VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Šta Orbanova podrška donosi Srbiji na putu ka Evropskoj uniji

    Šta Orbanova podrška donosi Srbiji na putu ka Evropskoj uniji

    Može li Viktor Orban, najglasniji zagovornik prijema Srbije u Evropsku uniju i ujedno “najbolnija rana” i najnemirnije dijete Brisela, koji se gotovo pri svakom pominjanju Mađarske u Briselu nalazi na meti kritika, Srbiju progurati kroz evropska vrata ili će biti samo dodatni balast na putu kojim se inako previše sporo kreće?

    Premijer Mađarske godinama unazad odstupa od stavova i ponašanja zvaničnog Brisela. Antimigrantska politika, zidovi na granicama, ograničenja građanskih prava, nezavisnosti sudstva, slobode medija, rat protiv LGBT zajednice, ali i oštra retorika, neobaziranje na “savjete” zvaničnika EU, kao i koketiranje sa Moskvom i Pekingom zadaju ozbilje muke čelnicima EU, koji su mu nedavno, nakon što je u mađarskom parlamentu usvojen najnoviji zakon koji ograničava prava LGBT osoba, uputili najoštrije kritike, naglašavajući da postupci Mađarske podrivaju osnovne vrijednosti EU.

    Holandski premijer Mark Rute je po dolasku na samit lidera EU izjavio da Mađarska sa takvim zakonom nema šta da traži u Evropskoj uniji. Rute je, prema diplomatskim izvorima, pozvao mađarskog premijera Viktora Orbana da povuče zakon ili da napusti EU, piše Blic.

    Istovremeno, aktivnosti premijera Mađarska kada je u pitanju proces proširenja EU usmjerene su na pružanje najčvršće moguće podrške Srbiji na evropskom putu. Jedna od tačaka kampanje predstavljanja stavova Budimpešte o budućnosti Evropske unije, koju je njihova vlada vodi u evropskim i regionalanim medijima, tiče se upravo Srbije.

    – Srbija mora, kao članica, da bude primljena u EU – navodi se u oglasu koji nosi potpis Viktora Orbana.

    On je tokom posjete Beogradu rekao da bi proširenje EU trebalo da se ubrza i poručio da će, ako se ne preuzmu aktivnosti koje vode proširenju, Unija tapkati u mjestu i na kraju se raspasti.

    Na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem istakao je da su zemlje centralne Evrope učlanjenjem u EU donele novu energiju te da smatra da Srbija to isto može da donese.

    – Za dvije, tri godine će svi govoriti da ukoliko Unija želi da se razvija potreban joj je ovaj region na čelu sa Srbijom – rekao je Orban odgovarajući na kritike iz EU na njegove stavove o proširenju i podršku koju pruža Srbiji na evropskom putu.

    Podsjećajući da je on prvi u EU kazao da migracije nisu dobre i da ih treba sprečiti i to čak i zatvaranjem granica, Orban je kazao da su ga tada kritikovali, ali da su poslije nekog vremena počeli i drugi to da rade. Prema njegovim riječima, isti je slučaj i sa pružanjem podrške Srbiji. U Briselu stopiranje proširenja, kako kaže Orban, “elegantno zovu zasićenošću proširenjem”.

    – Evropska istorija nas uči da treba da pazimo sa tim da ne pričamo prerano, ali istina je i da ako se na vrijeme ne iznesu činjenice na kojima se zasnivaju odluke, onda te odluke neće biti realizovane. Djelo je važnije od riječi, ali ako ne znam da formulišem šta hoću da uradim, onda neće doći ni do realizacije – kazao je Orban.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio se Orbanu na pordšci i istakao da su ljudi u Srbiji su ponosni zbog činjenice da imaju takve prijatelje kakva je Mađarska.

    – Malo je takvih prijatelja, vlada i ljudi – podvukao je on.

    Vučić je istakao je da su odnosi između dve zemlje danas najbolji u istoriji, a ministru spoljnih poslova i spoljne trgovine Mađarske Peteru Sijartu uručio Orden srpske zastave prvog stepena zbog nedvosmislenog i jasnog zalaganja da se Srbija priključi EU.

