VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Vučić: Glas Јehude Bauera snažno se čuo u podršci Beogradu po pitanju rezolucije o Srebrenici

    Vučić: Glas Јehude Bauera snažno se čuo u podršci Beogradu po pitanju rezolucije o Srebrenici

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je telegram saučešća povodom smrti Јehude Bauera, jednog od najvećih svjetskih autoriteta u oblasti Holokausta i genocida uopšte, čiji se glas snažno čuo i kada je pružio jasnu i nedvosmislenu podršku Srbiji u borbi za istinu povodom rezolucije o Srebrenici.

    Vučić je naveo da je Bauer jedan od najvažnijih stručnjaka u očuvanju sjećanja na Holokaust i u borbi protiv antisemitizma, čiji neumorni rad i posvećenost očuvanju istorijske istine, predstavljaju stub na kojem počivaju ne samo naučna saznanja, već i moralna odgovornost cjelokupnog čovječanstva da ne zaboravi i ne ponovi prošlost.

    – Za Srbiju, Јehuda Bauer je imao poseban značaj, kao most između naše zemlje i globalnih napora da se održi sjećanje na žrtve Holokausta, posebno na našim prostorima – naveo je Vučić.

    Vučić je ukazao da je riječ o čovjeku koji je posvetio život borbi protiv genocida, oduvijek imala i uvijek će imati posebnu težinu, ne samo u akademskim krugovima, već i u areni međunarodne politike, a da će je srpski narod sa velikim pijetetom čuvati i pamtiti.

    Učešće Јehude Bauera u brojnim međunarodnim projektima i saradnja sa institucijama širom svijeta, uključujući i one u Srbiji, doprinijele su, podsjetio je Vučić, širenju svijesti o tragedijama koje su zadesile srpski narod, kao i druge narode svijeta.

    – Imao sam čast da mu, u znak priznanja za njegovu posvećenost istorijskoj pravdi, doijdelim Zlatnu medalju za zasluge Srbije, čime je naša zemlja iskazala duboko poštovanje prema njegovom radu, koji nadilazi granice i služi kao podsjetnik budućim generacijama o važnosti negovanja mira, tolerancije i ljudskog dostojanstva – istakao je Vučić.

    On je dodao da je odlazak Јehude Bauera nenadoknadiv gubitak za sve, ali će njegov duh i ideali nastaviti da žive kroz sve one koji se bore za svijet u kojem više nema mjesta mržnji i nasilju.

    Istaknuti izraelski istoričar, profesor Hebrejskog univerziteta u Јerusalimu, Јehuda Bauer preminuo je u 99. godini, saopštila je Međunarodna alijansa za sjećanje na Holokaust.

    Јehuda Bauer, koji se smatra u stručnim krugovima najvećim svjetskim autoritetom za pitanja Holokausta i genocida, u aprilu ove godine je istakao da u Srebrenici nije bilo genocida.

    Bauer je u najavi dokumentarnog filma u produkciji Centra za društvenu stabilnost, rekao je da se Srebrenica ne može smatrati tipskim slučajem genocida i da postoje stotine takvih slučajeva kroz istoriju.

  • Stravična eksplozija u vojnoj fabrici u Čačku: Ima povrijeđenih

    Stravična eksplozija u vojnoj fabrici u Čačku: Ima povrijeđenih

    Tokom jutarnjih sati u vojnoj fabrici “Sloboda” u Čačku došlo je do incidenta.

    Kako prenose srpski mediji, došlo je do eksplozije na dijelu pirotehnike.

    “Četiri osobe su povređene u ovoj eksploziji, a ostali radnici su pušteni kućama. Na licu mjesta su ekipe policije i Hitne pomoći”, rekao je za RINU nezvanično izvor upoznat sa situacijom na terenu.

    Eksplozije u vojnoj fabrici Sloboda dešavale su se 2021. godine u više navrata, stoga su stanovnici okolnih kuća u strahu.

    “Čula se jaka detonacija, to nas je probudilo i ništa više. Samo da se na ovome završi”, dodaje uplašena mještanka.

    Prema još uvijek nezvaničnim informacijama jedan momak u ovoj eksploziji zadobio je teške povrede ruke.

  • Skandal u Sloveniji: Policija prijavila premijera

    Skandal u Sloveniji: Policija prijavila premijera

    Slovenačka policija podnijela je kasno u utorak krivičnu prijavu protiv premijera Roberta Goloba zbog navodnog “miješanja u policijske poslove”, piše “Politico”.

