Kategorija: Svijet

  • Još jedna žrtva napada ajkule kod Hurgade

    Još jedna žrtva napada ajkule kod Hurgade

    Egipatsko ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je danas da je još jedna žena preminula od posljedica napada ajkule u regionu Sahel Hašiš, južno od Hurgade.

    Egipatska ministarka zaštite životne sredine Jasmin Fuad uputila je preko svog Facebook profila saučešće porodicama dvije nastradale žene i navela da su ih ajkule napale dok su plivale, te da su vlasti oformile specijalne timove koji prikupljaju sve informacije u vezi s napadom.

    Navodi se da će se vršiti i ispitivanja koja bi trebalo da istraže zašto su ajkule bile agresivne.

    Dva izvora navela su Rojtersu da je tijelo rumunske turistkinje otkriveno nekoliko sati nakon što je jedna Austrijanka (68) nastradala u napadu ajkule i da su napadi bili na udaljenosti od 600 metara jedan od drugog.

    Zbog napada ajkula, lokalne vlasti pokrajine Crveno more zabranile su pristup priobalju na tri dana, odnosno sve pomorske aktivnosti, uključujući ronjenje, jedrenje na dasci i kajting, kao i prilazak ribarskih brodova.

  • Zatvorena plaža u Njujorku zbog napada ajkule: Ujela spasioca za grudi i ruku

    Zatvorena plaža u Njujorku zbog napada ajkule: Ujela spasioca za grudi i ruku

    Zvaničnici okruga Safolk zatvorili su plažu na Long Ajlendu za kupanje nakon, kako su naveli, napada ajkule bez presedana u kojem je povrijeđen spasilac.

    Spasilac je simulirao davljenika tokom vježbe kada ga je ajkula ujela za grudi i ruku, rekao je izvršni direktor okruga Safolk Stiv Belone na konferenciji za novinare.

    Povrede su sanirane, a spasilac je bio u “veoma dobrom stanju”, rekao je Belone, prenosi RTS.

    • Ako ćete imati susret sa ajkulom, ovo je vjerovatno najbolji scenario koji možete da imate. Nikada se nije desio ovakav incident. Nadamo se da više nikada i neće – kazao je Belone.

    Ističe da je nakon napada primjećena još jedna ajkula, iako nije jasno da li se radi o istoj ajkuli.

    Plaža je bila zatvorena za kupanje ostatak dana, ali se očekuje da će ponovo biti otvorena ponedjeljak, a zvaničnici nadgledaju vodu u potrazi za ajkulama.

    Džastin Anderson, supervizorka spasilaca izjavila je da su se u prošlosti ajkule veoma rijetko viđale, ali prošlog ljeta je hranjenje ajkula bilo alarmantno blizu kupača, što je zahtjevalo privremeno zatvaranje kupališta duž obale okeana na Long Ajlenda.

    Izvršni direktor okruga Nasau, Brus Blejkman, održao je u petak konferenciju za novinare na obližnjoj plaži Nikerson kako bi najavio da će okružna policija ovog ljeta pojačati patrole, kako čamcima tako i helikopterima, kako bi svakog sata preletjela obalu.

    Dronovi, skuteri za vodu, daske za veslanje
    Brojna druga odeljenja širom Long Ajlenda su počela da usvajaju nove strategije praćenja ajkula i proširila alate za spasavanje na dronove, skutere za vodu i daske za veslanje, kao i onlajn praćenje ajkula. Lokalne policijske uprave sada, takođe, imaju zadatak da patroliraju čamcima i helikopterima.

    I vlasti na Floridi su u petak izvijestile da je tinejdžerku ujela ajkula ujela dok je plivala oko plaže Kiton, jugoistočno od Talahasija, glavnog grada države. Ajkula duga devet stopa iznenada je počela da je ujeda, prenio je Gardijan.

    Hans Volter, terenski naučnik iz njujorškog Društva za zaštitu divljih životinja, koji je proveo više od decenije proučavajući ajkule u vodama Njujorka, rekao je da je najnovija pompa oko ajkula u blizini plaža “prenaduvana”.

    Prijetnja ljudima od ajkula praktično ne postoji, rekao je Volter, i nema stvarnih dokaza da su se lokalne populacije ajkula povećale posljednjih godina.