    Sa druge strane, stručnajci smatraju za podrška mađarskog premijera članstvu Srbije u EU “ne može da doprinese mnogo”.

    Suzana Grubješić, potpredsednica Centra za spoljnu politiku istakla je da Mađarska ne odlučuje o tempu evropskih intergracija.

    – Nije Mađarska ta koja će odlučivati o ubrzanju evropskih integracija, ali nečijim ušima prija da dobijete podršku od bilo koga – rekla je Grubješić za N1 i dodala da je činjenica da nijedna zemlja kandidat sa Zapadnog Balkana ne može da računa na podršku nekih moćnih evropskih prestonica.

    Govoreći o Orbanovom proglasu od sedam tačaka za budućnost EU, u kom je i izrazio podršku prijemu Srbije u članstvo, Grubješić kaže da je neobičan način na koji ga je mađarski premijer predstavio – objavljivanjem oglasa u novinama.

    Dejan Bursać iz Instituta za političke studije kaže da mađarski premijer “vjerovatno pokušava da se postavi kao neko ko vodi priču oko daljeg proširenja Evropske unije”.

    Dodao je da izbori, koji će u Mađarskoj na proljeće sljedeće godine, i da će to biti “prvi neizvjesni izbori poslije dužeg vremena”.

    – To je veliki podsticaj Orbanu da svoju retoriku malo zaoštri, i tako mobiliše glasače – rekao je Bursać.

  • Pahor razgovarao s predsjednikom Bugarske o deblokadi Sjeverne Makedonije u pregovorima s EU

    Pahor razgovarao s predsjednikom Bugarske o deblokadi Sjeverne Makedonije u pregovorima s EU

    Slovenački predsjednik Borut Pahor danas je u Sofiji razgovarao sa bugarskim predsjednikom Rumenom Radevom o pristupnom procesu za Sjevernu Makedoniju.

    Sagovornici su se saglasili da će se obojica zauzimati za kompromisno rješenje koje bi Skoplju otvorilo vrata za početak pregovora o članstvu s EU, saopćili su iz Pahorovog kabineta.

    Radev i Pahor su se sastali pred samit država učesnica inicijative “Tri mora”. Ocijenili su da je širenje EU na Zapadni Balkan potrebno i to što prije.

    Slovenija je početkom jula preuzela od Portugala šestomjesečno predsjedavanje Vijećem EU, a Vlada Janeza Janše je kao jedan od svojih prioriteta navela potrebu da EU napravi korak napred u širenju na države Zapadnog Balkana uključene u pristupni proces.

    Ljubljana planira da početkom oktobra održi neformalni samit EU – Zapadni Balkan.

  • Stefanović poručio da za Beograd ne postoji granica sa Kosovom

    Stefanović poručio da za Beograd ne postoji granica sa Kosovom

    Ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović poručio je predsjedniku samoproglašenog Kosova Vljosi Osmani da ne postoji nikakva granica Srbije sa Kosovom već samo administrativna linija.

    Postoji samo administrativna linija sa našom južnom pokrajinom, što je ogromna razlika – rekao je Stefanović, nakon što je Osmanijeva rekla da će se “Vojska Srbije suočiti sa vojskom SAD i NATO, ako pređe granicu sa Kosovom”.

    On je zahlavio Osmanijevoj za interesovanje za Vojsku Srbije uz ocjenu da je to razumljivo jer Vojska jača iz dana u dan i tako će i nastaviti, te je zato siguran da će i predstavnici privremenih institucija u Prištini poštovati Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN 1244 o Kosovu i Metohiji.

    – Takođe sam 100 odsto siguran da znaju i zašto ne smiju i ne mogu silom ući na sjever Kosova i Metohije. Jasno je što su stalno nervozni – rekao je Stefanović.

    Povodom ocjena Osmanije o međunarodnim vježbama u kojima učestvuje Vojska Srbije, Stefanović je rekao za Tanjug da “Srbija želi članstvo u EU, što je njen strateški cilj, ali da je ujedno vojno neutralna zemlja”.

    – I zato ima mogućnost i privilegiju da organizuje vježbe i sa SAD i Rusijom, ali i drugim zemljama, kad god je to u interesu naše zemlje – rekao je Stefanović.

