Kategorija: Region

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da “želi sve najbolje” Republici Srpskoj.

Ovo je srpski predsjednik rekao na pitanje novinara da prokomentariše posjetu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, Banjaluci.

Na dopunsko pitanje kako komentariše blisku saradnju rukovodstva Republike Srpske i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, Vučić, koji je danas, 12. decembra, obišao kasarnu “Mija Stanimirović” u Nišu, rekao:

“Želim im sve najbolje, blago njima”, prenosi Euronews.

Uzavrela geopolitička situacija
Vučić je rekao i da je u uzavreloj geopolitičkoj situaciji i regionalnoj situaciji koja nije laka, popuna jedinica Vojske Srbije bolja nego prethodnih godina.

“Veći je priliv vojnika nego odliv. Ove i sledeće godine će biti značajno veći priliv nego odliv zbog izmena zakona koje smo doneli u Narodnoj skupštini i omogućavanja rada na neodređeno vreme profesionalnim vojnicima. Istovrenemo čini mi se da su sve bolje plate nešto što privlači ljude u vojsku, kao i patriotski odnos prema najvažnijoj i najpopularnijoj instituciji države”, rekao je Vučić koji je kasarnu obišao sa ministrom odbrane Bratislavom Gašićem i načelnikom Generalštaba Vojske Srbije Milanom Mojsilovićem.

Vučić je rekao da su popune hrane u vojci na nivou od 100 odsto i da su veoma velike rezerve goriva, neke i većeod 100 odsto, a da je jedino avionsko gorivo nešto ispod, ali i da se to rješava.

Specijalne jedinice
Dodao je da je veoma dobra popuna i ubojnih sredstava, kao i da popuna specijalnih jedinica nikada nije bila kao sada.

“Veoma visok procenat, biće uskoro jedna jedinica na 92 odsto, jedna na 85 odsto, a jedna na 79 odsto i sad ćemo to da povećamo, da sve budu preko 95 odsto, tako da, to su važne stvari”, rekao je Vučić kojem su prezentovane automatske puške i druga vojna oprema kojom raspolaže kasarna u Nišu, prenosi Tanjug..

Dronovi kamikaze
On je rekao i da će se potruditi da u naredenih nekoliko godina Srbija ima oko 70.000 ili 80.000 dronova kamikaza.

“Već imamo više hiljada, uskoro ćemo moći da kažemo desetine hiljada dronova kamikaza”, rekao je Vučić

Kako je naveo, proizvodnja i kupovina oružja u Srbiji se ubrzava.

“To ćemo dodatno da ubrzavamo i proizvodnju kod nas i da kupujemo. Potrudićemo se da imamo preko 70-80 hiljada”, rekao je on.

Vučić je rekao da kasarna u Nišu poseduje protivvazduhoplovno sredstvo HQ-17, kupljeno u Kini koje, kako je istakao, direktno brani Niš.

“To je veoma moćno oruđe koje štiti grad Niš. Da ne govorimo koje gradove i koje delove teritorije koje oruđe štiti, ali pošto postoje stvari koje se znaju i koje ne morate da čuvate i ne možete da čuvate kao veliku tajnu, ljudi u Nišu treba da znaju da ih veoma, veoma moćno oruđe čuva i štiti od potencijalnog udara agresora”, rekao je Vučić.

Gotovo je sigurno da će se Aleksandar Vučić ponovo kandidovati za premijera Srbije, ali ko će biti kandidat Srpske napredne stranke za predsjednika države ostaje glavna nepoznanica.

Sagovornici beogradskog portala slažu se da SNS nema dovoljno karizmatičnu osobu koja bi samostalno odnijela pobjedu na predsjedničkim izborima, zbog čega Vučić navodno planira održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora istog dana, piše Danas.rs.

Ko je Vučićev favorit za nasljednika na Andrićevom vencu, ne znaju pouzdano ni u samoj Srpskoj naprednoj stranci. Iako se o tome na stranačkim sastancima ne govori, kuloarima se širi priča o želji aktuelnog predsjednika da ga na toj funkciji naslijedi žena, slično kao što ga je Ana Brnabić nekada naslijedila na mjestu premijerke.

Na pitanje da li je neko ime već u igri, sagovornici iz SNS-a odgovaraju da je predsjednik taj koji brine o svemu. „Važno je da dobro odradimo kampanju i da ne dođe do drugog izbornog kruga“, ističu, izbjegavajući nagađanja o imenima.

Četiri imena u igri

Miroslav Parović iz Narodnog slobodarskog pokreta tvrdi da se u SNS-u ipak razgovaralo o kandidatu. Prema njegovim riječima, Vučić je, po starom običaju, obećao kandidaturu nekolicini ljudi. „Jedan od tih ljudi je Miloš Vučević, predsjednik SNS-a.