    • Opasnost po ljude je beskonačno mala. Ove ajkule ne traže ljude. One lutaju okeanom milionima godina i ovdje više nema ajkula ni ove, ni prošle, ni prethodne godine. Samo ih više tražimo – smatra Volters.
  • Rusija smatra da treba primiti Indiju i Brazil u Savjet bezbjednosti

    Rusija smatra da treba primiti Indiju i Brazil u Savjet bezbjednosti

    Rusija smatra da Savjet bezbjednosti UN treba proširiti i uvesti neke azijske, afričke i i južnoameričke zemlje, jer bi tako ovaj organ UN odražavao težnje naroda cijelog svijeta i postao demokratskiji.

    Ruski ambasador u Kini Andrej Denisov ističe da se Savjet bezbjednosti UN trenutno, praktično, pretvorio u scenu na kojoj zapadne kolege “provode propagandu”, iznoseći svoje stavove kao konačnu istinu.

    On je na plenarnoj sjednici Globalnog mirovnog foruma UN u Pekingu ocijenio da takvi destruktivni koraci dodatno udaljavaju članove Savjeta bezbjednosti UN, čineći njegov rad manje efikasnim.

    – U tom kontekstu posebno je važna potreba za reformom UN. Rusija se zalaže za proširenje Savjeta bezbjednosti UN na osnovu širokog konsenzusa. Za to je potrebno povećati udio afričkih, azijskih i latinoameričkih država – navodi Denisov.

    Istovremeno, Rusija nije spremna da podrži uključivanje Njemačke i Јapana u Savjet bezbednosti UN, jer to ni na koji način neće promijeniti unutrašnju ravnotežu.

    – Otvoreni smo za mogućnost pridruživanja Indije i Brazila Savjetu bezbjednosti UN. Dosljedno se zalažemo da Savjet bezbjednosti UN bude što reprezentativniji u trenutnim okolnostima – zaključuje ruski diplomata, a prenosi “Sputnjik”.

  • Ustanak holandskih farmera, blokade zbog đubriva i stoke

    Ustanak holandskih farmera, blokade zbog đubriva i stoke

    Holandski poljoprivrednici, ljuti zbog planova Vlade koja od njih može da zahtijeva da koriste manje đubriva i smanje stočni fond, počeli su danas proteste blokiranjem distributivnih centara supermarketa u nekoliko gradova.

    Amsterdamski aerodrom Shiphol i KLM, holandski ogranak Er Fransa, savjetovali su putnicima da koriste javni prevoz, a ne automobile, da dođu do aerodroma, jer su grupe aktivista poljoprivrednika na društvenim mrežama navele da planiraju da traktorima blokiraju puteve, prenio je Rojters.

    Manja saobraćajna gužva registrovana je na auto-putevima na istoku zemlje i na trajektnim rutama na sjeveru, ali u blizini Shipfola nije bilo gužve.

    U središtu protesta su ciljevi doneseni prošlog mjeseca koji se odnose na smanjenje štetnih azotnih jedinjenja do 2030. godine, što je najnoviji pokušaj rješavanja problema koji muči zemlju godinama.

    Vlada je navela da je neophodno smanjiti emisiju azotnih oksida iz đubriva na poljoprivrednim gazdinstvima i upotrebu amonijaka u đubrivu, kao i smanjiti stočni fond za 30 odsto.

    Uzgoj krava, svinja i drugih životinja učinio je Holandiju vodećim emiterom štetnih supstanci u Evropi.

    Građevinska izgradnja i saobraćaj, takođe, doprinose emisiji štetnih supstanci.

    Holandski i evropski sudovi naložili su holandskoj vladi da riješi problem.

    Poljoprivrednici navode da su nepravedno izdvojeni, zbog čega kritikuju pristup Vlade.

    Današnji protest podržavaju brojne grupe poljoprivrednika, ali on nije centralno organizovan, prenosi Tanjug.

    Stvar je otišla dotle da je policija najavila da će svim sredstvima razbiti blokade, i da je i vojska u pripravnosti. “Reći ću vrlo jasno: nećemo tolerisati traktore oko Shiphola”, kazala je ministarka odbrane Kasja Olongren, prenosi DW.

    Napetost u zemlji može da se siječe nožem nakon više sedmica protesta farmera. Već su bivali blokirani auto-putevi, na ulicama i pred vladinim zgradama u Hagu su traktori i krave, paljene su bale sijena, pred kućama političara prskano stajsko đubrivo.