  • Srbija najsigurnija zemlja u regionu, BiH na samom dnu liste

    Srbija najsigurnija zemlja u regionu, BiH na samom dnu liste

    Srbija se nalazi na 34. mjestu na listi najbezbjednijih zemalja, koju je objavio “Global Finance Magazine”, što je čini ubjedljivo najbezbjednijom zemljom u regionu Balkana.

    Od susjeda, Ruminija je na 51. mjestu, a dok su pri dnu liste Crna Gora, Sjeverna Makedonija i BiH.

    Bosna i Hercegovina se nalazi na 130. mjestu od ukupno 134 zemlje koliko ih je na spisku. Sjeverna Makedonija je 125, dok je Crna Gora 121. Hrvatska se nalazi na 74. mjestu na listi.

    U izvještaju pomenutog magazina navodi se da za Kosovo nije bilo podataka u Izvještaju svjetskog rizika, koji je između ostalog korišten u ovoj analizi.

    Indeks sigurnosti, prema ovom magazinu, čine faktori rizika od prirodnih katastrofa, kriminala, terorizma i rata.

    Srbija je na listi iz 2019. godine bila na 58. mjestu, pa je prema novoj značajno napredovala u bezbjednosti.

    Listu ukupno čine 134. zemlje, na prvom mjestu je Island, a slijede Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Singapur, Finska.

  • Vučić Orbanu: Malo ko spreman da zbog Srbije trpi kritike kao Vi

    Vučić Orbanu: Malo ko spreman da zbog Srbije trpi kritike kao Vi

    Mađarska vlada i premijer Viktor Orban su pravi prijatelji Srbije, koji otvoreno podržavaju evropski put Srbije, čak i kada zbog Srbije trpe kritike, rekao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i posebno mu se zahvalio na stabilizujućoj ulozi na Zapadnom Balkanu.

    “Mnogi govore da podržavaju srpski put u EU, ali malo ko to čin hrabro i otvoreno, spreman da i zbog Srbije trpi kritike, kao što činite Vi”, naglasio je Vučić zahvaljujući se Orbanu na konferenciji za štampu.

    On je izrazio posebno zadovoljstvo što sa Mađarskom imamo odličnu saradnju u različitim sferama društvenog života kao i da je za to zaslužan Orban.

    S tim u vezi je ukazao da je Mađarska Srbiji bila 13, pa 11, te 9 trgovinski partner, a danas je peti.

    “Za samo nekoliko godina uspeli smo dramatično da uvećamo trgovinsku razmenu što je značjano za obe zemlje i posebno za nas koji smo nešto manji i siromašniji. Došli smo u 2020.godini do gotovo dve milijarde evra trgovinske razmene”, objasnio je Vučić.

    Ukazao je da je u prvih pet mjeseci zabilježen rast od 23,4 odsto, to jest razmjena je već dostigla vrijednost od 900 miliona evra, pa ove godine očekuje da će prijeći granicu od dve milijarde evra.

    Ima i sve više kompanija koje izvoze u Mađarsku i koje uvoze mađarske proizvode.

    Posebno se zahvalio na činjenici da su mađarske kompanije, zahvaljujući požrtvovanju i posvećenom radu Orbana i mađarske vlade, napravile 16 velikih investicija u prošloj godini, od toga tri na sjeveru Srbije, i 13 južno od Save i Dunava. To govori o posvećenosti mađarskog prijateljstva prema cijeloj Srbiji, rekao je on.

    Vučić je kazao da se podrazumijeva da pomažu pripadnike mađarskog naroda u Srbiji.

    Mađarska vlada, prema njegovim riječima, doprinela je u mnogome činjenici da imamo izuzetne odnose sa Mađarima u Vojvodini, koji nikada nisu bili tako dobri kao sada.

    Vučić je istakao da gotovo da nije bilo međuetničkih incidenata.

    “Pogledajte brojke od pre 19 ili 15 godina. Danas gotovo da nisu zabeleženi međuetnički incidenti. To govori o poštovanju, novom odnosu, veri i poverenju jednih u druge”, istakao je on.

