Kategorija: Svijet

  • Muškarac bacio tortu na Mona Lizu u muzeju Luvr

    Muškarac bacio tortu na Mona Lizu u muzeju Luvr

    Muškarac u invalidskim kolicima pokušao je u nedelju da ošteti čuvenu sliku “Đokonda”, poznatiju kao Mona Liza, Leonarda da Vinčija, u muzeju Luvr u Parizu, ali je torta koju je bacio završila na zaštitnom staklu.

    Prema očevicima, muškarac je nosio periku, iznenada je ustao i prišao slici, bacio tortu na nju, na zaprepašćenje posetioca muzeja, preneo je “Tajm”.Čuvari su pohitali da izbace muškarca iz prostorije, a on je mirno izašao, dok su ostali posetioci nastavili da telefonima snimaju scene, koje su se pojavile i na društvenim mrežama

  • Zelenski razmatra prijedlog za razgovor s Erdoganom i Putinom

    Zelenski razmatra prijedlog za razgovor s Erdoganom i Putinom

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razmotriće inicijativu da telefonom razgovara sa ruskim i turskim kolegom, Vladimirom Putinom i Redžepom Tajipom Erdoganom, ako Putin pristane na to, izjavio je danas pres sekretar ukrajinskog predsjednika Sergej Nikiforov.

    Ne znam da li je tačno da postoji takav dogovor između turskog i ruskog predsjednika. Ako ruski predsjednik pristane, i ukrajinska strana će razmotriti tu inicijativu, rekao je Nikiforov, prenosi TASS.

    Erdogan je ranije rekao da želi da 30. maja održi telefonske razgovore sa Putinom i Zelenskim. Kremlj je kasnije potvrdio da će ruski i turski predsjednik 30. maja razgovarati telefonom.

  • Lavrov progovorio o Putinovom zdravstvenom stanju

    Lavrov progovorio o Putinovom zdravstvenom stanju

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov negirao je spekulacije da je predsjednik ove zemlje Vladimir Putin teško bolestan.

    Kako piše Guardian, Lavrov je za francuske medije rekao da misli da “normalni ljudi ne mogu vidjeti kod ove osobe znakove neke bolesti ili tegobe.”

    Lavrov je rekao da se Putin, koji će u oktobru napuniti 70 godina, pojavljivao u javnosti „svakog dana”.

    U komentarima koje je objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova, Lavrov je ponovio ove stavove.

    “Možete ga gledati na ekranima, čitati i slušati njegove govore”, kazao je Lavrov.

    Komentirao je i brojne navode o tome da ruski predsjednik boluje od raka.

    “Ostavljam to na savjesti onih koji šire takve glasine”, dodao je ruski šef diplomatije.

    Putinovo zdravlje i privatni život su tabu teme u Rusiji i o njima se gotovo nikada ne govori u javnosti.

  • EU koči sredstva iz IPA programa za BiH

    EU koči sredstva iz IPA programa za BiH

    BiH bi se, po svemu sudeći, zbog loše političke situacije mogla naći pod neformalnim sankcijama EU, jer, nakon što su suspendovana dva projekta u RS, sredstva iz treće komponente iz Instrumenata pretpristupne pomoći EU i dalje nisu dostupna za implementaciju projekata, i to ne samo u RS, već i u cijeloj BiH.

    Iako nezvanično, u Direkciji za evropske integracije (DEI) BiH govore o neformalnim sankcijama protiv BiH od strane EU, zvanično su nam u odgovoru naglasili da zasad niko u EU u službenoj komunikaciji sa DEI sankcije ne spominje.

    Ipak, kako se čini, EU je odobrila znatno manje projekata od prijedloga koje je DEI uputila Delegaciji EU, a i ono što je odobreno do daljeg se nalazi na čekanju.

