Kategorija: Svijet

  • Lavrov o sankcijama Kijeva protiv Putina: Neka se djeca igraju

    Lavrov o sankcijama Kijeva protiv Putina: Neka se djeca igraju

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov ne smatra da sankcije koje je Kijev uveo protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i drugih ruskih političara zahtijevaju odgovor Moskve.

    „Ne mislim da je to vrijedno nekog konkretnog koraka s naše strane, neka se djeca igraju, da ne plaču“, rekao je Lavrov novinarima.

    Podsjećanja radi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je juče ukaz o personalnim sankcijama protiv Putina, Lavrova i ruskih ministara odbrane i unutrašnjih poslova, Sergeja Šojgua i Vladimira Kolokoljceva.

    NATO više ne može da određuje sudbinu Evrope
    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da je svima jasno da NATO više ne može da određuje sudbinu Evrope.

    “Mislim da je sada svima poznata činjenica da oni više ne mogu da određuju sudbinu Evrope”, rekao je Lavrov novinarima.

    Prema njegovim riječima, Organizacija ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (CSTO) djeluje kao faktor ravnoteže za nezakonite postupke NATO.

    “CSTO je, kao što znate, kao faktor ravnoteže u odnosu na postupke NATO koji su po pravilu nelegitimni”, rekao je Lavrov.

    On je rekao da je Moskva otvorena za dijalog sa EU, ali “umjesto zajedničkog tanga” zemlje Zapada se odlučuju za “brejkdens”.

    “Za tango je potrebno dvoje, ali sada naši zapadni partneri sami igraju ‘brejkdens'”, rekao je Lavrov novinarima.

  • NATO: Ne vidimo vojnu prijetnju za Finsku i Švedsku od Rusije

    NATO: Ne vidimo vojnu prijetnju za Finsku i Švedsku od Rusije

    Zamjenik generalnog sekretara NATO Mirćea Džoana rekao je danas da ne vidi neposrednu vojnu opasnost po Švedsku i Finsku iz Rusije i uvjeren je da će članice koje teže ulasku u Sjevernoatlansku alijansu uspjeti da se priključe uprkos protivljenju Turske.

    Finska i Švedska su aplicirale za članstvo u NATO prošlog mjeseca, kao odgovor na ruski napad na Rusiju, ali ih je stopirala Ankara, koja ih optužuje da podržavaju i pružaju utočište kurdskim militantima i ostalim grupama koje Turska smatra terorističkim, prenio je Rojters.

    “Sigurni smo da će Švedska i Finska ući u naš savez. Saveznici su zabrinuti, ali i Turska ima neke zabrinutosti koje su legitimne kada je riječ o teroristima”, dodao je Džoana na Samitu demokratije u Kopenhagenu.

    Švedska i Finska su navele da osuđuju terorizam i da su otvorene za dijalog.

    Upitan za bezbjednostne garancije nordijskim zemaljama dok ne postanu članice NATO, Džoana je rekao da ne vidi pravi rizik za Finsku i Švedsku od Rusije.

    “Ne vidimo znakove iz Rusije da ima kapacitete ili namjeru da u ovom trenutku bude vojno agresivna protiv ove dvije zemlje. Možemo da tretiramo ovaj period uz povećani oprez, ali ne vidimo stvarni rizik sa vojnog stanovišta za Finsku i Švedsku”, naglasio je Džoana.

  • Bil Gejts: Šanse za još jednu pandemiju u narednih 20 godina više 50 odsto

    Bil Gejts: Šanse za još jednu pandemiju u narednih 20 godina više 50 odsto

    Bil Gejts, osnivač Microsofta i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, učestvovao je u utorak na Time 100 Summitu. Tom je prilikom kazao da je virus korona čovječanstvu dao priliku da se pripremi za buduće pandemije, posebno one koje bi mogle uvelike destabilizovati društvo.

    Dodao je kako bi samo u sklopu preventivnih mjera i pripreme za sljedeću pandemije trebalo izdvojiti najmanje oko milijardu dolara na globalnom nivou.