    Vučić je naglasio da je tome doprinijelo to da su dvije zemlje krenule da rješavaju istorijske stvari, s poštovanjem gledaju jedni na druge i pokušavajući da se razumiju. Zahvalio se, s tim u vezi, posebno i Ištvanu Pastoru na, kako je rekao, racionalnom, pragmatičnom i fantastičnom iskoraku koji je značio bolju budućnost između Srba i Mađara, što, dodaje, ne bi bilo moguće bez Orbana i njegovih inicjativa.

    Zahvalio se Orbanu i vladi Mađarske i na ulozi u regionu.

    “Uloga Mađarske je izuetno stabilizujuća na Zapadnom Balkanu. Sve zemlje regiona to vide i doživljavaju Mađarsku kao stabiluzujući faktor”, objasnio je on.

    “Vama mnogo hvala na tome što uvek imate vremena za Zapadni Balkan, što razmišljate politički i ekonomski kako da unapređujemo našu saradnju. Hvala i što svi drugi sa zapadnog Balkana mogu dobiti vreme i prostor u vašoj agendi”, dodao je on ukazujući da je to nešto što ćemo u Srbiji uvijek cijeniti.

    Zahvalio se i na podršci Srbiji na putu u EU.

    “Mnogi govore da podržavaju srpski put u EU, ali malo ko to čini hrabro i otvoreno, spreman da i zbog Srbije pretrpi kritike, kao što činite vi”, naglasio je Vučić.

    Rekao je da Srbija ne može da bude samo zahvalna, već može da poruči i da će Mađari i Mađarska moći uvek da računaju na srpsko prijateljstvo i da će Srbija moći po drugim pitanjima da uzvrati.

    “Za nas jeveoma važno infrastrukturno povezivanje naših zemalja i o tome smo dugo diskutovali, a imaćemo i zajednički ručak”, dodao je on.

    Vučić je ukazao da se radi i pruga koja je važna za Mađare u Srbiji, ai za Srbe u Mađarskoj – Segedin – Subotica, koja će biti povezana i sa Bajom.

    “To ćemo uskoro da uradimo i to su velike i važne vesti, posebno za one koji žive u jednoj, a rade ili se školuju u drugoj zemlji, da lako i bez problema ostvaruju sve svoje interese”, rekao je Vučić.

    Podsjetio je da su prije nekoliko dana spojene gasovodne cijevi između dvije zemlje, navodeći da je to istorijski uspjeh Srbije i Mađarske.

    Vučić je prenio da mu je Orban, budući da je Srbija plaćala taksu Mađarskoj decenijama, rekao je da poslije gradnje Balkanskog toka, Mađarska spremna da plaća taksu Srbiji i da nikakav problem po tom pitanju Mađari nisu pravili.

    “To govori koliko je Orban uvek bio prijatelj Srbiji. Tako to rade pravi prijatelji, a mi smo spremni da uvek preuzimamo od njih i gas i sve što je potrebno”, rekao je Vučić.

    Dodao je da Mađari imaju velika skladišta gasa, a da mu je Orban prenio da Srbija može da računa na dio njihovog uskladištenog gasa, što je oko sedam milijardi kubnih metara.

    Predsjednik Srbije je poručio da vjerujemo u EU budućnost naše zemlje, kao i pomoći Mađarske na daljem evropskom putu.

    “Nastavljamo saradnju sa Mađarskom i ostalim zemljama Višegradske grupe, koja je regionalno pristuna i važna za nas. Verujem da ćemo u budućnosti ne samo održati ovakve odnose, već da ćemo pokušati i postarati se da oni, ako je moguće, budu i na još višem nivou”, rekao je Vučić.

    Poručio je da je Orban uvijek dobrodošao u Srbiji, da može ovdje da se osjeća kao kod kuće, te da bi Beograd volio da ima češće sastanke i radne i zvanične, sa Budimpeštom.

    Vučić je rekao i da se iza mađarskog prijateljstva krije dugoročna, strateška politika.