    Prijava, podnesena Specijalnom državnom tužilaštvu, zasniva se na tvrdnjama bivše ministrice unutrašnjih poslova Tatjane Bobnar i bivšeg vršitelja dužnosti direktora policije Boštjana Lindava o neprimjerenom političkom pritisku koji je Golob navodno vršio na Ministarstvo unutrašnjih poslova i policiju.

    Iako tačna priroda krivičnog djela navedenog u prijavi nije javno objavljena, Golob se tereti da je počinio “koruptivno krivično djelo”, izvještava slovenački N1, a prenosi Dnevni avaz.

    Golob je u srijedu ujutro odbacio optužbe, nazvavši ih “bizarnim”, te izrazio čuđenje što je policija protiv njega podnijela prijavu.

    “U stvarnosti, ne radi se o miješanju u rad policije, već o političkoj borbi koju Tatjana Bobnar vodi od svoje ostavke prije dvije godine”, rekao je Golob i dodao:

    “Ovdje se radi o mojoj riječi protiv riječi dvoje političara, i stvarno mi je bizarno da danas razgovaramo o policijskoj prijavi zbog toga. Takođe vjerujem u pravnu državu, i stoga ću odgovoriti na sve optužbe te ih odbaciti pravnim putem.”

    Bobnar, koja trenutno radi kao savjetnica slovenačkog predsjednika, podnijela je ostavku na mjesto ministrice unutrašnjih poslova u decembru 2022. godine zbog sukoba u kojem je optužila Goloba da vrši politički pritisak na nju kako bi uticao na kadrovske odluke u policiji, nakon što je odbio produžiti mandat Lindavu kao šefu policije.

    Krivična prijava rezultat je dvogodišnje policijske istrage zasnovane na Bobnarinim optužbama. Specijalno državno tužilaštvo sada ima mogućnost podizanja direktne optužnice, pokretanja istrage radi prikupljanja dodatnih dokaza ili odbacivanja prijave.

  • Popis stanovništva u Crnoj Gori: Srba preko 205.000, srpski jezik većinski

    Popis stanovništva u Crnoj Gori: Srba preko 205.000, srpski jezik većinski

    Uprava za statistiku – Monstat predstavila je dio konačnih rezultata prošlogodišnjeg popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji uključuju etničku pripadnost i jezik.

    Ukupno je popisano 667.650 lica.

    Prema popisu, Srba ima 205.370, odnosno 32,93 odsto, a srpski jezik je većinski sa udjelom od 43,18 odsto.

    U Crnoj Gori se 256.463 građana izjašnjava se kao Crnogorci, odnosno 41,12 odsto. Crnogorski jezik govori 34,52 odsto stanovništva.

    Bošnjaka je 9,45 odsto, ili 58.956. Albanaca je 4,97 odsto, ili 30.978.

    Muslimana ima 10.162, a Rusa 12.824 ili 2,06 odsto. Nije željelo da se izjasni 17.907 građana, ili 2,88 odsto.

    Prema vjerskoj strukturi, pravoslavaca je 443.394, a muslimana 124.668. Katolika je 20.408. Preko 14.000 je ateista.

    Posmatrajući prema polu, u Crnoj Gori živi 49,2 odsto a žena 50,8 odsto, pokazali su rezultati popisa.

    Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina.

    – Svojim profesionalnim radom odoljeli smo brojnim izazova koji su pratili ovaj projekat. Popis je realizovan krajem 2023. godine, a u tom smislu Monstat je sve aktivnosti sproveo na odgovoran i profesionalan način – istakao je direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović.

  • Vučević: Samit u Berlinu bio konstruktivan

    Vučević: Samit u Berlinu bio konstruktivan

    Premijer Srbije Miloš Vučević rekao je da je samit predstavnika zemalja zapadnog Balkana i EU u okviru Berlinskog procesa bio konstruktivan i da je njegov utisak da zemlje učesnice ovog procesa žele da Njemačka pošalje poruku da zapadni Balkan treba da bude u EU.

    Vučević je rekao novinarima u Berlinu, nakon samita, da je napravljena retropsektiva deset godina Berlinskog procesa, te da se stiče utisak da Njemačka želi da potuno revitalizuje taj projekat kako bi dobio novi zamah.

    – Bilo je mnogo konstruktivnih ideja, nije bilo teških tonova, mada je bilo peckanja i provokacija, ali ništa što bi bilo diplomatska i politička opasnost za Srbiju. Bila je generalno dobra atmosfera – naveo je Vučević.

