VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Teheran povećava zalihe obogaćenog uranija i pored upozorenja

    Teheran povećava zalihe obogaćenog uranija i pored upozorenja

    Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) osvrnula se na nuklearni program Irana te su naglasili kako je ova država ponovno povećala akumuliranje obogaćenog uranija što je protivno ranijim pravilima i dogovoru.

    Prema tvrdnjama IAEA-e, Iran je akumulirao 43 kilograma uranija obogaćenog za 60 posto čime je povećao zalihe koje su ranije iznosile 20 kilograma.

    “Bez ograničenja, Iran je uskladištio 43 kilograma 60 posto obogaćenog uranija. To je povećanje od 30 posto u posljednja tri mjeseca”, navodi se u izvještaju.

    Zapadni mediji također su naveli kako su zalihe obogaćenog uranija u Iranu sada 18 puta veće od granice koja je postavljena 2015. godine.

    “Do 15. maja 2022. godine Iran je raspolagao sa preko 3,8 hiljada kilograma obogaćenog uranija. Istovremeno, Iran nastavlja da obogaćuje uranij do nivoa koji premašuje granicu od 3,67 posto koja je predviđena prvobitnim sporazumom”, prenosi Interfax.

    U drugom dokumentu koji je objavio Bloomberg, a koji se oslanja na izvještaj IAEA-e, navodi se kako stručnjaci izvještavaju da vlasti Irana nastavljaju blokirati istragu o porijeklu tragova uranija koji su pronađeni u brojnim iranskm objektima.

    “Iran nije dao objašnjenje koje bi ulijevalo povjerenje sa tehničke tačke gledišta. Agencija ne može potvrditi ispravnost i potpunost iranskih izjava u skladu sa Sporazumom o sveobuhvatnim zaštitnim mjerama”, rekao je šef IAEA-e Rafael Grossi.

    Podsjetimo, Iran i pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, kao i Njemačka 2015. godine zaključile su Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), nuklearni sporazum prema kojem se Teheran obavezuje da će ograničiti razvoj nuklearnog programa isključive u miroljubive svrhe.

    Bivši američki predsjednik Donald Trump jednostrano se povukao iz sporazuma 2018. godine, da bi nakon toga isto učinio i Iran.

    Od aprila pa do decembra 2021. godine Iran i svjetske sile vodile su niz pregovora u Beču s ciljem obnove sporazuma, ali uslijed novih geopolitičkih kretanja i rata u Ukrajini, realizacija ovog dogovora i dalje je na čekanju kao i sama obnova sporazuma.

  • NATO u junu organizuje veliku vježbu u Baltičkom moru

    NATO u junu organizuje veliku vježbu u Baltičkom moru

    Četrnaest zemalja NATO-a i dvije partnerske zemlje saveza trebale bi od 5. do 17. juna održati veliku pomorsku vježbu u Baltičkom moru pod nazivom BALTOPS.

    Prema najavama, u vježbi bi trebalo učestvovati preko 45 brodova, više od 75 aviona i 7.000 vojnika članica NATO saveza.

    “BALTOPS 22 pruža jedinstvenu priliku za obuku koja jača sposobnost kombinovanog odgovora koji je kritičan za očuvanje slobode plovidbe i sigurnosti u regiji Baltičkog mora”, navodi se u saopćenju NATO saveza.

    Kako se navodi, vojnici koji će učestvovati u vježbama obavit će niz aktivnosti koje uključuju kako vojni tako i medicinski dio vježbe.

    “Oni će koristiti mnoštvo sposobnosti demonstrirajući fleksibilnost pomorskih snaga uključujući amfibijske operacije, streljaštvo, vježbe protiv podmornica i protivzračne odbrane kao i operacije čišćenja mina, uklanjanje eksplozivnih ubojitih sredstava”, ističu iz NATO-a.

    Također, iz NATO-a su naglasili kako će domaćin ovogodišnje vježbe biti Švedska čime će se na neki način odati i priznanje povodom 500 godina osnivanja mornarice ove države koja je nedavno uputila zahtjev za članstvo u NATO-u.

    “Zahvalni smo Švedskoj na njihovoj sposobnosti da vode i budu domaćini ove vježbe. Ovo je velika vježba, puno toga trebamo uraditi i znam da se raduju ovome”, rekao je glasnogovornik Pentagona.