    U tom smislu, nabrojao je da Mađari ulažu u fabiku za preradu malina u Arilju, koja će biti otvorena do kraja godine, prave pogone za poljoprivrednu mehanizaciju i logistički centar u Vojvodini, kao i fabriku stočne hrane u Šidu, navodeći da je to mnogo fantastičnih projekata za Srbiju, koji su proizašli iz saradnje na koju je ponosan.

    “Hvala vam na punom doprinosu stabilizaciji celog regiona, jer je ta stabilizacija od ključnog značaja i samo uz to možemo da ekonomski da se razvijamo, da napredujemo i da se pohvalimo dobrim rezultatima”, rekao je Vučić.

  • Orban i Sijarto stigli su Beograd

    Orban i Sijarto stigli su Beograd

    Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban i šef mađarske diplomatije Piter Sijarto stigli su Beograd, a na aerodromu “Nikola Tesla” dočekao ih je ministar spoljnih poslova Nikola Selaković i ambasador Mađarske Atila Pinter.
    Viktor Orban, koji će se danas sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučić, u Beograd je stigao sa sedmočlanom delegacijom u kojoj su pored šefa mađarske diplomatije i ministri pravde i ministar zadužen za kancelariju premijera.

    Nakon svečanog dočeka uz gardu, Orban i njegova delegacija uputili su se ka Andrićevom vijencu, gdje će prvo biti održan tet-a-tet sastanak Vučića i Orbana, a nakon kojeg će uslijediti i plenarni sastanak delegacija dviju zemalja.

    Ambasador Pinter je rekao da bi teme razgovora koje zavise od predsjednika Vučića i premijera Orbana mogle da budu evrointegracije, pravosuđe, pandemija…

    Takođe, u zgradi Generalnog sekretarijata predsjednika Republike planirana je ceremonija uručenja Ordena srpske zastave prvog stepena mađarskom ministru spoljnih poslova i spoljne trgovine Piteru Sijartu.

    Posjeta Beogradu uslijedila je brzo nakon što je Orban predstavio svoj prijedlog reforme Evropske unije u sedam tačaka, navodeći da Srbija treba odmah da bude primljena u članstvo.

    To će biti i prilika da mu predsjednik Vučić, kako je rekao, zahvali na hrabrosti da Srbiju predstavi u pozitivnom smislu i naglasi da treba da uđemo u EU.

  • Hrvatska ispunila sve uslove za pristupanje Šengenu

    Hrvatska ispunila sve uslove za pristupanje Šengenu

    Hrvatska je ispunila sve uslove za pristupanje Šengenu, navodi se u Rezoluciji Evropskog parlamenta usvojenoj danas, uz poziv zvaničnom Zagrebu da adresira nedostatke u pogledu osposobljavanja osoblja na granici i, kako se navodi, “istraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava”.

    Za Rezoluciju je glasalo 505 poslanika, dok ih je protiv bilo 134, a 54 uzdržano.

    Kako prenosi Hina, za rezoluciju su glasali svi hrvatski poslanici, osim Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) Ladislava Ilčića i nezavisnog Mislava Kolakušića, koji su bili protiv.

    Hrvatska očekuje da bi njeno članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni za vrijeme slovenačkog predsjedavanja Evropskom unijom u drugoj poovini ove godine, izjavio je krajem maja hrvatski premijer Andrej Plenković.

    Članica Šengena su sve zemlje Unije osim Hrvatske, Bugarske i Rumunije, ali i četiri zemlje koje nisu u EU – Island, Norveška, Švajcarska i Lihtenštajn.

    U rezoluciji se navodi “da se i dalje prijavljuju navodi o nasilju nad migrantima, uključujući one koji traže međunarodnu zaštitu, i prisilnim udaljenjima na spoljne granice Evropske unije”, pri čemu nije imenovana nijedna država članica.

    U tom se kontekstu ističe da EU nema razvijen mehanizam za “praćenje temeljnih prava na svojim spoljnim granicama”, što bi, kažu, trebalo da se promijeni.

  • Uskoro stiže u Prištinu: Amerika ima novog ambasadora koga je odlikovao Tači

    Uskoro stiže u Prištinu: Amerika ima novog ambasadora koga je odlikovao Tači

    Dugogodišnji ambasador SAD u Prištini Filip Kosnet odlazi, a na njegovo mjesto stiže zamjena za koju može da se kaže i da je “specijalac” za Zapadni Balkan, ali i region jugoistočne Evrope.