    On je podsjetio da su učesnici samita potisali dva dokumenta – Sporazum o pristupu visokom obrazovanju, što je nastavak procesa priznavanja školskih diploma, te Deklaraciju podrške Akcionom planu o zajedničkom regionalnom tržištu zapadnog Balkana.

    Vučević je rekao da Srbija na ta dokumenta nema zamjerki, ali da uvijek zamjera što se govori o šest učesnika Berlinskog procesa, a ne pet plus jedan.

    – Iznio sam plan Srbije da ostaje opredijeljena na evropskom putu kao strateškom geopolitičkom cilju, da želi da vidi veću prisutnost evropskih investicija infrastukturnim projektima – rekao je Vučević i dodao da je posebno bilo riječi o energetskom sektoru.

    On je istakao da je jedna od tema bila migrantska kriza, kao i usklađivanje viznih režima.

    Vučević je naveo da je mađarski premijer Viktor Orban na ovom skupu pokazao da je veliki prijatelj Srbije i da je vrlo jasno rekao da nema rješenja za zapadni Balkan bez Srbije u EU.

    On je dodao da je delegacija Srbije prenijela njemačkom izaslaniku za zapadni Balkan Manuelu Zaracinu zabrinutost zbog velikih gužvi na administrativnom prelazu Merdare, što nije u skladu sa dogovorom Cefte u vezi sa kojom je Priština napravila problem.

    – Na evropskom smo putu, ali ne prekidamo ekonomske odnose sa drugim državama, gledamo naš ekonomski interes. Poštujemo sve, ali gledamo da i nas poštuju – istakao je Vučević.

    On je ocijenio da je dobra vijest da su srpski pasoši za Srbe na Kosovu i Metohiji priznati, tako da i oni mogu bez viza da putuju po Evropi.

  • Dačić: Uhapšen osumnjičeni za zločin u Prištini nad srpskim bračnim parom

    Dačić: Uhapšen osumnjičeni za zločin u Prištini nad srpskim bračnim parom

    Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da je na graničnom prelazu Horgoš, uhapšen M.I. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

     Danas, oko 06.00 sati, po nalogu policijskih službenika Uprave kriminalističke policije, Službe za otkrivanje ratnih zločina na graničnom prelazu Horgoš (ulaz), lišeno je slobode lice M.I. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva na taj način što je u junu 1999. godine u Prištini sa više pripadnika tzv ‘OVK-a’ uz upotrebu fizičke sile, vatrenog oružja i ozbiljnih prijetnji po život oteo supružnike srpske nacionalnosti, nakon čega su ih odvedeli u improvizovani zatvor gdje su nastavili njihovo fizičko i psihičko zlostavljanje – izjavio je Dačić, saopštio je MUP.

    Dodao je da će po nalogu Јavnog tužilaštva za ratne zločine osumnjičenom biti određeno zadržavanje do 48 časova nakon čega će ga policijski službenici uz krivičnu prijavu sprovesti u nadležno Јavno tužilaštvo za ratne zločine.

    – Zbog istražnih radnji koje se sprovode u Јavnom tužilaštvu za ratne zločine nismo u mogućnosti da iznosimo više detalja kako ne bismo ugrozili istragu – rekao je on.

  • Vulin: Nisam bio toliki protivnik EU dok je nisam upoznao iznutra

    Vulin: Nisam bio toliki protivnik EU dok je nisam upoznao iznutra

    Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin izjavio je u intervjuu za Berliner cajtung da Evropska unija ima problem sa vlastitim kredibilitetom i da dok nije upoznao EU iznutra, nije bio toliki evroskeptik kao što je danas.

    – Kad sam počeo da vodim tehničke pregovore sa EU i kad sam upoznao EU iznutra, postao sam evroskeptik. Tamošnje vodeće ličnosti nisu iskrene. Nemaju iskren stav kada je u pitanju pristupanje – rekao je Vulin uoči samita koji će se održati na desetogodišnjicu prve zapadnobalkanske konferencije u Berlinu.

    Prema njegovim rečima, Srbija jedanaest godina čeka da EU ispuni svoje obećanje, sprovede Briselski sporazum i formira Zajednicu srpskih opština.

    – Godinama unazad sam sa predstavnicima EU pregovarao o poglavlju 35. Najprije su govorili da ono sadrži samo spisak prethodno preuzetih obaveza. A potom to poglavlje dobija nekakav vlastiti život i svaka od zemalja članica EU može u njega da dopisuje svoje uslove – navodi Vulin.