    “Prvi prijedlog IPA 2021. programa koji je upućen Evropskoj komisiji u martu 2021. godine iznosio je 157.500.000 evra. Nakon prvobitne procjene strateške relevantnosti, a potom i tehničke zrelosti, Evropska komisija je usvojila IPA 2021. državni akcioni plan za BiH u decembru 2021. godine u iznosu od 73 miliona evra. Sredstva mogu biti na raspolaganju Delegaciji EU za ugovaranje nakon što bude potpisan partnerski sporazum između EU i BiH o IPA III, te finansijski za IPA 2021. program”, objasnili su u DEI za “Nezavisne novine”.

    Napomene radi, DEI nema nadležnost da sprovodi IPA projekte, a njihove mogućnosti da pomognu u pripremi projekata su sistemski ograničene, dok je odgovornost uglavnom na ostalim nivoima vlasti.

    Slično ističu i u Delegaciji EU, koja je i dalje zadužena za implementaciju odobrenih projekata iz IPA.

    “U ovoj fazi nije moguće potpisati sporazum o finansiranju za IPA 2021. Preliminarni korak je usvajanje Sporazuma o finansijskom okvirnom partnerstvu (FFPA) između Evropske komisije i BiH, koji će definisati buduću saradnju i saradnju za period od 2021. do 2027. godine. Ovaj sporazum je već potpisan od strane Evropske komisije i BiH treba da ga takođe potpiše. Kada obje strane odobre FFPA, tada se mogu usvojiti sporazumi o finansiranju godišnjih programa”, objasnili su “Nezavisnim novinama” u Delegaciji EU.

    Dodatni problem za BiH predstavlja činjenica da bi se već trebalo ozbiljno raditi i na IPA III za narednu godinu, ali, zbog trenutne loše situacije, ni to nije slučaj.

    “Razgovori o aktivnostima programiranja IPA 2022. su počeli, ali u ovoj fazi ništa nije odobreno”, rekli su nam oni.

    Napomene radi, od ove godine za zemlje zapadnog Balkana je na raspolaganju IPA III, koji, za razliku od prve dvije komponente IPA, nema precizan iznos za svaku zemlju, već se novac dijeli prema kvalitetu projekata, a budžet je fiksno određen za svaki od sektora. To znači da svaka od zemalja u regionu konkuriše protiv drugih zemalja za projekte po sektorima, tako da kvalitet projekata presuđuje koja zemlja će uspjeti povući sredstva.

    Kako kažu u DEI, IPA III će za naredni sedmogodišnji period imati budžet od 14,2 milijarde evra i biće podijeljen u pet oblasti, odnosno sektora. Zemlje korisnice će se moći kandidovati za projekte iz oblasti vladavine prava i jačanja demokratije, dobre uprave, zelene agende i održivog razvoja, konkuretnost i inkluzivnost, te za teritorijalnu i prekograničnu saradnju. Najviše novca će, kako nam je rečeno, biti odvojeno za zelenu agendu, na koju će u narednom sedmogodišnjem periodu otići gotovo polovina novca od raspoloživih 14 milijardi, dok će po 15 odsto otići za dobro upravljanje i vladavinu prava.

    Problem za BiH predstavlja činjenica da je napravljen izuzetno mali napredak u reformama, posebno u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za dobijanje kandidature.

    Visoki zvaničnik EU nam je nedavno rekao da se sada ulažu napori da se stanje dalje ne pogorša, umjesto da se svi fokusiraju na to kako stvari popraviti.

  • Ništa od šestog paketa sankcija Moskvi

    Ništa od šestog paketa sankcija Moskvi

    Lideri Evropske unije sastaće se danas kako bi pružili stalnu podršku Ukrajini, međutim razgovori će biti zasjenjeni njihovim neuspjehom da se dogovore o novom paketu sankcija Moskvi.

