Kategorija: Svijet

  • Stoltenberg: Zabrinutost Turske opravdana

    Stoltenberg: Zabrinutost Turske opravdana

    Bezbjednosna zabrinutost koju je Turska izrazila u protivljenju zahtjevima Finske i Švedske za članstvo u NATO je legitimna, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg tokom posjete Finskoj.

    “Ovo su opravdane zabrinutosti. Ovdje se radi o terorizmu, o izvozu oružja”, rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare s finskim predsjednikom Saulijem Ninistom, prenosi agencija Rojters.

    Kako je rekao generalni sekretar NATO, moramo da zapamtimo i razumijemo da nijedan saveznik NATO nije pretrpio više terorističkih napada od Turske.

    Stoltenberg i Ninisto su rekli da će se razgovori s Turskom nastaviti, ali nisu dali naznake napretka u pregovorima, navodi britanska agencija.

    “Samit u Madridu nikada nije bio krajnji rok”, rekao je Stoltenberg, misleći na sastanak NATO u Madridu krajem juna.

    Poručio je da je Turska ključni saveznik za Alijansu zbog svoje strateške lokacije na Crnom moru između Evrope i Bliskog istoka.

    Švedska i Finska podnijele su zahtjev za pridruživanje zapadnom odbrambenom savezu prošlog mjeseca, a kao odgovor na sukob u Ukrajini.

    Obje zemlje su naišle na protivljenje Turske, koja ih je optužila da podržavaju i daju utočište kurdskim militantima i drugim grupama koje smatra teroristima.

  • Ukrajinci odlučili da potpuno unište Ruse – imaju novi plan

    Ukrajinci odlučili da potpuno unište Ruse – imaju novi plan

    Ukoliko Oleksandri Kovalovoj, direktorki Ukrajinskog instituta za knjigu, i Aleksandru Tkačenku, ministru kulture iz Kijeva, pođe za rukom da iz biblioteka u delu Ukrajine pod kontrolom Zelenskog izbace i unište 100 miliona knjiga ili pola knjižnog fonda zemlje, to će biti apsolutni svetski rekord “etničkog kulturnog čišćenja” ikad izvedenog.

    Prethodni rekord drže Hrvati koji su od 1990. do 2010. godine, u državno organizovanom knjigocidu izbacili iz svojih fundusa oko 2,9 miliona naslova srpske literature.

    Vest o najavljenom “Magnum knjigocidu” nije nova i došla je još 23. maja. Ipak, nije “očešala” nikog od zapadnih “zaštitnika kulture”, iz recimo Uneska, PEN klubova, velikih svetskih izdavača i knjižara.

    Knjige Dojstojevskog ili Puškina, Oleksandra Kovalova naziva “ideološki štetnom literaturom” i “propagandnim” knjigama.

    “U prvoj fazi do kraja 2022. povući će se knjige objavljene u vreme kada je Ukrajina bila deo Sovjetskog Saveza, kao rusku književnost takozvanog antiukrajinskog sadržaja. Drugi krug povlačenja ima za cilj da obuhvati sve knjige objavljene u Rusiji od raspada Sovjetskog Saveza, i one će verovatno biti različitih žanrova, uključujući knjige za decu, ljubavne romane i detektivske priče”, objasnila je Kovalova.

    Posle odlaganja “štetne” literature, ukrajinske javne i školske biblioteke ostaće sa oko 100 miliona knjiga, ili sa polovinom sadašnjeg ukupnog obima.

    Međutim, dodala je Kovalova, “neke knjige trebalo bi čuvati u univerzitetskim i naučnim bibliotekama” kao, na primer, dečje bajke i ljubavne romane iz sovjetskog doba, “kako bi stručnjaci proučavali korene zla i totalitarizma”.