    “Pozivam svjetske zvaničnike da oforme globalni tim od oko 3.000 stručnjaka za zarazne bolesti. Oni sa svojim usuglašenim stavovima mogu pomoći čovječanstvu da lakše i bezbolnije prebrodi razorne pandemije”, kazao je Gejts. Ideju o udruženju 3.000 naučnika nazvao je “Global Epidemic Response and Mobilization”, a tim tijelom upravljala bi Svjetska zdravstvena organizacija.

    Prema Gejtsovim riječima, jedna od glavnih uloga GERM-a bila bi obaveza izvođenja vježbi izbijanja epidemije u pojedinim zemljama kako bi se provjerilo koliko su pripremljene, piše Time. Gejts je dodao da bi sljedeća pandemija mogla imati puno veću stopu smrtnosti od virusa korona.

    “Šanse za još jednu pandemiju u sljedećih 20 godina, bilo prirodnu ili vještačku, više su od 50 odsto”, kazao je milijarder uz zaključak da društvo u cjelini treba biti spremno i da se ne smije događati da ijedna zemlja u tom smislu vodi izolovanu politiku jer bi to naštetilo zdravlju i bezbjednosti drugih.

    “Novac trebamo ulagati u istraživačke centre, kompleksne sisteme i visoke tehnologije ali i razvoj novih vakcina. To je minoran trošak ako uzmemo u obzir koliko su države potrošile na koronu. Tokom te pandemije samo SAD potrošio je više od 14 milijardi dolara. Zašto? Jer država nije bila spremna za tako nešto. Srećom smrtnost od virusa korona iznosila je 0,2 odsto, ali pitam se što će biti kad nas pogodi daleko opasnija zarazna bolest”, zaključio je Gejts.

  • Otvoren prvi drumski most između Rusije i Kine

    Otvoren prvi drumski most između Rusije i Kine

    U gradu Blagoveščensk u ruskoj Amurskoj oblasti otvoren je prvi drumski most između Rusije i Kine, preko reke Amur, koji je dužine 1.080 metara.

    Teretni saobraćaj počeo je na međunarodnom drumskom mostu, koji povezuje Blagoveščensk sa gradom Heihe u Kini, javlja RIA Novosti.

    Ceremonija je održana putem telekonferencije iz studija u Moskvi, Vladivostoku, Pekingu, lokacija u Blagoveščensku i Heiheu, a guvereneri Amurske oblasti i kineske provincije Hejlungđang Hua Čangšeng bili su na suprotnim obalama.

    Izgradnja graničnog prelaza Blagoveščensk-Heihe preko Amura počela je u decembru 2016. godine u Blagoveščenskom okrugu Amurske oblasti i obavljena je istovremeno sa obe obale.

    Planirano je da most bude otvoren u novembru 2020. godine, ali je zbog teške epidemiološke situacije puštanje u rad objekta odloženo.

    Izgradnja mosta koštala je 19 milijardi rubalja.

    Dužina mosta je 1.080 metara, a prema projektu, preko njega će svakog dana moći da prođe 630 kamiona, 164 autobusa i 68 automobila.

  • Putin sprema napad?

    Putin sprema napad?

    Finski predsednik Sauli Niniste iznenada je otkazao večeru sa švedskim kraljem samo nekoliko sati nakon što se Vladimir Putin obratio preduzetnicima.

    “Tokom rata sa Švedskom Petar I. Aleksejevič Romanov nije osvojio ništa, vratio je ono što nam je uvek pripadalo, uprkos tome što je cela Evropa tvrdila da pripada Švedskoj. Izgleda da je sada na nama red da povratimo svoju zemlju”, rekao je Putin i nasmejao se.

    Nekoliko sati nakon Putinove izjave, Niiniste i njegova supruga Dženi Haukio napustili su ceremoniju na Olandskim ostrvima povodom obeležavanja 100. godišnjice demilitarizovane autonomije ostrva. Par je trebalo da večera sa Karlom KSVI Gustavom i švedskom kraljicom Silvijom. Švedski mediji javili su da su Šarl KSVI Gustav i kraljica Silvija napustili ceremoniju tokom koncerta koji je ona započela.