    Tokom dva dana, čelnici 27-članog bloka treba da razgovaraju o tome kako najbolje pomoći Ukrajini četiri mjeseca nakon invazije Rusije i kako se nositi s posljedicama sukoba: visokim cijenama energije, predstojećom nestašicom hrane i odbrambenim potrebama EU.
    Ali nacrt zaključaka sastanka, piše Reuters, pokazao je da, iako će EU biti velikodušna sa verbalnom podrškom vladi u Kijevu, neće biti mnogo novih odluka o bilo kojoj od glavnih tema.

    “Nakon napada na Ukrajinu, vidjeli smo šta se može dogoditi kada Evropa bude ujedinjena. S obzirom na sutrašnji samit, nadajmo se da će se ovako nastaviti. Ali već počinje da se urušava i ruši”, rekao je juče njemački ministar ekonomije Robert Habeck.

    Najopipljivija će biti politička podrška lidera za paket EU zajmova od 9 milijardi evra, sa komponentom malih grantova za pokrivanje dijela kamata, tako da Ukrajina može održati svoju vladu i isplatiti plaće oko dva mjeseca.

    Ali i tu će odluka biti donesena tek naknadno, nakon što Evropska komisija da prijedlog kako prikupiti novac.

    Uprkos naporima od početka maja, vlade EU ne mogu da se dogovore oko šestog paketa sankcija Moskvi jer jedan od elemenata – embargo na kupovinu ruske nafte – nije prihvatljiv za Mađarsku i predstavlja veliki problem za Slovačku i Češku.

    Nacrt zaključaka samita pokazao je da će lideri EU podržati stvaranje međunarodnog fonda za obnovu Ukrajine nakon rata, bez detalja, i da žele da razmotre mogućnost konfiskacije zamrznute ruske imovine u tu svrhu.

    Ali pažljivo formulisanje je namjerno jer je pitanje pravno teško, rekli su zvaničnici.

    Lideri će se obavezati da će ubrzati rad na pomoći Ukrajini da premjesti svoje žito iz zemlje svjetskim kupcima putem željeznice i kamiona, jer ruska mornarica blokira uobičajene pomorske rute i da će poduzeti korake da brzo postane neovisna od ruske energije.

    Nacrt je pokazao da su lideri spremni da istraže načine za obuzdavanje rastućih cijena energije, uključujući izvodljivost uvođenja privremenih ograničenja cijena, da smanje birokratiju oko uvođenja obnovljivih izvora energije i ulažu u povezivanje nacionalnih energetskih mreža preko granica kako bi bolje pomogli jedni drugima.

  • Ruske trupe ulaze u Sjeverodonjeck

    Ruske trupe ulaze u Sjeverodonjeck

    Ruske trupe ulaze u Sjeverodonjeck iz predgrađa, a u granatiranju je poginulo dvoje civila, saopštio je danas guverner ukrajinskog regiona Lugansk Sergij Gajdaj.
    “Nažalost, imamo razočaravajuće vijesti. Neprijatelj ulazi u grad”, rekao je Gajdaj na nacionalnoj televiziji.

    On je izjavio da je milion ljudi u ovoj oblasti ostalo bez snabdijevanja vodom i gasom i da nema mogućnosti za obnavljanje isporuka, ali da je i dalje moguće svakodnevno dostavljati humanitarnu pomoć u Sjeverodonjeck i Lisičansk.

    Gajdaj je dodao je je u toku evakuacija stanovništva iz Lisičanska i da glavni put prema ova dva grada nije blokiran, ali da je izložen granatiranju.

    On je napomenuo da je Lisičansk pod ukrajinskom kontrolom.

    Gajdaj je rekao da NJemačka i Mađarska usporavaju transportovanje oružja Ukrajini.

  • Svijet će se “poderati”

    Svijet će se “poderati”

    Proces podele sveta na suprotstavljene blokove se ubrzava i on se sada cepa na nekoliko velikih regiona, smatra ruski politikolog Dmitrij Drobnjicki.