    Pomorsku vježbu BALTOPS članice NATO saveza izvode još od 1972. godine te kroz nju pokazuju posvećenosti očuvanju mira i sigurnosti u regiji Baltika.

    Zemlje koje učestvuju u ovogodišnjoj vježbi su Belgija, Bugarska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Latvija, Litvanija, Nizozemska, Norveška, Poljska, Švedska, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.

  • Sirija nezadovoljna zbog turske antiterorističke operacije

    Sirija nezadovoljna zbog turske antiterorističke operacije

    Predstavljena težnja Turske da stvori takozvanu tampon-zonu na sirijskoj teritoriji je izgovor za etničko i geografsko čišćenje, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Sirije.

    U saopćenju se navodi da postupci Turske radi uspostavljanja takozvane tampon-zone u Siriji predstavljaju sramnu agresiju i dio politike etničkog i geografskog čišćenja kojem teži vlada turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

    “To su ratni zločini i nehumani postupci koje se osuđuju u Povelji UN i međunarodnom pravu”, ističe se u saopćenju.

    Damask je kritikovao one koji omogućavaju Turskoj da se prerušava i koji opravdavaju postupke Ankare.

    Ministarstvo je ponovilo da je važno poštovanje suvereniteta Sirije i optužilo SAD i njihove zapadne saveznike da žele lake političke dobiti na račun Sirijaca, javila je agencija RIA “Novosti”.

    U saopćenju je naglašeno da sirijske vlasti zadržavaju pravo upotrebe svih zakonitih sredstava radi odbijanja agresije Turske i njenih agenata iz terorističkih grupa.

    Osim toga, Damask je osudio neprijateljske postupke Ankare počinjene prije nekoliko dana u predgrađu grada Hasake koji su doveli do smrti i ranjavanja civilnog stanovništva i prouzrokovali materijalnu štetu.

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan saopćio je u ponedjeljak, 23. maja, da se turska vojska priprema za antiterorističku operaciju u Siriji, kako bi obezbijedila južnu granicu svoje zemlje.

    Prema njegovim riječima, cilj operacije je stvaranje sigurnosne zone od 30 kilometara duž granice Turske i Sirije. Mediji pišu da će se operacija, vjerovatno, sprovesti u četiri regije Sirije.

  • Dancima ističe rok

    Dancima ističe rok

    Orsted je u ponedeljak upozorio da bi ruski Gasprom eksport mogao da prestane da isporučuje gas danskoj energetskoj kompaniji jer je odbila da plati u rubljama.

    Međutim, takav potez ne bi odmah doveo danske isporuke gasa u opasnost.

    Ruska šema plaćanja u rubljama otkrila je pukotine u jedinstvenom odgovoru Evropske unije na sukob u Ukrajini, pri čemu su neke zemlje odbijale da plate u rubljama, a druge su pronalazile načine da se povinuju.

    “Gasprom eksport nastavlja da zahteva da Orsted plaća isporuke gasa u rubljama. Nemamo nikakvu obavezu po ugovoru da to učinimo i više puta smo obavestili Gasprom eksport da to nećemo učiniti”, naveo je Orsted u saopštenju.

    “Postoji rizik da će Gasprom eksport prestati da isporučuje gas Orstedu. Iz Orstedovog ugla, ovo bi bilo kršenje ugovora“, dodaje se.

    Ne postoji gasovod direktno od Rusije do Danske, što znači da Moskva neće moći direktno da obustavi isporuke toj zemlji.

    Danska agencija za energetiku saopštila je da neće biti neposredne posledice po Dansku ukoliko Rusija obustavi prodaju gasa Orstedu. Agencija je takođe saopštila da ima plan za vanredne situacije ako dođe do nestašice gasa.

    Orsted je rekao da očekuje da će biti moguće da se gas kupi na evropskom tržištu.

    “Pripremili smo se za ovaj scenario kako bismo minimizirali rizik za Orstedove kupce gasa, a to su pre svega velike kompanije u Danskoj i Švedskoj“, saopštila je kompanija.

    Nije bilo jasno da li će isporuke biti prekinute nakon Orstedovog roka za plaćanje 31. maja, prenosi Rojters.