    Hoće li Rusija napasti?

    Lokalni mediji javili su da su ruske fregate počele vojne vežbe u Baltičkom moru nedaleko od Kalinjingrada.

    Olandska ostrva su deo Finske i koja se nalazi na ulazu u Botnički zaliv. Arhipelag je demilitarizovan posle Krimskog rata. Ako bi Rusija napala svoje skandinavske susede, arhipelag bi, zajedno sa švedskim ostrvom Gotland, bio ključna strateška tačka.

    Dejli mejl spekuliše da su finski predsednik i njegova supruga napustili ceremoniju na Alandskim ostrvima jer su obavešteni da su ruski ratni brodovi u njihovoj blizini. Primećeno je da ruska lebdelica i nekoliko korveta napuštaju Kalinjingrad, rusku enklavu između Poljske i Litvanije.

    Iako je gostima ceremonije na Alandskim ostrvima rečeno da bi Niiniste i Haukio mogli da napuste događaj ranije, očekivalo se da će ostati do kraja. Švedski mediji, pak, preneli su da su Karlo KSVI Gustav i kraljica Silvija planirali da ranije napuste ceremoniju.

    Baltik je u poslednjih nekoliko nedelja postao pravi vojni poligon. Dva finska borbena aviona F/A-18 Hornet učestvovala su u četvrtak u vežbi sa parom britanskih Eurofighter Tiphoons.

    Finska i Švedska su zvanično podnele svoje zahteve za pristupanje Severnoatlantskom savezu 18. maja ove godine, jer je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara.

    Prošlog meseca, britanski premijer Boris Džonson potpisao je novi vojni pakt sa Švedskom i Finskom u kojem se navodi da će Britanija braniti te zemlje u slučaju napada Rusije. Džonson je potvrdio da će britanske trupe pomoći svojim finskim kolegama da se odbrani od mogućeg ruskog napada.

  • Šolc: Prioritet Berlina pristupanje Zapadnog Balkana EU

    Šolc: Prioritet Berlina pristupanje Zapadnog Balkana EU

    Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je danas u Prištini da prioritete njegove Vlade pristupanje Zapadnog Balkana EU.

    On je rekao da će Njemačka učiniti sve što je u njenoj moći da zemlje Zapadnog Balkana uđu u EU.

    Govoreći o samoproglašenom Kosovu, Šolc je naveo da on radi na tome da ubijedi evropske partnere da su ovdje ispunjeni uslovi za viznu liberalizaciju.

    Šolc se obratio novinarima na pres-konferenciji zajedno sa premijerom samoprolgašenog Kosova Albinom Kurtijem.

    Njemački kancelar Olaf Šolc tokom dvodnevne turneje po zapadnom Balkanu, posjetiće danas Prištinu i Beograd, a potom Sjevernu Makedoniju, Grčku i Bugarsku.

  • Ponovo stroge mjere u Šangaju i Pekingu

    Ponovo stroge mjere u Šangaju i Pekingu

     Šangaj i Peking su objavili nova upozorenja zbog kovid-19, a dijelovi ovih kineskih gradova uveli su ponovo mjere zatvaranja i najavili masovna testiranja na virus korona za milione stanovnika.

    Najmnogoljudniji okrug u kineskoj prestonici je najavio zatvaranje objekata za zabavu, a vlasti šangajskog okruga Minhang uvode potpuni karantin za više od dva miliona ljudi, nakon pojave novih slučajeva infekcije nakon strogih dvomjesečnih mjera koje su nedavno ublažene, prenosi Rojters.

    U Šangaju se novi slučajevi pojavljuju nakon dva mjeseca zatvaranja, a zvaničnici su potvrdili tri infekcije u popularnom kozmetičkom salonu “Crvena ruža” u centru grada, koji je ponovo otvoren 1. juna, kada je grad ukinuo stroge mjere.

    U ovom objektu su uslužene 502 mušterije iz 15 od 16 šangajskih okruga u proteklih osam dana, izvjestili su lokalni mediji.