    Prema njegovim rečima, u tim regionima će pravila uspostavljati najjači igrači tih regiona, a tok događaja će dovesti do toga da će konfrontacija dva pola Rusije i Kine, s jedne strane i SAD i Evrope, s druge strane naterati i druge zemlje da se opredele.

    Ako nezapadni svet smogne snage da se koordinira i ujedini, niko neće moći da ga spreči da izgradi održivi novi svetski poredak, dodaje Drobnjicki.

    “Svet zapravo i nije podeljen na dva zaraćena tabora, kako se to možda čini. Zapad se suprotstavlja većem delu sveta, namećući prilično diskriminaciona pravila za sve ostale učesnike u trgovinskom i političkom procesu, a zatim menjajući ta pravila po sopstvenom nahođenju. Štaviše, politika dvostrukih standarda zamenjuje se jednostranim akcijama, a ti potezi se nekim evropskim zemljama pravdaju demokratijom, iako to nije i ne može biti demokratija, dok se ostatku sveta ne daju nikakva objašnjenja, osim jednog: ‘Ne slušate Zapad – bićete kažnjeni’. Takve reči ne stižu samo na adresu Rusije, nego i Kine, Indije, mnogih zemalja Latinske Amerike…“, kaže ovaj ekspert.

    Zapad je, dodaje Drobnjicki, i dalje tehnološki, finansijski, pa i vojno veoma jak, ali resursi tog ujedinjenog Zapada više nisu onakvi kakvi su bili pre 20 godina.

    “Tog velikog Zapada koga svi slušaju, a koji je imao azijske zemlje kao saveznike, većinu zemalja jugoistočne Azije, kao i arapski svet, uključujući proizvođače nafte, i deo Latinske Amerike, više nema. Sve obaveze koje je kolektivni Zapad, predvođen Vašingtonom, ranije preuzeo, postepeno se odbacuju, a posebno po pitanju ekonomske stabilnosti, prehrambene bezbednosti, razvoja energetike, digitalne sfere, IT tehnologija i tako dalje“, ocenjuje Drobnjicki.

    Specifičnost situacije je u tome što se nekoliko regiona našlo u približno istom položaju, kao naprimer, Kina i Rusija, koje je Zapad označio kao protivnike i konkurente.

    “Sve što Kina radi u svom regionu, ili ono što radi Rusija je generalno slično i u tom smislu su taktički saveznici. Ne može se reći da je to direktan vojni i politički blok, protivteža NATO-u ili nešto drugo, ali postoji ogromno razumevanje zbog zajedničke sudbine u uslovima kada Zapad više ne može da održi svoj svetski poredak. Prehrambena i energetska kriza, kao i inflacija dolara pokazuju da je to zaista tako i da ne mogu garantovati stabilnost u svetu. To znači da u svetu neće biti globalne stabilnosti, ali biće regionalne“, ističe ekspert.

    “Šta će se dešavati u Evropi nije baš jasno. EU očigledno ne zna šta će dalje i nejasno je šta će biti sa Indijom – kuda će ići i da li će moći da oko sebe izgradi svoj region. Uprkos očiglednim prednostima, Delhi ima ozbiljne nedostatke u svojoj sposobnosti da izgradi takav region. Dakle, svet se raspada na velike regione, na platežno-valutne sektore, ili klastere, kako se to sada sasvim otvoreno naziva, i sledeći svetski poredak nikako neće biti globalan“, smatra Drobnjicki.

    Mnoge istočne i evropske zemlje će morati da se odluče da li će se držati za bok broda EU koji tone, čak i neočekivanom brzinom, ili će svoju sudbinu graditi sa drugim, a ne sa zapadnim igračima, kaže ekspert.

    “Sve što se sada događa, a vidimo da se automobili voze po Evropi, kafići su otvoreni, ljudi pričaju preko ‘ajfona’ – sve je to privid. Nema ničega što bi to podržalo. Dakle, očekuju nas veoma ozbiljne promene, promeniće se slika sveta i svi Evropljani treba dobro da razmisle. Međutim, evropske elite uglavnom ne razmišljaju o tome i uopšte ih nije briga. Njima je glavno da urade ono što su im mentori naložili“.