  • Zabranjuje se uvoz nafte iz Rusije

    Zabranjuje se uvoz nafte iz Rusije

    Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, objavio je nešto pre ponoći da je na sastanku lidera EU 27 u Briselu postignut dogovor o zabrani uvoza ruske nafte.

    ”Ovo se odmah odnosi na više od dve trećine uvoza nafte iz Rusije čime se prekida značajan izvor finansiranja ruske vojne mašinerije”, napisao je Mišel na Tviteru.

    Predsednik Evropskog saveta dodaje da će se pristisak na Rusiju nastaviti do završetak rata u Ukrajini.

    On dodaje da šesti paket EU sankcija uključuje i ukidanje swift transakcija sa najvećom ruskom Sberbankom, zabranu emitovanja programa još tri medija u državnom ruskom vlasništvu i sankcionisanje osoba odgovornih za ratne zločine u Ukrajini.

  • Od sutra nema više ruskog gasa za Holanđane

    Od sutra nema više ruskog gasa za Holanđane

    GasTera neće dobijati gas od Gasproma od 31. maja jer što je odbio da pristane na zahteve Moskve za plaćanje u rubljama, saopštila je danas holandska kompanija.

    GasTera, koja kupuje i trguje gasom u ime holandske vlade, saopštila je da je ugovorila na drugom mestu dve milijarde kubnih metara gasa koje je očekivala da će dobiti od Gasproma do oktobra, preneo je Rojters.

    Kompanija je 50 procenata u vlasništvu holandskih vladinih entiteta i po 25 odsto u vlasništvu Šela i Eksona.

    “Razumemo odluku GasTere da ne pristane na Gaspromove jednostrano nametnute uslove plaćanja”, napisao je holandski ministar energetike Rob Jeten na Tviteru.

    Ova odluka neće imati posledice po isporuku gasa holandskim domaćinstvima, dodao je on.

  • Biden: Nećemo poslati Ukrajini rakete kojima može napasti Rusiju

    Biden: Nećemo poslati Ukrajini rakete kojima može napasti Rusiju

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je da ne planira slati rakete u Ukrajinu koje bi mogle doseći rusku teritoriju.

    “Neću poslati ništa što može biti ispaljeno na Rusiju”, rekao je Biden u Bijeloj kući u ponedjeljak na pitanje planira li poslati rakete dugog dometa u Ukrajinu.

    CNN je prošle sedmice izvijestio da se Bidenova administracija sprema pojačati vrstu isporuke Ukrajini, slanjem naprednih raketnih sistema dugog dometa koji su sada glavni zahtjev ukrajinskih dužnosnika.

    Administracija naginje slanju takvih sistema kao dijela većeg paketa vojne i sigurnosne pomoći Ukrajini, što bi moglo biti objavljeno već sljedeće sedmice, objavila je ta mreža.

    Administracija se dvoumila hoće li poslati sisteme zbog zabrinutosti iznesene unutar Vijeća za nacionalnu sigurnost da bi Ukrajina mogla upotrijebiti novo oružje za izvođenje ofanzivnih napada na Rusiju, prema dužnosnicima.

    U petak, nakon što je CNN prvi put izvijestio o toj vijesti, Rusi su upozorili da će Sjedinjene Države “preći crvenu liniju” ako isporuče takve sisteme Ukrajini.

  • Zaharova reagovala na izjavu Tras o pogubnom uticaju Rusije na Balkan

    Zaharova reagovala na izjavu Tras o pogubnom uticaju Rusije na Balkan

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova reagovala je na izjavu šefice britanske diplomatije Liz Tras o “pogubnom uticaju Rusije na Balkan”, podsjetivši na to kako je zapadna koalicija zajedno s Londonom trgovala organima i švercovala oružje na Kosovo i Metohiju 90-ih godina prošlog vijeka.

    “Tokom svoje posjete Balkanu Liz Tras je pozvala građane Bosne i Hercegovine da ne vjeruju Rusiji, koja ima poguban uticaj na taj region. Stručnjaci šapuću: tokom britansko-bosanskih razgovora dotaknuta je tema ulaska zemlje u jedinstveni evropski dom i integracije u NATO. Nekako je čudno govoriti o razornom i neprincipijelnom uticaju NATO na Balkan, ali ipak podsjećam: Sjevernoatlantski savez 1999. godine bombardovao je Jugoslaviju koristeći osiromašeni uranijum,” poručila je Zaharova na Telegramu, prenosi agencija RIA Novosti.