    Prošlog utorka su bijesni demonstranti stigli ispred stana Kristijane van der Val, ministarke nadležne samo za temu “prirode i nitrata”.

    To mjesto je i uvedeno početkom godine kako bi se uhvatilo u koštac s problemom koji mori ovu poljoprivrednu naciju – previše azotnih jedinjenja koja truju prirodu. Sedamdeset odsto njih potiče upravo od stočarstva, a Vlada jedino rješenje vidi u radikalnom smanjenju stočnog fonda – što seljake izvodi na ulice.

    Između dva zla
    “Znam kakve ovo ogromne posljedice ima za farmere”, rekla je Van der Val, predstavljajući plan u parlamentu sredinom juna. “To je užasno. Ali nemamo izbora. Priroda ne može da čeka.”

    Vlada premijera Marka Rutea ima jasnu većinu u parlamentu da progura planove i čini se da od njih ne odustaje. Karoline van der Plas, poslanica koja zastupa interese poljoprivrednika, oštro kritikuje: “Na korak smo od toga da se agrarni sektor počisti iz Holandije. To će naravno imati posljedica po građane.”

    Ova površinom mala zemlja spada u poljoprivredne kolose, gdje je u južnim dijelovima recimo broj svinja po kvadratnom kilometru daleko najviši u svijetu. Samo Sjedinjene Države izvoze više agrarnih proizvoda od Holandije, gledano po vrijednosti.

    Zato su i poljoprivredni lobiji dugo sprečavali promjene, a onda su one došle gotovo naprečac.

    Jer, Holandiju pritiskaju ne samo problemi zatrovanog zemljišta i narušenog biodiverziteta zbog masovne upotrebe nitrata i amonijaka, već i odluke evropskih (2018) i domaćih sudova (2019) prema kojima upotreba mora da se ograniči.

    Ko je tu žrtveni jarac?
    Prema planu Vlade, do 2030. emisija azota mora da se smanji i za po 70 odsto u pojedinim provincijama, posebno u regionima koji su u EU priznati kao oblasti zaštićene prirode. Stručnjaci kažu da za stočare to znači smanjenje emisija od barem pedeset odsto.

    Odavno je jasno da to može samo sa manje stočnog fonda, što bi uništilo egzistenciju mnogih seljaka. Vlasti još nisu precizirale plan niti da li će recimo isplaćivati odštete onima koji odustanu od stočarstva ili riješe da presele imanja u druge regione.

    Kako piše Zidojče cajtung, seljaci misle da su žrtveni jarci. “Pitaju se šta je s potrošačima koji hoće što jeftinije meso? Šta je s trgovcima stočnom hranom, proizvođačima đubriva i pesticida, klanicama, bankama, svima koji zarađuju u sistemu?”

    Kako navodi ovaj list, to nalazi odjeka u medijima dok se u komentarima upozorava da društvo ne bi trebalo da povjeruje kako ima jednostavnih rješenja.

    “Napustite ove katastrofalne planove, razgovarajte sa nama o fundamentalno drukčijoj politici”, zahtijeva Bart Kemp, jedan od najpoznatijih vođa protesta. “Nemojte da mirne akcije farmera prerastu u pobunu farmera.”

    Doduše, prema opisu holandske policije, protesti odavno više nisu mirni. “Vidimo da akcije više nisu organizovane”, kaže šef policije Viljem Velders. “Udruženja poljoprivrednika kažu: svašta može da se desi, ali mi za to nismo odgovorni.”

    Problem i drugdje u EU?
    U jednom komentaru lista Noje rur cajtung iz Esena podsjeća se da presuda Evropskog suda o zaštićenim oblastima prirode važi za cijelu EU, ali da to kao da u Njemačkoj i drugdje još nisu shvatili. Komentator upozorava da će odnos poljoprivrede i zaštite prirode definisati naš život u budućnosti.

    U tom slučaju, piše list, nije od pomoći ako se problem prvo ignoriše, da bi se onda poljoprivrednici stavljali pred svršen čin.

    “Satjerani su u ćošak sa svojim imanjima: uzmi ili ostavi! Uzmi pare koje nudi Vlada i ugasi proizvodnju ili umri sporo. Poljoprivrednici neće ni jedno, ni drugo. Takav grubijanski pristup problemu nije primjeren”, zaključuje se u komentaru.