  • Zelenski otpustio šefa bezbjednosti u Harkovu jer nije radio na zaštiti grada

    Zelenski otpustio šefa bezbjednosti u Harkovu jer nije radio na zaštiti grada

    Volodimir Zelenski je danas bio u posjeti regiji Harkov nakon čega je izjavio da je otpustio tamošnjeg šefa bezbjednosti.

    Zelenski je tokom posjete Harkovu dodijelio značajna državna priznanja za vojnike koji, kako kaže, svakodnevno ginu za slobodu Ukrajine. Takođe, izjavio je da je smijenio šefa regionalne bezbjednosti Harkova.
    Kaže da je “mislio samo na sebe”.

    “On nije radio na zaštiti grada od prvog dana invazije i mislio je samo na sebe”, poručio je Zelenski.

    Ujedno, Zelenski je rekao da je “jedna trećina Harkovske oblasti i dalje pod okupacijom, te da će definitivno deokupirati cijelu teritoriju.


    On se danas osvrnuo i na borbe u Donbasu, rekavši da je oštećeno više od 90 posto stambenih objekata u Sjeverodonjecku.

    “Zauzimanje Severodonjecka je osnovni zadatak okupatorskog kontingenta. Ne razmišljaju koliko će ljuditi platiti sopstvenim životom tokom njihovih pokušaja zauzimanja ukrajinskih teritorija”, naglasio je Zelenski.

  • Vojska Nepala locirala mjesto pada aviona koji je juče nestao

    Vojska Nepala locirala mjesto pada aviona koji je juče nestao

    Nepalska vojska saopštila je jutros da je locirala mjesto pada aviona koji je prevozio 22 osobe, a koji je jučer nestao od glavnog ove zemlje Katmandua.

    “Jedinice potrage i spašavanja locirale su mjesto pada aviona”, kazao je potparol vojske Narayan Silwal za lokalne medije.

    Avion je u vlasništvu privatne kompanije, proizveden je u Kanadi a letio je za Tara Air.

    Prema trenutno dostupnim informacijama do sada je potvrđeno da je smrtno stradalo 14 osoba.

    Avionske nesreće u Nepalu su česte zbog promjenjivih vremenskih uslova i avionskih pisti koje se nalaze na planinskim lokacijama.

    Četvero Indijaca, dvoje Nijemaca i 16 državljana Nepala bili su u avionu koji je letio 20 minuta prije no što je izgubljen kontakt sa posadom.

  • Rusija priznala da koristi novo oružje u Ukrajini

    Rusija priznala da koristi novo oružje u Ukrajini

    Ruska vojska u regiji Harkiv koristi svoje najnovije višecijevne bacače raketa, oružje koje se može opisati kao “ogromni bacač plamena”.

    Prema riječima visokog dužnosnika ruske vojske, koje je rekao za rusku agenciju TASS, radi se o raketi TOS-2 Tosočka koja je termobarična odnosno vakuumska raketa.

    Ona stvara ogromne eksplozije zapaljenjem plina prilikom detonacije, pri čemu isisava kisik iz pogođenog područja, prenosi BBC.

    Podsjećamo, Ukrajina je prošle sedmice optužila Rusiju da su njene snage, na šesti dan invazije, na ukrajinskom tlu iskoristile termobarično oružje, poznato i kao vakuumska bomba.

    “Danas su upotrijebili vakuumsku bombu, što je zapravo zabranjeno Ženevskom konvencijom”, rekla je prošle sedmice ambasadorica Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama Oksana Markarova novinarima nakon što je izašla sa sastanka s američkim kongresnicima u Washingtonu.

    Rusija je ranije potvrdila da koristi rakete tipa TOS-1 Soncepjok (plamteće sunce, op.a.) protiv ukrajinskih meta u Donbasu.