    Zapitavši zašto se Srbiji stalno postavljaju uslovi koje ne može da ispuni, Vulin je poručio: “Recite nam jednostavno: mi vas ne želimo”.

    – Mi EU smatramo svojim partnerom, ali nismo sasvim sigurni da EU i nas smatra svojim partnerom. Predsjednik (Vladimir) Putin nam nikada nije rekao da će Rusija prekinuti odnose sa Srbijom ukoliko bismo pristupili EU ili ako vodimo pregovore o pristupanju – naglasio je.

    S druge strane, kako je naveo, pregovarači iz EU govore Srbiji da, ako ne prekine odnose sa Rusijom, neće ući u EU.

    – Dakle, da li smo partneri ili nismo? Zar nemamo i mi pravo na vlastite interese? – zapitao je Vulin.

    On ukazuje da je Srbija krenula evropskim putem i da je to većinsko mišljenje srpske politike, ali da se i u Wemačkoj većinsko mišljenje političara često razlikuje od mišljenja građana.

    -Lično sam evroskeptik, baš kao i najmanje 30 odsto Nijemaca, kao i nekoliko miliona građana EU koji smatraju da Evropska unija ne bi trebalo da bude skup teritorija, nego zajednica slobodnih nacija – ističe on.

    Na pitanje da li može da zamisli pristupanje EU pod uslovom da Srbija prizna takozvano nezavisno Kosovo, a EU, po svemu sudeći, nikada neće odustati od nezavisnosti Kosova, Vulin je naglasio da je priznavanje Kosova za Srbiju potpuno neprihvatljivo.

    – To je srpska teritorija koja nam je oteta. Ne može sada da se kaže: ‘Najvažnije je da se Srbi koji tamo žive pacifikuju i da im se daju nekakva prava’. Evropa ne žali ni novac ni druga sredstva da bi ponovo uspostavila granice Ukrajine. Zbog čega to ne važi kada je u pitanju Srbija? – navodi Vulin.

    Podsjetivši da su Evropa i NATO svojevremeno garantovali opstanak Savezne Republike Јugoslavije, a da je onda najednom formiran savez Srbije i Crne Gore, pa da je i taj savez prestao da postoji, Vulin je postavio pitanje “zašto se uvijek sve radi na štetu Srbije”.

    Podsetio je i da pet država članica EU nisu priznale Kosovo.

    – Dakle, ko postavlja uslove? Najveće zemlje EU? Briselska administracija? EU i Brisel se ponašaju kao da je Kosovo nezavisna država. A ipak niko nije nedvosmisleno izjavio: ‘Morate da priznate Kosovo’. Onda bi trebalo i da budu tako pošteni da to i eksplicitno formulišu. Nakon toga ćemo vidjeti šta nam je dalje činiti – kaže Vulin.

    Prema njegovim riječima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zalaže se za samostalnu srpsku spoljnu politiku.

    – Naša je odluka da budemo vojno neutralni i da sami donosimo odluku o tome ko su naši prijatelji. Tu spadaju svi oni koji nemaju nikakve vojne pretenzije prema Srbiji i koji makar pokušavaju da poštuju srpske interese – istakao je on.

    Kako je rekao, “vodimo realnu politiku i ne vjerujemo da će Njemačka ili SAD ikada priznati grešku koju su počinili kada su 1999. bombardovali Srbiju.

    – Međutim, mi se nećemo praviti kao da se to nije dogodilo – napomenuo je Vulin.

    Upitan da li bi pristupanje BRIKS-u moglo da bude opcija za Srbiju, on je rekao da će Srbija biti prisutna u Kazanju i da bi bilo neodgovorno kada ne bismo ispitali sve mogućnosti, pa i članstvo u BRIKS‑u.

    – Ako je BRIKS atraktivan i za druge zemlje, na primjer za Emirate ili za Saudijsku Arabiju ili za Tursku, zašto bi to trebalo da bude drugačije u slučaju Srbije? Ne postoji nikakva sumnja da je BRIKS postao realna alternativa Evropskoj uniji – rekao je on.

    O tome da li budućnost pripada Zapadu ili ne-Zapadu Vulin ističe da budućnost pripada vrednostima čitavog čovečanstva, svejedno da li su na geografskom Istoku ili na geografskom Zapadu.