Tu je i Milica Đurđević Stamenkovski, jer Vučić pokušava gurati priču preko određenih kanala da sada žena treba biti predsjednica Srbije. Obećao je i Nikoli Selakoviću, sve kako bi on nastavio napadati TOK, ali i Aleksandru Vulinu koji sada pokreće lažne priče da je potrebno ići na referendum o nepostojećem ‘srpskom svijetu’.

To su najmanje četiri imena kojima je Vučić obećao da će biti mogući kandidati, ali on vjerovatno ima i neke druge ljude koje će niotkuda kandidovati, baš kao što je nekada učinio s Anom Brnabić“, smatra Parović. Dodaje da u SNS-u trenutno ne cvjetaju ruže zbog frakcijskih borbi, što je i razlog zašto je Vučić objavio svoju kandidaturu za premijera – kako bi umirio stranku.

Kandidat kao paravan za stranku?

Sveučilišni profesor Bojan Pajtić uvjeren je da kandidat vladajućih neće biti iz redova istaknutih i, kako kaže, prezrenih naprednjaka. Umjesto toga, smatra da će to biti neko ko će „izigravati paravan za kriminalnu organizaciju, poznatu kao Srpska napredna stranka“.

„Nije slučajno napravljen i takozvani Pokret za narod i državu koji je paravan za vladajuću stranku. To je učinjeno da bi dio birača bio prevaren kako, navodno, ne glasaju za omraženu SNS, već za neki entitet koji, tobože, njeguje patriotske vrijednosti“, pojašnjava Pajtić.

Slaže se i politolog Aleksandar Ivković, koji vjeruje da će SNS tražiti kandidata izvan stranke ili nekoga ko nije usko povezan s njom, poput intelektualca ili javne ličnosti bez mrlja u karijeri. „Zadržaće glasove svog biračkog jezgra i to će im biti dovoljno“, dodaje Ivković, napominjući da stabilno biračko tijelo od 1,6 miliona glasača garantuje uspjeh onome koga Vučić odabere, posebno ako se izbori održe istovremeno s parlamentarnima.

Uloga koalicijskih partnera

Ivković ističe da je mnogo važnije pitanje kako će se postaviti glasači manjih koalicijskih partnera, prvenstveno SPS-a i stranke Rasima Ljajića. Novica Tončev, potpredsjednik Glavnog odbora socijalista, poručuje da je podrška SPS-a moguća „uz dogovor i koalicijski sporazum“.

Podsjetio je da je još prošle godine (2024.) na sjednicama vlade predlagao da Vučić ponovo bude premijer, ali tada se o tome nije razgovaralo, niti o mogućnosti da Ivica Dačić bude zajednički kandidat za predsjednika Srbije.

Prema važećem zakonu, predsjednički izbori moraju biti raspisani 90 dana prije isteka mandata aktuelnog predsjednika, a okončani u roku od 60 dana od raspisivanja. S obzirom da je drugi Vučićev mandat započeo 31. maja 2022., sljedeći predsjednički izbori trebalo bi da se održe najkasnije do kraja aprila 2027. godine.

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je danas, 11. decembar, da Grad Beograd ove godine neće organizovati doček ni Nove godine, ni Srpske nove godine i da će tako biti sve dok ne bude u mogućnosti da garantuje bezbjednost onima koji dolaze na novogodišnje koncerte.

Na konferenciji za novinare u Starom dvoru, Šapić je rekao da je ta odluka donijeta, jer, kako je rekao, ne želi da nijedno dijete bude dovedeno u opasnost, kao što je bilo slučaj prilikom dočeka 2025.

“Na te koncerte dolaze najviše deca od 13 do 15 godina, uglavnom devojčice. Prošle godine imali smo slučaj da je grupa ljudi pokušava da probije ogradu i obračuna se sa posetiocima koncerta. Naše obezbeđenje i policija držali su zapreke, a oni su kasnije otišli ka Studentskom trgu”, rekao je Šapić, prenosi Tanjug.

Naglasio je da će tako ostati sve dok ne dođu u situaciju da mogu bezbjedno da organizuju doček Nove godine.

“Nećemo organizovati doček dok ne budemo sigurni da neće njih 500 ili 1.000 pokušati da ulete na koncert i da traumiraju decu. Nemam nameru da se time bavim, tako da koncerta za Novu godinu neće biti”, rekao je Šapić.

Dodao je da će zato biti obilje drugih događaja u glavnom gradu Srbije, kao i svake godine pred Novu godinu.

Na pitanje novinara da li će biti drugih organizovanih dočeka Nove godine u Beogradu, Šapić je odgovorio da Beograd na vodi već godinama samostalno organizuje novogodišnji doček.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon radne večere u Briselu da je sa Ursulom fon der Lajen i Antoniom Kostom razgovarao o ključnim temama za Srbiju, posebno o energetskim izazovima sa kojima se zemlja suočava. Kako je naveo, i dalje je neizvjesno kada bi moglo da stigne upozorenje o sekundarnim sankcijama za Narodnu banku Srbije i komercijalne banke, što bi, prema njegovim riječima, otvorilo „prave probleme“.