    Njegovo ime je Džefri M. Hovenier, imenovao ga je prije nekoliko dana predsjednik SAD Džozef Bajden, i on će uskoro stupiti na dužnost, prenosi Blic.

    Na Kosnetovo mjesto stiže karijerni diplomata, a u Prištinu dolazi takoreći iz “komšiluka” – Turske, gdje je trenutno zamjenik šefa misije pri ambasadi Sjedinjenih Država.

    Tu je stigao iz Njemačke, iz Berlina, gdje je bio v.d. zamjenika šefa misije i ministar savjetnik za politička pitanja.

    Ukratko, Evropa i dešavanja u njoj mu nisu strana.

    Pomogao otvaranje ambasade u Beogradu
    Međutim, ono što mu je vrlo blisko jesu i ovdašnji prostori, jer gotovo da nema zemlje na Zapadnom Balkanu u čija dešavanja nije bio uključen bar na neki način.

    U njegovoj zvaničnoj biografiji navodi se da je, između ostalog, da je službovao i u američkoj misiji u Hrvatskoj, dok se o njemu može pročitati i da je svojevremeno bio odgovoran za Balkan, tačnije bio je glavni američki pregovarač kada je riječ o paketu ministarskih dokumenata OEBS-a iz Bukurešta 2001. godine i Sporazumu o stabilnosti prema dejtonskom članu V.

    Viber
    Njegovo ime je Džefri M. Hovenier, imenovao ga je prije nekoliko dana predsjednik SAD Džozef Bajden, i on će uskoro stupiti na dužnost, prenosi Blic.

    Na Kosnetovo mjesto stiže karijerni diplomata, a u Prištinu dolazi takoreći iz “komšiluka” – Turske, gdje je trenutno zamjenik šefa misije pri ambasadi Sjedinjenih Država.

    Tu je stigao iz Njemačke, iz Berlina, gdje je bio v.d. zamjenika šefa misije i ministar savjetnik za politička pitanja.

    Ukratko, Evropa i dešavanja u njoj mu nisu strana.

    Pomogao otvaranje ambasade u Beogradu
    Međutim, ono što mu je vrlo blisko jesu i ovdašnji prostori, jer gotovo da nema zemlje na Zapadnom Balkanu u čija dešavanja nije bio uključen bar na neki način.

    U njegovoj zvaničnoj biografiji navodi se da je, između ostalog, da je službovao i u američkoj misiji u Hrvatskoj, dok se o njemu može pročitati i da je svojevremeno bio odgovoran za Balkan, tačnije bio je glavni američki pregovarač kada je riječ o paketu ministarskih dokumenata OEBS-a iz Bukurešta 2001. godine i Sporazumu o stabilnosti prema dejtonskom članu V.

    Takođe, predstavljao je SAD u OEBS-u, tačnije u Forum o bezbjednosnoj saradnji.

    Kumovao je (pomogao), može se pročitati, ponovnom otvaranju Ambasade u Beogradu u decembru 2000. nakon ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa između SAD i SRJ, a kasnije je bio i na čelu privremene kancelarije ambasade SAD u južnoj Srbiji, čiji je posao bio da nadgleda albansku pobunu u takozvanoj preševskoj dolini. Dakle, Srbija mu nije nepoznanica, naprotiv.

    Poslije Srbije, Crna Gora
    Nakon toga, odlazi u komšiluk, pa je od februara do aprila 2002. godine bio na čelu kancelarije ambasade u Podgorici tokom pregovora EU o rješavanju pitanja crnogoske nezavisnosti.

    Ni južna srpska pokrajina mu nije strana, jer je i tamo bio angažovan kao član osoblja specijalnog izaslanika UN za status Kosova.

    Tačijevo odlikovanje
    Kada se pojavila informacija o njegovom imenovanju, prištinski mediji su ovih dana izvjestili da ga je 2018. godine tadašnji predsjednik privremenih prištinskih institucija Hašim Tači odlikovao povodom desete godišnjice samoproglašenja nezavisnosti Kosova.