    – Mi Srbi vjerujemo u tradicionalne vrijednosti: Bog, nacija, porodica. U njih vjeruju ljudi širom svijeta. Međutim, imamo osjećaj da u mnogim zemljama preovladava politika po kojoj Bog ne postoji, koja naciju smatra reliktom prošlosti, a porodica je nepotrebna. Јa sam političar ljevice i vjerujem u socijalnu pravdu – rekao je on.

    Zapitavši kako može postojati socijalna pravda na globalizovanoj planeti kojom dominiraju multinacionalne kompanije i gde se ljevica više ne bavi pitanjem kako postići više socijalne pravde, nego time da li negdje postoje veća ili manje LGBT prava, Vulin zaključuje: “Za mene, budućnost se nalazi u tradicionalnim vrijednostima”.

  • Odjeci Erdoganove posjete Srbiji: Šta znače sporazumi “zlatnog doba”

    Odjeci Erdoganove posjete Srbiji: Šta znače sporazumi “zlatnog doba”

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan oijenio je da su zvanični odnosi Ankare i Beograda u zlatnom dobu. Karijerni diplomata Zoran Milivojević smatra da je to dobra vijest. Bojan Stanić iz PKS kaže da će potpisani sporazumi povećati srpski izvoz u Tursku. Vojni analitičar Vlade Radulović kao značajnu ističe i saradnju u namjenskoj industriji, navodeći da je interes u ovom polju obostran.

    Karijerni diplomata Zoran Milivojević ističe da je dobra vest činjenica da je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan ocenio da su zvanični odnosi Beograda i Ankare u zlatnom dobu.

    – Prelazimo na nivo strateških odnosa. Turska je važan partner, a trebalo bi da imamo u vidu i Erdoganov odnos sa Albanijom u kontekstu normalizacije odnosa Beograda i Prištine, te boljih odnosa Beograda i Sarajeva – kaže Milivojević.

    Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije (PKS) navodi da je sa ekonomske strane značajno što se primjećuje brži rast srpskog izvoza u Tursku.

    – Potpisani sporazumi će dodatno povećati izvoz, iako je deficit ekonomske saradnje i dalje prisutan. Riječ je o nadgradnji ekonomskih odnosa, a otvara se i novi prostor u polju građevinskih radova i saradnje u oblasti vojne industrije. Sve to upućuje da je zvanična Ankara važan spoljnotrgovinski partner – sumira Stanić, koji naglašava da su auto-dijelovi trenutno glavni izvozni proizvod Srbije u Tursku, ali da je cilj da se ponude i nešto kompleksniji proizvodi.

    Faktor namjenske industrije

    Zoran Milivojević napominje da je važna i saradnja u namjenskoj industriji, nazivajući je specifičnom.

    – Јednostavno, to su tehnologije koje imaju posebnu pažnju i imaju perspektivu i srednjeg i dugog roka. Predznak su visokog nivoa odnosa i povjerenja – navodi Milivojević.

    Vojni analitičar Vlade Radulović kaže da, kada je riječ o namenskoj industriji, interes postoji sa obje strane, iako je Turska značajniji igrač na svjetskom nivou.

    – Srbija tu svakako ima šta da ponudi, ali su Beogradu takođe veoma interesantne turske kompanije – za uvođenje tehnologija koje one mogu da ponude – tvrdi Stanić.

    Vojni analitičar ukazuje da je značajan i segment transfera znanja i tehnologija, odnosno, zajedničkog učešća dvije zemlje u novim oblastima.

    – Tu se govori i o ‘barjaktarima’ (bespilotne letjelice turske proizvodnje). Srbija je odustala od njihove kupovine kada ih je Priština poručila, ali budući da se o ovoj temi priča, možda postoji prostor za saradnju – navodi Stanić.

    Vučić i Erdogan – lični pečat

    Diplomata Zoran Milivojević zaključuje da su za dobre odnose dvije zemlje i niz sporazuma zaslužni i dobri odnosi dvojice lidera – Erdogana i predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

    – U diplomatskom svijetu se to čita kao značajan faktor saradnje. Da nema takvih odnosa dvojice lidera, ne bismo ni imali 11 sporazuma. Lični odnosi nose značajan deo saradnje, pogotovo ako takvi lideri imaju širi uticaj u svijetu, što mislim da je ovdje slučaj – kaže Milivojević.

  • Grlić Radman komentarisao Vučićevu posjetu koja je izazvala buru u Hrvatskoj

    Grlić Radman komentarisao Vučićevu posjetu koja je izazvala buru u Hrvatskoj

    ​Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman izjavio je danas da bi izostanak Srbije sa samita u Dubrovniku bio neuspjeh i dodao da je u hrvatskoj javnosti tim povodom plasirano “nešto što nije tačno”.

