresivnih vojnih aktivnosti oko Tajvanskog moreuza”, izjavio je koordinator za komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a John Kirby.

    CNN, pozivajući se na izvore iz tajvanske i američke vlade, je objavio da se očekuje da Pelosi posjeti Tajvan, uprkos upozorenju Bidenove administracije da ne bi bilo dobro da to uradi. Ovo bi bila prva posjeta predsjedavajućeg Kongresa SAD-a Tajvanu nakon 25 godina. Republikanac Newt Gingrich je to učinio 1997., a Peking je i tada negodovao.

    Novinarka vanjskopolitičke redakcije tajvanske televizijske stanice TVBS Tingting Liu je objavila, pozivajući se na svoje izvore, da će Pelosi sutra, 2. augusta, navečer doći u Tajpej. Posjeta Pelosi desila bi se u trenutku kada su odnosi između SAD-a i Kine veoma napeti. Ove sedmica obilježava se i 95 godina postojanja kineske vojske koja je najveća vojska na svijetu.

    Kina smatra da bi posjeta imala znatne političke implikacije, s obzirom na to da je predsjedavajuća Kongresa treća najznačajnija osoba u američkom političkom sistemu, nakon predsjednika Bidena i potpredsjednice Kamale Harris. Zvanično je najavljeno da će Pelosi posjetiti Singapur, Maleziju, Južnu Koreju i Japan.

  • Zašto je Pelosina posjeta Tajvanu opasna i šta bi se moglo desiti ukoliko Kina vojno reaguje

    Zašto je Pelosina posjeta Tajvanu opasna i šta bi se moglo desiti ukoliko Kina vojno reaguje

    Očekivana posjeta predsjedavajuće američkog Predstavničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu rezultirala je strogim upozorenjima Pekinga i rastućom zabrinutošću u Washingtonu.

    Kalifornijska demokratkinja je tokom svoje turneje po Aziji, uz pratnju kongresne delegacije do sada svratila u Singapur i Maleziju.

    Njena putna agenda uključuje zaustavljanje i u Južnoj Koreji i Japanu, ali se službeno ne pominje posjeta Tajvanu. Međutim, visoki zvaničnik tajvanske vlade i američki zvaničnik rekli su za CNN u ponedjeljak da se očekuje da će posjetiti Tajvan i prenoćiti u sklopu svoje turneje po Aziji.

    Kina je zbog potencijalne posjete poslala upozorenje, obećavajući da će poduzeti “odlučne i snažne mjere” ako do nje dođe. Prošle sedmice, kinesko ministarstvo odbrane ponovilo je prijetnju, upozoravajući: “Ako SAD insistiraju da zauzmu svoj kurs, kineska vojska nikada neće sjediti skrštenih ruku.”

    Pelosi, koja je iskrena kritičarka Pekinga, i ranije je govorila da je važno da SAD pokažu podršku Tajvanu. No, američki zvaničnici su zabrinuti da bi prijavljena posjeta mogla biti dočekana vojnom reakcijom Kine što bi potencijalno moglo pokrenuti najgoru krizu preko moreuza u posljednjih nekoliko decenija.

    Zašto je Peking ljut?

    Kineska vladajuća Komunistička partija tvrdi da je tajvanska samoupravna demokratija zapravo njihova teritorija uprkos tome što njome nikada nije upravljala. Oni nikada nisu isključili upotrebu sile kako bi ujedinili tajvanska ostrva s kineskim kopnom.

    Peking je decenijama na razne načine pokušavao da izoluje Tajpej na svjetskoj sceni, između ostalog blokiranjem procesa pridruživanja raznim međunarodnim organizacijama. Oni se oštro protive svakom potezu Tajvana koji bi im dao osjećaj međunarodnog legitimiteta, a posjete međunarodnih zvaničnika vide upravo tako.

    Godine 1995., posjeta tadašnjeg tajvanskog predsjednika Lee Teng-huija Sjedinjenim Državama izazvala je veliku krizu u Tajvanskom moreuzu. Kina je tada, bijesna zbog njegovog putovanja, ispalila projektile u vode oko Tajvana, a kriza je okončana tek nakon što su SAD poslale dvije borbene grupe nosača aviona u to područje i tako pokazale snažnu podršku Tajpeju.