    Ona je takođe podsjetila da je “London tokom čitavog perioda zavisnog boravka Slovena na Balkanu doprinosio njihovom podređenom položaju, na svaki mogući način potkopavajući potencijal nacionalno-oslobodilačkih pokreta”.

    “Ne Britanija, već Rusija pomogla je ostvarivanje nezavisnosti Grčke u 19. veku, a kada je to bilo korisno za London Engleska je direktno ušla u sukob protiv Rusije i njenih slovenskih saveznika na Balkanu, kao što je bio slučaj tokom Krimskog rata i takozvane istočne krize u drugoj polovini 1870-ih”, istakla je Zaharova.

    Portparolka ruskog Ministarstva napomenula je da je “Balkan dugo bio smatran buretom baruta Evrope”, a zaoštravanje protivrječnosti na jugoistoku Evrope podržavala je Velika Britanija, jer je to prvenstveno štetilo i interesima austrijsko-nemačke koalicije i Rusije u regionu, a što je rezultiralo Prvim svjetskim ratom.

    Kako je navela još u 20. vijeku, u prvom periodu Drugog svjetskog rata, jugoslovenska vlada je molila Britance da pomognu Slovenima pred Trećim rajhom, da spasu zemlju od okupacije i propasti, ali su Britanci ignorisali poziv rukovodstva južnoslovenske države.

    “Štaviše, oni su to zločinački iskoristili, vjerujući da će Berlin povlačenjem snaga Vermahta u Jugoslaviju olakšati Britaniji da vodi rat u Evropi”, navela je Zaharova.

    Takođe je navela da je “Britanija u drugoj polovini 20. vijeka uspostavila normalne odnose sa socijalističkom Jugoslavijom isključivo zbog neslaganja Beograda sa politikom Moskve.

    “Pa su tada počele 90-te, a sadržaj i značenje britanskog (i NATO) uticaja na Balkanu postali su očigledni cijelom svijetu. Kao dio zapadne koalicije, London je patronizovao trgovinu organima na KiM i šverc svega u regionu, uključujući i oružje”, zaključila je Zaharova, prenosi Tanjug.

  • Razgovarali Erdoan i Putin

    Razgovarali Erdoan i Putin

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan razgovarao je o planiranoj vojnoj operaciji Ankare na sjeveru Sirije i o sukobu u Ukrajini sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, saopšteno je danas iz Erdoganove kancelarije.

    Agencija AP podsjeća da, u proteklih nekoliko dana, Erdoan najavljuje da će Turaka pokrenuti prekograničnu operaciju protiv kurdskih militanata u Siriji kako bi formirali tampon zonu duboku 30 kilometara.

    U saopštenju se navodi da je Erdoan u razgovoru Putinu rekao da je tampon zona usaglašena 2019. godine, ali da nikad nije formirana.

    Erdoan je Putinu rekao da je Turska spremna da nastavi ulogu u okončanju rata u Ukrajini, uključujući učešće u “posmatračkom sistemu” između Ukrajine, Rusije i UN.

    Pregovorima u Istanbulu u martu nije ostvaren napredak, ali Turska koja ima dobre odnose sa Rusoijom i Kijevom, neprestano nudi da ima posredničku ulogu.

  • Ukrajina: Dobićemo najmoćnije oružje dosad

    Ukrajina: Dobićemo najmoćnije oružje dosad

    Mihail Podoljak, savetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, rekao je da bi Ukrajina uskoro trebalo da dobije dugo očekivane višecevne raketne bacače (Cs).

    Njihov domet veći je od sto kilometara.

    Ako se to desi, to će biti najmoćnije oružje koje je Ukrajina ikada dobila od Zapada.

    Podoljak je rekao da Rusija “histerično reaguje” na najave da će SAD poslati moderne MLRS u Ukrajinu, dodajući da je to “jedan od najvećih strahova Moskve”.

    Naime, ovo oružje ima mnogo veći domet od bilo kog oružja koje je trenutno dostupno ukrajinskoj vojsci.

    Podsetimo, Vašington post je krajem prošle nedelje objavio da se SAD spremaju da pošalju MLRS u Ukrajinu, a konačnu odluku trebalo bi da donese predsednik SAD Džo Bajden ove nedelje.