    Dosadašnja istorija uništavanja knjiga svedoči da su pojedinci koji su se odlučivali na ovakav vid “kulturnih reformi” ostali zapamćeni na planeti kao mračne mrlje. U našoj eri, pre hrvatskog knjigocida, pisane stranice je spaljivala inkvizicija što je inspirisalo nemačkog pesnika Hajnriha Hajnea da 1844. godine u svom spevu “Nemačka mračna zima” predvidi budućnost: “Ko spaljuje knjige – spaljivaće i ljude”, što se dogodilo već 1933. kao uveritira pred “Kristalnu noć”. Nemci, konkretno pomamljeni studenti, su 10. maja u glavnoj berlinskoj ulici spalili 25.000 naslova, među kojima i dela Tomasa Mana.

    Veliki Man, kada je potom pobegao iz Nemačke, preko Bi-Bi-Sija se obratio sunarodnicima kratkom porukom: “Nemci, ja vas upozoravam! Danas je to jedina usluga koju ja kao Nemac mogu da vam pružim!”

    I ranije zabranjivali ruske knjige
    Ovo nije prvi put u poslednjih nekoliko godina da je ukrajinska vlada zabranila ruske knjige. Tokom 2015. zabranjeno je 38 knjiga objavljenih u Rusiji. Od tada je na listu dodato još knjiga, uključujući dve knjige popularnog savremenog ruskog autora detektivskih romana Borisa Akunjina i memoari voljenog sovjetskog glumca i muzičara Vladimira Visockog.

  • U Mariupolju izbila epidemija?

    U Mariupolju izbila epidemija?

    U Mariupolju, gradu koji su Rusi na kraju uspeli da osvoje, prema ukrajinskim navodima izbila je kolera.

    Takve navode je opovrgnuo predsednik samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin kazavši da je epidemiološka situacija pod kontrolom, a da paniku šire ukrajinski izvori, kako prenosi agencija Tanjug pozivajući se na RIA Novosti.

  • Pušilin: Završeno deminiranje Marijupolja

    Pušilin: Završeno deminiranje Marijupolja

    Vojni stručnjaci završili su deminiranje luke Marijupolj, saopštio je danas predsednik samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin.

    “Luka je potpuno očišćena od mina. To se odnosi i na teritoriju i na akvatorij”, rekao je Pušilin novinarima.

    Istakao je da je neutralisano oko 12.000 eksplozivnih naprava, prenosi RIA Novosti.

    Predstavnici ruskih i stranih medija su u organizaciji ministarstva odbrane DNR pregledali akvatorij Marijupolja, a pred njima su uništene i poslednje otkrivene mine.

  • Zelenski: Niko ne zna koliko će trajati rat u Ukrajini

    Zelenski: Niko ne zna koliko će trajati rat u Ukrajini

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da niko ne zna koliko će trajati rat u toj zemlji.

    Zelenski je u dnevnom obraćanju rekao da ukrajinske snage prkose očekivanjima, sprečavajući ruske trupe da “pregaze” istočnu Ukrajinu, gdje su nedjeljama borbe bile najžešće, prenosi agencija AP.

    Naveo je da je ponosan zato što su ukrajinski vojnici uspjeli da obustave rusko napredovanje u regionu Donbasa.

    “Sjećate se kako su se u Rusiji početkom maja nadali da će zauzeti cijeli Donbas? Već je 108. dan rata, već je jun. Donbas se drži”, poručio je ukrajinski lider.

  • STO: Zabrana izvoza izaziva rast cijena hrane

    STO: Zabrana izvoza izaziva rast cijena hrane

    Zabrana izvoza izaziva rast cijena hrane i može dodatno pogoršati krizu na globalnom nivou, rekla je danas generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije (STO) Ngozi Okondžo-Iveala.

    “Vjerujem da je jedna od stvari koje ne treba potcijeniti način na koji zabrane izvoza mogu pogoršati situaciju. Nešto slično smo vidjeli tokom krize sa hranom 2008. i 2009. godine i upravo su ti postupci doveli do rasta cijena”, naglasila je Okondžo-Iveala pred početak 12. ministarske konferencije STO.