    U zvaničnoj biografiji piše da je Hovenier služio i u američkoj misiji u Grčkoj, ali i u Panami, Paragvaju i Peruu.

    Viber
    Njegovo ime je Džefri M. Hovenier, imenovao ga je prije nekoliko dana predsjednik SAD Džozef Bajden, i on će uskoro stupiti na dužnost, prenosi Blic.

    Na Kosnetovo mjesto stiže karijerni diplomata, a u Prištinu dolazi takoreći iz “komšiluka” – Turske, gdje je trenutno zamjenik šefa misije pri ambasadi Sjedinjenih Država.

    Tu je stigao iz Njemačke, iz Berlina, gdje je bio v.d. zamjenika šefa misije i ministar savjetnik za politička pitanja.

    Ukratko, Evropa i dešavanja u njoj mu nisu strana.

    Pomogao otvaranje ambasade u Beogradu
    Međutim, ono što mu je vrlo blisko jesu i ovdašnji prostori, jer gotovo da nema zemlje na Zapadnom Balkanu u čija dešavanja nije bio uključen bar na neki način.

    U njegovoj zvaničnoj biografiji navodi se da je, između ostalog, da je službovao i u američkoj misiji u Hrvatskoj, dok se o njemu može pročitati i da je svojevremeno bio odgovoran za Balkan, tačnije bio je glavni američki pregovarač kada je riječ o paketu ministarskih dokumenata OEBS-a iz Bukurešta 2001. godine i Sporazumu o stabilnosti prema dejtonskom članu V.

    Takođe, predstavljao je SAD u OEBS-u, tačnije u Forum o bezbjednosnoj saradnji.

    Kumovao je (pomogao), može se pročitati, ponovnom otvaranju Ambasade u Beogradu u decembru 2000. nakon ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa između SAD i SRJ, a kasnije je bio i na čelu privremene kancelarije ambasade SAD u južnoj Srbiji, čiji je posao bio da nadgleda albansku pobunu u takozvanoj preševskoj dolini. Dakle, Srbija mu nije nepoznanica, naprotiv.

    Poslije Srbije, Crna Gora
    Nakon toga, odlazi u komšiluk, pa je od februara do aprila 2002. godine bio na čelu kancelarije ambasade u Podgorici tokom pregovora EU o rješavanju pitanja crnogoske nezavisnosti.

    Ni južna srpska pokrajina mu nije strana, jer je i tamo bio angažovan kao član osoblja specijalnog izaslanika UN za status Kosova.

    Tačijevo odlikovanje
    Kada se pojavila informacija o njegovom imenovanju, prištinski mediji su ovih dana izvjestili da ga je 2018. godine tadašnji predsjednik privremenih prištinskih institucija Hašim Tači odlikovao povodom desete godišnjice samoproglašenja nezavisnosti Kosova.

    U zvaničnoj biografiji piše da je Hovenier služio i u američkoj misiji u Grčkoj, ali i u Panami, Paragvaju i Peruu.

    Njegova zaduženja u Vašingtonu uključuju službu direktora za poslove centralne i jugoistočne Evrope u Savetu za nacionalnu bezbednost i u Birou Stejt departmenta za evropska i evroazijska pitanja sa odgovornošću za NATO i centralnoevropska pitanja.

    Džefri M. Hovenier magistrirao je na Univerzitetu Džordžtaun i diplomirao na Univerzitetu Brigham.

    Govori njemački, grčki, hrvatski i španski jezik. Oženjen je i ima četvoro djece.

    Odlazeći ambasador SAD u Prištini čestitao je Hovenieru.

    – Čestitam kolegi i prijatelju Džefu Hovenieru na imenovanju za sljedećeg američkog ambasadora na Kosovu – napisao je Kosnet na Tviteru.