  • Za njemačke kupovine zaliha gasa 15 milijardi evra nedovoljno

    Za njemačke kupovine zaliha gasa 15 milijardi evra nedovoljno

    Klaus Miler, šef njemačkog energetskog regulatora Bundesnecagenture, upozorio je da kreditne linije od 15 milijardi evra (15,64 milijarde dolara) koje je vlada obezbijedila za kupovinu zaliha gasa možda neće biti dovoljne da se do zime napune skladišta.

    Njemačka je uključila alarmno zvono povodom potencijalne nestašice gasa reagujući na sve manje isporuke iz Rusije, usljed eskalacije energetskog sukoba između Zapada i Moskve nakon ruskog napada na Ukrajinu u februaru.

    Miler je, u intervjuu za magazin VirtšaftsVoše objavljenom danas, naveo da bi cijene gasa zbog smanjene ponude mogle da porastu u međuvremenu, zbog čega bi 15 milijardi evra moglo da bude nedovoljno da se skladišta napune do zime.

    Njemačka je na saveznom nivou uvela obavezu da se skladišta gasa popune 80 posto do oktobra i do 90 procenata do novembra. Trenutni nivoi zaliha u skladištima su oko 61 odsto.

    “Što cijena gasa više raste, to je skuplje da se dostignu zakonski ciljevi popunjenosti skladišta predviđeni za oktobar i novembar”, rekao je Miler, prenosi Rojters.

    Najveća evropska privreda takođe bi mogla da se suoči sa nestašicom gasa narednih mjeseci ukoliko dotok ruskog gasa gasovodom Sjeverni tok 1, koji treba da bude obustavljen u julu radi redovnog održavanja, ne bude nastavljen, dodao je Miler.

    “Na osnovu našeg nedavnog iskustva sa Rusijom, bilo bi neodgovorno da pretpostavimo da će sve biti u redu samo od sebe”, ocijenio je on.

    Njemačka je prošlog mjeseca aktiviala drugu fazu svog trodelnog plana za vanredne situacije s gasom nakon što je Rusija smanjila isporuke gasovodom Sjeverni tok 1. Posljednja treća faza kriznog plana predviđa da država uvede racionisanje potrošnje goriva.

    Njemački ministar ekonomije Robert Habek izjavio je u subotu da bi Rusija mogla da nastavi obustavu isporuka gasa Sjevernim tokom 1 i po isteku roka utvrđenog za redovan remont gasovoda.

  • Austrijanci se žale: Nije dovoljno

    Austrijanci se žale: Nije dovoljno

    Austrijanci smatraju da paket koji je Vlada usvojila s ciljem rasterećenja građana usljed poskupljenja nije dovoljan.

    Vlada je usvojila paket mjera u ukupnoj vrijednosti od 28 milijardi evra, koji predviđa finansijsku pomoć građanima.

    Istraživanje javnog mnjenja instituta “Lacarsfeld” pokazuje da 58 odsto Austrijanaca smatra da taj paket mjera nije dovoljan.

    Dvije trećine, to jest 64 odsto, kaže da snažno osjećaju posljedice poskupljenja i da sada manje kupuju.

    Upitani o konkretnim mjerama, 68 odsto želi da Vlada zamrzne cijene gasa, struje i ostalih energenata.

    Od početka godine Austrija bilježi rekordne inflacije, koja je u junu dostigla 8,7 odsto, što je najveća vrijednost od 1975. godine.

    Eksperti ističu da se još ne nazire kraj talasu poskupljenja.

    Predsjednik Udruženja trgovaca Rajner Vil najavljuje da će narednih nedjelja cijene namirnica dalje rasti.

    On kaže da je uzrok visoka cijena energenata, te i rastući troškovi ambalaže i logistike.

    “Vrhunac inflacije očekujemo krajem godine”, rekao je Vil.

  • Britanci tvrde: Ovo je vjerovatno naredni ruski cilj

    Britanci tvrde: Ovo je vjerovatno naredni ruski cilj

    Britansko ministarstvo odbrane objavilo je najnoviji izvještaj svojih vojnih obavještajaca.

    U izvještaju se navodi da će sad, kad su se ukrajinske snage povukle iz Lisičanska, posljednjeg većeg grada u regiji Lugansk koji je bio pod kontrolom Kijeva, “gotovo sigurno” prebaciti na pokušaj osvajanja regije Donjeck, prenosi “Index.hr”.