    Ona je, komentarišući situaciju s izvozom žita iz Ukrajine, istakla da generalni sekretar UN Antonio Guteres ovo pitanje drži pod kontrolom i da pregovara s Kijevom i Rusijom.

    Prema njenim riječima, u pregovore uključeni i EU i druge političke strukture.

    Ona je istakla da je veoma važno ukinuti zabranu izvozu za isporuku poljoprivrednih proizvoda koje obuhvata Svejtski program UN za hranu.

  • Rusija će odgovoriti na jačanje NATO snaga u Poljskoj

    Rusija će odgovoriti na jačanje NATO snaga u Poljskoj

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je u subotu da će odgovor Moskve na povećanje NATO snaga u Poljskoj biti proporcionalan, javila je novinska agencija Interfax pozivajući se na ruskog diplomatu.

    “Odgovor će, kao i uvijek, biti proporcionalan i primjeren, s ciljem neutralizacije potencijalnih prijetnji sigurnosti Ruske Federacije”, citirao je Interfax Olega Tuapkina, šefa odjela Ministarstva vanjskih poslova zaduženog za odnose Rusije s Evropom.

    U Poljskoj se trenutno nalazi oko 10.500 vojnika NATO saveza, prije ruske invazije na Ukrajinu taj broj je iznosio nešto više od 1.000 vojnika.

    Najave dolaze nakon što je NATO nastavio sa jačanjem trupa na svome istočnom krilu. Trenutno je u zemljama Istočne Evrope i Baltika raspoređeno više od 40.000 NATO vojnika kao odgovor na agresivnu rusku politiku.

    Njemački kancelar Olaf Scholz je prilikom posjete Litvaniji obećao da će povećati broj njemačkih trupa smještenih u ovoj državi te opremiti brigadu od 3.000 vojnika spremnih za prebacivanje u Litvaniju u bilo kojem trenutku.

  • “Izetbegović treba u istu ravan s Dodikom i Čovićem”

    “Izetbegović treba u istu ravan s Dodikom i Čovićem”

    Njemački parlamentarni zastupnik hrvatskog porijekla Josip Juratović (SPD) ne namjerava odustati od pokušaja da se u rezoluciji Bundestaga o Bosni i Hercegovini, pored Milorada Dodika i Dragana Čovića među osobe koje djeluju destruktivno po BiH svrsta i Bakir Izetbegović.

    Nije, međutim, optimističan da će mu to i uspjeti.

    “Rezolucija će u Bundestagu, po mom mišljenju, proći nepromijenjena”, kazao je Hini.

    “Podržat će je svi zastupnici vladajuće koalicije jer je sve što je navedeno u rezoluciji opravdano”, kazao je Juratović.

    “Ali to ne znači da je rezolucija potpuna”, dodao je.

    Nedostaci i dopune
    Objasnio je da prilikom izglasavanja postoji mogućnost prihvaćanja popratnog dokumenta u kojem će biti naglašeno da se rezolucija naziva “Podrška Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost” podržava, ali da su joj potrebne dopune.

    Rezolucija bi krajem juna ili početkom jula trebala biti usvojena u Bundestagu,

    “Te dopune su uglavnom već i dogovorene u radnoj grupi za europska pitanja SPD-a. Taj papir neće biti na raspravi nego će ga potpisati pojedini zastupnici koji su misle da rezoluciju treba tim točkama dopuniti”, kaže Juratović.

    On ističe kako se prije svega radi o pitanju poimeničnog navođenja nacionalističkih stranaka i njihovih vođa, te suzbijanje korupcije i kriminala.

    Odnosi se to i na navođenje pozitivnih snaga u BiH, što po njegovom mišljenju i mišljenju nekih zastupničkih kolega nedostaje rezoluciji.

    “To je normala procedura u Bundestagu koja omogućava da se pojedini zastupnici mogu izjasniti da podržavaju rezoluciju, ali i dodatno mogu naglasiti njezine nedostatke”, ističe Juratović.