  • Vulin upozorava: Policija će uhapsiti svakog dilera i korisnika narkotika na Egzitu

    Vulin upozorava: Policija će uhapsiti svakog dilera i korisnika narkotika na Egzitu

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin posjetio je danas Petrovaradinsku tvrđavu na kojoj sutra počinje muzički festival “Egzit” i poručio da će policija uhapsiti svakog dilera ili korisnika narkotika na kojeg naiđe

    Tokom Egzita policija će učiniti sve što je u našoj moći da svi koji budu došli na festival budu bezbjedni i da se lijepo provedu. Učinićemo sve da spriječimo konzumiranje narkotika, da svakog dilera uhapsimo, a i sve one koji konzumiraju drogu da upozorimo da je to krivično djelo i da ćemo učiniti baš sve da im to otežamo”, rekao je je Vulin, saopšteno je iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Srbije.

    Jedan od najvećih muzičkih festivala u Evropi “Egzit” počinje sutra i trajaće do 11. jula.

    Zahvaljujući boljoj epidemiološkoj situaciji dozvoljeno je postavljanje kampa koji se nalazi na novosadskoj plaži “Štrand” a čiji je kapacitet od 750 ljudi već popunjen.

    Ulaz na festival će se odvijati u skladu sa bezbjednosnim protokolom, odnosno za ulazak je neophodno imati validan, elektronski očitan digitalni zeleni sertifikat i negativan brzi antigenski ili pi-si-ar test.

    Kompleti ulaznica za sve četiri festivalske večeri su rasprodati, a u prodaji su jednodnevne ulaznice.

    Program ovogodišnjeg festivala je veoma raznolik, a nastupe su potvrdili neka od najvećih svjetskih i regionalnih imena – Dejvid Geta i Sabaton, te Amira Medunjanin, Buč Kesidi i Van Gog.

    Ovogodišnji “Egzit” u fokus stavlja brigu o mentalnom zdravlju, jer je među mladima povećan broj onih koji su imali problema sa depresijom usljed pandemije virusa korona.

    Psihološki centar “Srce” će pod sloganom “Slavimo život” pružiti podršku mladima koji je zatraže.

  • Vučić: Plašim se teškog pogoršanja situacije već tokom ljeta

    Vučić: Plašim se teškog pogoršanja situacije već tokom ljeta

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da nam brojevi zaraženih od korone rastu i da se plaši da ćemo već tokom ljeta imati teško pogoršanje epidemiološke situacije.

    “Plašim se da ćemo pre jeseni imati teško pogoršanje, već na leto”, rekao je Vučić je odgovarajući na pitanja novinara u Specijalnoj bolnici za cerebrovaskularne bolesti “Sveti Sava”.

    Kaže da su, brojevi, još uvek ne tako veliki, ali da je loše to što se bilježi njihov porast, kao i da strahuje od novih sojeva Kovida 19.

    Predsjednik je kazao da će do 1. septembra biti završena izgradnja nove kovid bolnice u Novom Sadu, kao i da trenutno imamo dovoljno svih aparata i lijekova.

    Rekao je da su mu se svi smijali kada je Srbija nabavljala lijek za lečenje korone, a da je sada EU donijela odluku da je reč o najboljem lijeku protiv korone.

    Vučić je naglasio da je Srbija na vreme nabavila taj lijek kao i sve drugo, zbog čega sada nema probleme ni sa aparatima, niti lijekovima i bolničkim i ljudskim kapacitetima.

    Napomenuo je da svako povećanje broja zaraženih i pogoršanje epidemiološke situacije ubija ekonomski razvoj Srbije i stopu rasta i da se zato veoma pažljivo prati nova epidemiološka situacija.

    Na pitanje da li je bilo neophodno organizovati konferenciju za medije unutar bolnice pošto ima puno ljudi, Vučić je rekao da je on kriv zbog toga i izvinio se prisutnima i dodao da to nije konferencija već odgovaranje na pitanja novinara, kao i da nije očekivao da će doći toliki broj medijskih ekipa.

    “Zašto ste došli da mi postavite pitanje ako ste zabrinuti za svoje zdravlje”, odgovorio je Vučić novinarki koja mu je postavila pitanje i dodao da to razume kao licemerje.

    Ovde vas ima 30 i izvinite što se ne ponašamo odgovorno, nisam mislio da će vas biti toliko, poručio je Vučić.

    Dodao je da je prije neki dan u Hali Pionir bilo između 5.000 i 6.000 ljudi i da to onda nije nikome smetalo.