    Vlasti su saopštile da je preliminarna istraga otkrila da neki od 16 zaposlenih u salonu nisu bili podvrgnuti svakodnevnom testiranju na kovid-19, kao što je to bilo potrebno, i da je testirano 90.000 ljudi povezanih sa osobljem Crvene ruže ili mušterijama.

    Šangajski okrug Minhang saopštio je da će u subotu sprovesti PCR testiranje za cjelokupno stanovništvo i naložio stanovnicima da ostanu kod kuće tokom njegovog trajanja, a šest drugih šangajskih okruga, takođe su najavile masovno testiranje za vikend.

    Nekoliko okružnih vlasti u Šangaju, koji ima 25 miliona ljudi, takođe je izdalo obavještenja u kojima se kaže da će stanovnici tih okruga biti podvrgnuti dvodnevnom karantinu i još 12 dana rigoroznog testiranja počevši od danas, navodi Rojters.

    U Pekingu su vlasti u okrugu Čaojang, u kojem živi više od 3 miliona ljudi, naredile da se zatvore objekti za zabavu i internet kafei, dok je posjetiocima četiri bara naređeno da se prijave i da se samoizoluju.

    Kina je 8. juna prijavila 240 novih slučajeva kovid-19, od kojih je 70 bilo sa simptomima bolesti, a 170 asimptomatskih, saopštila je u četvrtak Državna zdravstvena komisija Kine, navodi Rojters.

  • Tragedija u Kini: Vojni avion srušio se usred grada, poginula jedna osoba

    Tragedija u Kini: Vojni avion srušio se usred grada, poginula jedna osoba

    Kineski vojni avion srušio se juče u stambenom području u Kini, pri čemu je poginula najmanje jedna osoba, objavila je kineska državna nacionalna televizija CCTV.

    Avion J-7 Narodnooslobodilačke vojske sprovodio je obuku u provinciji Hubei kad se srušio, pri čemu je oštetio nekoliko kuća. Jedan stanovnik je poginuo, a dvojica su povrijeđena.

    Pilot je prije nesreće iskočio iz aviona i spustio se padobranom na tlo, zadobio je lakše ozljede, piše CNN.

    Na video snimku s društvenih mreža vidi se kako pored srušenog aviona gore kuće. Do incidenta je došlo u blizini zračne luke Laohekou u Xiangyangu. Uzrok nesreće još nije poznat. Vlasti provode istragu, piše Avaz.

  • Žena i dijete ranjeni u školi u Njemačkoj

    Žena i dijete ranjeni u školi u Njemačkoj

    Žena i dijete ranjeni su danas u još uvijek nerazjašnjenom incidentu u osnovnoj školi u gradu Eslingenu na jugozapadu Njemačke, saopštila je policija te zemlje.
    Policija je navela da i dalje traga za osumnjičenim počiniocem ovog napada u gradu u blizini Štutgarta, a u potrazi se koristi i helikopter, prenosi AP.

    Do sada nije jasno da li su žrtve ranjene u školi ili van nje, a nije utvrđen ni motiv napada.

    Njemački list Bild javio je da je napadač muškarac naoružan nožem, ali policija do sada nije potvrdila tu informaciju, navodi AP.

  • Na sjeveru Italije nestao helikopter sa sedam osoba

    Na sjeveru Italije nestao helikopter sa sedam osoba

    Helikopter u kome je bilo sedam osoba, uključujući četiri turska državljanina, nestao je na sjeveru Italije, javljaju turski mediji.
    Televizija NTV javila je danas da je helikopter poletio iz mjesta Luka u pravcu Treviza, ali je nestao sa radara u regionu Modene.

    Italijanske vlasti tragaju za helikopterom.

    NTV javlja da su turski državljani u letjelici radnici kompanije “Edžzadžibaši” i da su u Italiji učestvovali na sajmu trgovine.

    Isti izvor navodi da se radi o helikopteru italijanske kompanije za proizvodnju sredstava za higijenu i kućnu hemiju i korišten je za prebacivanje klijenata u fabriku, navodi AP.