    Ništa osobno protiv Ahmetovića, ali..
    On naglašava kako se pritom ne radi o nekom sporu između njega i stranačkog kolege Adisa Ahmetovića koji se u medijima smatra pokretačkom snagom rezolucije.

    “Samom činjenicom da sam mu ustupio mjesto u odboru za vanjsku politiku znak je da nemam ništa osobno protiv kolege Ahmetovića”, kaže Juratović.

    “Otkako sam u politici, već četrdeset godina, oduvijek sam imao problem s nacionalistima svih boja i naroda pa tako i s bošnjačkim nacionalistima”.

    “I ako kolega Ahmetović prešućuje nacionalizam među Bošnjacima, onda imam problem i s njim”, naglašava Juratović.

    “Izetbegović je nacionalist”
    On smatra kako je jako važno navesti Bakira Izetbegovića kao etnonacionalista, zajedno s ostalom dvojicom, Dodikom i Čovićem.

    “Izetbegović je svojim ponašanjem pridonio disfunkcionalnosti Federacije BiH i preferira retoriku podjela, što su u svojoj izjavi potvrdili i iz američkog veleposlanstva u BiH”, kazao je.

    “Ova rezolucija bez navođenja Bakira Izetbegovića upravo je idealna za njegovu izbornu kampanju koju je svu evidentno usmjerio na dijasporu i zato je toliko nevjerojatan pritisak na mene”, navodi Juratović u razgovoru za Hinu.

    Dugogodišnji zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), porijeklom iz Podravine, kaže kako je iznenađen žestokom reakcijom na njegove zahtjeve glede rezolucije, ali ističe kako se već naučio na pritiske “nacionalista sa zapadnog Balkana”.

    Dodaje da svi imaju jednaki stil pokretanja mašinerije laži, kleveta, izokretanja činjenica.

    “To nije ništa novo, jer to često doživljavam i od hrvatskih i srpskih i svih ostalih nacionalista”, pripovijeda.

    “No puno važnije mi je da isto tako dobivam golemu podršku umjerenih Bošnjaka, Hrvata i Srba, koji možda nisu tako bučni, ali su u većini”, kaže Juratović.

    Nove dimenzije pritiska
    Kaže da ga čudi činjenica da je tekst rezolucije o BiH procurio u javnost prije usuglašavanja u parlamentu.

    “Na vanjskopolitičkom planu još nisam tako nešto doživio, da nacrt pod čudnim okolnostima ode u javnost, prije nego što je uopće bio na raspravi u zastupničkom klubu”.

    Teško mu je reći tko stoji iza toga jer je nacrt rezolucije je bio dostupan svima.

    Ali je siguran da ga u medijima ocrnjuju bošnjački nacionalisti koji, tvrdi, podvaljuju da se protivi rezoluciji i narušava ugled SPD-a.

    “Iza ove hajke na mene stoji dobro razgrađena mreža bošnjačkih nacionalista koja već duže vremena radi na izbornoj kampanji za predstojeće izbore u BiH”, kaže Juratović, dugogodišnji pratitelj prilika u jugoistočnoj Europi.

    “Uvijek postoje grupe koje kroz svoje lobiste pokušavaju utjecati na političke procese i odluke u njemačkom Bundestagu, što je u političkom svijetu i normalno”, objašnjava Juratović.

    Ti se pokušaji se uglavnom odvijaju tako da se na političke procese u korist svojih interesa pokušava utjecati argumentima.

    “No u ovom slučaju se vršio pritisak kroz društvene mreže, spinove, naručenim tekstovima u novinama gdje se pokušavalo jednog zastupnika ušutkati i spriječiti da iznese svoje mišljenje”, naglašava Juratović.

    “To je već udružena kriminalna aktivnost koju sam već doživljavao od nekih drugih nacionalističkih organizacija protiv kojih sam dobio sudske procese, a neke i dan danas vodim”, ističe Juratović.

    Što je Ahmetović?
    Juratović se na kraju osvrnuo i na kontroverze koje su se stvorile oko pogrešnog navođenja funkcije Adisa Ahmetovića, što se, kaže, i njemu događalo u vrijeme kada je obnašao istu funkciju.