    “Izostanak Srbije bi bio neuspjeh”, rekao je Grlić Radman i dodao da je Vučić pozdravio skup, zahvalio na organizaciji i pozivu na učešću.

    Ministar je, takođe, rekao da je Vučić premijeru Andreju Plenkoviću neformalno uputio poziv da posjeti Srbiju “u nekom trenutku, kada se za to steknu uslovi”.

    Na pitanje novinara da li ima dijaloga sa predsjednikom Srbije Vučićem s obzirom na to da “Srbija održava odnose s Rusijom i nije joj nametnula sankcije”, Grlić Radman je rekao:

    “Ima dijaloga, naravno (…) Bitno je ono s čime se on složio, a složio se s deklaracijom koja javno i snažno izražava podršku Ukrajini”, rekao je Grlić Radman novinarima uoči današnjeg 9. Zagebačkog bezbjednosnog foruma, prenosi Tanjug.

    U Dubrovačkoj deklaraciji se, između ostalog, navodi da zemlje učesnice skupa “najstrože osuđuju ovaj ničim izazvan, neopravdan i nezakonit ruski osvajački rat protiv Ukrajine, … zločin protiv ukrajinskog naroda, očito kršenje međunarodnog prava, … i veliku prijetnju miru, sigurnosti jugoistočne Evrope, cijelog evropskog kontinenta i sveta”, prenosi Hina.

    Grlić Radman je najavio za 17. oktobra koordinacioni sastanak na nivou državnih sekretara na kojem će biti verifikovan katalog otvorenih pitanja, uključujući potragu za nestalima, procesuiranje ratnih zločina, povratak arhivske građe i pitanje granica.

    “Kada se usaglasimo oko kataloga otvorenih pitanja onda ćemo dogovoriti hodogram rješavanja tih pitanja”, rekao je šef hrvatske diplomatije i potvrdio da je juče od srpskog kolega Marka Đurića “dobio saglasnost i volju za zajednički pristup tim temama”.

    Podsjećamo, kako prenosi Tanjug, predsednik Srbije izjavio je u Dubrovniku da je “hrvatski premijer Andrej Plenković na samitu Ukrajina – Jugostična Evropa u Dubrovniku govorio o agresiji iz 1991. i da mu je odgovorio da Srbija potpuno vidi stvari drugačije u odnosu na Hrvatsku”.

    Hrvatski mediji prenose da je ova Vučićeva izjava “za većinu Dubrovčana uvreda”, te da Vučić juče nije trebao biti pozvan u Dubrovnik.

  • Vučić: Erdoganova posjeta doprinosi stabilnosti na Balkanu

    Vučić: Erdoganova posjeta doprinosi stabilnosti na Balkanu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na ceremoniji svečanog dočeka predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana istakao da je Turska jedan od najvažnijih investitora u Srbiji i da će razgovarati o novim projektima i ulaganjima, infrastrukturnim projektima, energetici i trgovinskoj razmeni, što je od ogromnog značaja za Srbiju, posebno u ovim teškim globalnim ekonomskim prilikama.

    Vučić je poručio da je ovo posjeta jednog od najuticajnijih državnika savremenog svijeta, da je za Srbiju uvijek velika čast, a posebno u vremenu u kojem je globalna scena obilježena izazovima, kako političkim, tako i ekonomskim, što dodatno naglašava njen značaj.

    “Na političkom planu, ova poseta daje zamah jačanju odnosa između naše dve zemlje, čime doprinosi stabilnosti na zapadnom Balkanu, regionu koji je neretko kroz istoriju bivao opterećen sukobima i napetostima, željan mira i istinskog prosperiteta. Turska i Srbija imaju dugu istoriju saradnje, a upravo ovakvi susreti pružaju priliku za produbljivanje tih veza, posebno u oblasti bezbednosti i ekonomije”, objavio je Vučić na svom Instagram profilu buducnostsrbijeav, prenosi Tanjug.

    Napomenuo je i da je ekonomija još jedan od ključnih aspekata ove posjete.

    “Zato je ova poseta važna za nas, jer predstavlja značajan korak ka jačanju bilateralnih veza u izazovnim vremenima, jačajući platformu za budući dijalog i saradnju, kao ključnih faktora za mir i stabilnost na Balkanu”, napisao je predsjednik Srbije.