    Posljednjih godina, u Tajvanu su bile brojne američke delegacije što je ponovo izazvalo ljutite odgovore Kine, uključujući i slanje ratnih aviona u samoproglašenu zonu za identifikaciju protivvazdušne odbrane Tajvana.

    Ono što ovaj put posebno provocira Peking je Pelosin politički status. Pelosi je treći javni zvaničnik u hijerarhiji SAD nakon predsjednika i potpredsjednice. Kinezi to shvataju veoma ozbiljno.

    Potencijalne tenzije između Kine i SAD-a

    Peking je upozorio da će Pelosino putovanje, ako se ostvari, imati “ozbiljan negativan utjecaj na političke temelje kinesko-američkih odnosa”.

    Washington priznaje Narodnu Republiku Kinu kao jedinu legitimnu vladu Kine, ali održava bliske neslužbene veze s Tajvanom. SAD snabdijeva Tajvan odbrambenim oružjem, međutim namjerno je nejasno da li će braniti Tajvan u slučaju kineske invazije.

    Kineski autoritarni zaokret pod Xijevim vodstvom i nagli pad odnosa s Washingtonom povukli su Tajvan bliže orbiti SAD-a. To je razbjesnilo Peking, koji je optužio Washington da “igra na tajvansku kartu” kako bi obuzdao uspon Kine.

    SAD su u međuvremenu pojačale svoj angažman s Tajvanom, odobravajući prodaju oružja i šaljući delegacije na ostrvo.

    Pelosi nije prva predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD-a u posjeti Tajvanu. Prije nje je, 1997. godine Tajpej posjetio Newt Gingrich, međutim Kina je 25 godina kasnije jača, moćnija i samouvjerenija, a njen novi lider Xi je jasno stavio do znanja da više neće tolerisati omalovažavanje ili osporavanje njihovih stavova.

    Šta je sa tajmingom?

    Pelosina posjeta također će doći u osjetljivom trenutku za Kinu. Unutrašnja politika Kine je u veoma napetom momentu i posjeta Pelosi Tajpeju bi mogla biti ocijenjena kao poniženje Xi Jinpinga i njegovog rukovodstva što znači i da će on biti prisiljen da reaguje.

    Kineska vojska slavi godišnjicu osnivanja 1. augusta, dok se Xi, najmoćniji lider u zemlji u posljednjih nekoliko decenija, sprema da prekrši konvencije i traži treći mandat na 20. kongresu Komunističke partije ove jeseni.

    Upravo zbog kongresa i drugih dešavanja, mnogi analitičari smatraju da ovo nije dobro vrijeme za Jinpinga da izazove vojni sukob. No ima i onih koji ističu da je upravo zbog unutrašnjopolitičkih napetosti, opasnost od snažnog odgovora još veća.

    Kako će Kina reagovati?

    Kina nije precizirala koje “silne mjere” planira poduzeti, ali neki kineski analitičari kažu da bi reakcija Pekinga mogla uključivati vojnu komponentu.

    “Kina će odgovoriti protumjerama bez presedana — najjačim što je ikada poduzela od krize u Tajvanskom moreuzu”, rekao je Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na kineskom univerzitetu Renmin.

    Privatno, zvaničnici Bidenove administracije izrazili su zabrinutost da bi Kina mogla tražiti da proglasi zonu zabrane letova iznad Tajvana kako bi poništila moguće putovanje, rekao je američki zvaničnik za CNN.

    Zvaničnici nacionalne sigurnosti tiho rade na uvjeravanju Pelosi u rizike koje bi moglo predstavljati njeno potencijalno putovanje na Tajvan, dok Pentagon razvija sigurnosni plan za korištenje brodova i aviona kako bi je zaštitio ako odluči da nastavi.

    SAD ne očekuju direktnu neprijateljsku akciju Pekinga tokom potencijalne posjete Pelosi. Najmanje pet zvaničnika odbrane opisali su ovo kao vrlo udaljenu mogućnost i rekli da Pentagon želi da se smanji takva javna retorika.

    Međutim, postoji stalna zabrinutost američkih zvaničnika da su to pogređne pretpostavke i da bi moglo doći do incidenata ukoliko Kina i SAD značajno povećaju svoje zračne i pomorske operacije u regiji.