    “Adis Ahmetović je kao novo političko lice na zapadnom Balkanu u mnogim medijima pogrešno tituliran (kao izaslasnik Bundestaga za zapadni Balkan op.a.) pri čemu Adis očigledno nije vidio potrebu da to ispravi”, kaže Juratović.

    “On je izvjestitelj za zapadni Balkan SPD-a u odboru za vanjsku politiku”, objašnjava.

    To nije malo jer je SPD najjača stranka u njemačkoj vladajućoj koaliciji.

    “Ali je jedan od nekoliko desetaka izvjestitelja koje Bundestag ima za zapadni Balkan u različitim odborima i radnim grupama, među kojima sam i ja u odboru za europska pitanja”, kaže Juratović.

    Funkcija posebnog izvjestitelja Bundestaga za zapadni Balkan ne postoji.

    “Postoji samo specijalni izvjestitelj za zapadni Balkan ispred ministarstva vanjskih poslova, a to je Manuel Sarrazin”, zaključuje Juratović.

  • Putin: Za otadžbinu važno da ruski narod bude jedinstven

    Putin: Za otadžbinu važno da ruski narod bude jedinstven

    Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je danas građanima Dan Rusije, ističući da je sada posebno bitno da ruski narod bude jedinstven.

    “Čestitam svim građanima naše zemlje Dan Rusije posvećen našoj državi ispunjenoj ponosom na istoriju i vjeru u budućnost. Danas je posebno jasno da je za našu otadžbinu i društvo veoma važno da narod bude jedinstven”, rekao je ruski predsjednik na ceremoniji dodjela državnih nagrada.

    Prema njegovim riječima, vijekovne tradicije i moralne vrijednosti produbljene su kroz cijelu istoriju Rusije i sada ujedinjuju ljude svih nacija te zemlje.

    Nacionalni dan Rusije obilježava se 12. juna u sjećanje kada je na taj dan 1990. godine prvi Kongres narodnih poslanika prihvatio Deklaraciju o državnom suverenitetu Rusije, u kojoj je proglašeno prvenstvo Ustava Rusije i njegovih zakona.

  • Kina: Spoljne sile biranjem strane u BiH ne pomažu pomirenju

    Kina: Spoljne sile biranjem strane u BiH ne pomažu pomirenju

    Otpravnik poslova Ambasade Kine u Beogradu Tijen Išu izjavio je da spoljne sile biranjem strane u BiH neće pomoći u pomirenju razlika i neslaganja u vezi sa etničkim grupama u BiH.

    On je naglasio da međunarodna zajednica treba da na pravičan, uravnotežen i razborit način pruži konsturktivnu pomoć koja će zadovoljiti istinske potrebe ljudi u BiH.

    “Samovoljno uvođenje jednostranih sankcija koje nemaju osnovu u međunarodnom pravu takođe može pojačati tenzije i dodatno zakomplikovati ionako tešku situaciju, a još manje može da bude efikasan način za pronalaženje rješenja za problem”, rekao je Išu u intervjuu za “Politiku”.

    On je istakao da je stav Kine prema pitanju podrške očuvanju odredaba Dejtonskog sporazuma povodom statusa Republike Srpske unutar BiH kao i pitanju Kosova i Metohije uvijek bio dosljedan i jasan, te da Kina poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

    “Kad je riječ o pitanju Kosova i Metohije, uključujući i zabrinutost zbog bezbjednosti, legitimnih prava i interesa Srba sa Kosova, poštujemo Srbiju zbog pozitivnih napora u pronalaženju političkog rješenja za pitanje Kosova i Metohije”, rekao je Išu.

    On je naveo da Kina podržava obje strane da zajednički rade na pronalaženju obostrano prihvatljivog rješenja putem pravog dijaloga i konsultacija u okviru Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    “Rezultati pregovora koje su dvije strane već postigle treba da se u potpunosti poštuju i primjenjuju”, poručio je Išu.