    Velik dio Donjecka je i dalje pod kontrolom ukrajinskih snaga.

    “Borba za Donbas bila je teška i iscrpljujuća te je vrlo vjerovatno da će tako ostati i u narednim sedmicama”, navodi se u izvještaju.

    Britanski obavještajci ističu da ruska invazija i dalje ima “razarajući učinak” na ukrajinski poljoprivredni sektor te da je uzrokovala značajne poremećaje u lancima snabdijevanja sjemenom i gnojivom.

  • “Da, ovo je pobjeda Rusije”

    “Da, ovo je pobjeda Rusije”

    Odbrambeno-bezbednosni analitičar Majkl Klark prokomentarisao je pad Lisičanska u ruske ruke i posledice koje će to imati na razvoj situacije u Ukrajini.

    Komentarišući u intervjuu za Skaj njuz pad Lisičanska, on je rekao da su Ukrajinci imali jake odbrambene pozicije, ali da su Rusi uspeli da ih opkole manevrima koje ranije nisu mogli da izvedu.

    “Da, to je poraz, ali Ukrajinci nisu pretrpeli ogromne gubitke jer su dobro organizovali povlačenje“, rekao je Klark.

    Analitičar je dodao da je pad Lisičanska “značajna pobeda” Rusije i da se ruske snage sada suočavaju sa okupacijom gradova Slovjanska i Kramatorsk u Donjeckoj oblasti.

    “Najznačajnija pobjeda od 25. marta”

    “Ukrajinci su izgubili Lugansk, manji od dva regiona koji zajedno čine Donbas. Veći region je Donjeck, a Rusi su do sada zauzeli oko polovinu tog regiona. Neće osvojiti ceo dok ne zauzmu Slavjansk. i Kramatorsk, a to neće biti lako”, rekao je Klark.

    “Da, ovo je pobeda Rusije i najznačajnija pobeda od 25. marta, kada su rekli da je Donbas glavna meta. Međutim, rekli su da žele ceo Donbas, a to neće dobiti bez. Slovjansk i Kramatorsk.

    Podsetimo, Rusi su 25. marta odustali od pokušaja da zauzmu prestonicu Kijev i drugi po veličini grad Harkov i saopštili da im je prioritet “oslobođenje” Donbasa.

  • Veliko otkriće za Rusiju na Arktiku

    Veliko otkriće za Rusiju na Arktiku

    Ruska energetska kompanija Rosnjeft saopštila je da je otkrila ogromno nalazište nafte u Pečorskom moru koje sadrži oko 82 miliona tona nafte.

    Polje je otkriveno zahvaljujući kampanji bušenja u Medinsko-Varandejskoj oblasti, prenosi RT.”Tokom testiranja dobijen je slobodan protok nafte sa maksimalnim protokom od 220 kubnih metara dnevno”, navodi se u saopštenju kompanije u sredu, uz napomenu da je “nafta lagana, sa niskim sadržajem sumpora, niskog viskoziteta”.

    Rosnjeft je napomenuo da su istražni radovi u vodama Pečorskog mora dokazali “značajan naftni potencijal Timan-Pečorske provincije i postali osnova za nastavak proučavanja i razvoja regiona”.

    Kompanija navodno kontroliše ukupno 28 ofšor licenci na Arktiku, od kojih osam u Pečorskom moru.

  • Ukrajina potvrdila: “Povlačenje iz Lisičanska”

    Ukrajina potvrdila: “Povlačenje iz Lisičanska”

    Ukrajinci su bili primorani da se povuku iz istočnog grada Lisičanska, poslednjeg uporišta Kijeva u Luganskoj oblasti, saopštila je ukrajinska vojna komanda.”Nastavak odbrane grada doveo bi do fatalnih posledica. Kako bi se sačuvali životi branilaca Ukrajine, doneta je odluka o povlačenju”, navedeno je u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama, prenosi Rojters.Rusi su ranije danas objavili da su preuzeli kontrolu nad Lisičanskom, ali je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao na konferenciji za novinare sa australijskim premijerom Entonijem Albanizom da se i dalje vodi bitka za Lisičansk.Prethodno je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu obavestio predsednika Rusije Vladimira Putina o, kako je navedeno, oslobađanju samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) i uspostavljanju pune kontrole nad Lisičanskom.