Vučić je rekao da je zadovoljan tonom razgovora, naglasivši da se posebno diskutovalo o energetskoj situaciji. Podsjetio je da je prošlo više od 60 dana otkako nijedna kap sirove nafte nije stigla u Rafineriju u Pančevu. „Nemam veliki strah oko gasa koliko oko nafte. Radimo na tome i vjerujem da ćemo imati podršku EU u važnim stvarima“, rekao je on.

U Briselu je razgovarano i o Klasteru 3 i daljem evropskom putu Srbije. Vučić je istakao da u ovom trenutku ne može sa sigurnošću da kaže da li će Srbija otvoriti nova poglavlja, jer to zavisi od država članica EU. Dodao je da je primijetio da se neki u Srbiji unaprijed raduju mogućem izostanku napretka, ali da konačne odluke još nema.

Predsjednik Srbije naveo je da je tokom sastanka posebna pažnja bila posvećena energetskom sektoru, stabilnosti snabdijevanja i ukupnoj energetskoj bezbjednosti zemlje. Razgovarano je i o momentumu evropske politike proširenja, regionalnim prilikama i mogućnostima za ubrzanje evropskih integracija.

Vučić je poručio da je za Srbiju velika čast što ima priliku da u Briselu razgovara o bilateralnim odnosima i evropskom putu sa najvišim zvaničnicima EU. Zahvalio je Fon der Lajen i Kosti na, kako je naveo, gostoprimstvu i iskrenoj podršci Srbiji, njenoj reformskoj i razvojnoj agendi. Istakao je i da je sa domaćinima razmijenio mišljenja o koracima koje je Srbija preduzela u sprovođenju reformi i ispunjavanju preuzetih obaveza, naglasivši da zemlja ostaje čvrsto opredijeljena evropskom članstvu.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, odgovorio je sinoć, 10. decembra, Milojku Spajiću, crnogorskom premijeru, povodom njegove izjave o ulasku zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

“Voleo bih da sam čuo njegovu reakciju po nekim drugim pitanjima, ali nisam. Mogao bih da budem ciničan i dobijam lake poene, ali neću. Predložio sam nešto što je mudro. Ako gledate samo sebe, a komšiji ne ide najbolje… Govorio sam to iz racionalnih razloga. Prvo skočite, pa recite hop. Mislim da je to najbolje rešenje”, rekao je Vučić u obraćanju novinarima u Briselu.

Izjava je uslijedila nakon sastanka sa Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije i Antoniom Koštom, predsjednikom Evropskog savjeta.

Inače, Spajić je ranije reagovao na izjavu predsjednika Srbije o ulasku zemljama Zapadnog Balkana u EU.

“Saglasan sam da bi čitavom Zapadnom Balkanu EU trebalo da bude finalna odrednica. Međutim, mi ćemo vas tamo čekati već od 2028. godine i navijamo da istinski požurite i ubrzate ostale kandidate iz okruženja”, napisao je Spajić na društvenim mrežama.

Docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Strahinja Obrenović rekao je da je najveći problem Naftne industrije Srbije (NIS) neizvjesnost.

Dodao je da su svi scenariji za razrješenje situacije mogući: od modela prinudne uprave do krajnje mjere nacionalizacije.

Na pitanje da li Srbija može da poveća udio u NIS-u, Obrenović kaže da je država već izlazila sa idejom da otkupi dio NIS-a, ali da odgovora sa ruske strane po tom pitanju nije bilo.

Teče treći mjesec američkih sankcija NIS-u. U igri brojeva postoje i tri moguća scenarija za NIS, kako je rekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Poručuje i da je 15. januar krajnji rok.

U međuvremenu, pojavila se informacija da je Državna energetska kompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata (ADNOK) sve bliža kupovini ruskog kontrolnog udjela u NIS-u, piše “Financial Times”.

Dok se čeka rasplet, čeka se i na vijesti iz Moskve o postizanju kratkoročnog ugovora o snabdijevanju gasom. U suprotnom, ide se odmah na diverzifikaciju izvora snabdijevanja.

Prema Obrenovićevim riječima, mađarski MOL, a i kompanija iz Emirata su isplivali kao mogući kupci, ali on o tome koja je opcija realnija ne bi spekulisao, a to bi trebalo da bude opcija koja je prihvatljiva za sve tri strane.

“Kompanija ADNOK dolazi iz zemlje koja ima iskustvo u oblasti eksploatacije nafte, ali i gasa, i mislim da bi njihovo iskustvo i znanje doveli do nastavka rada Naftne industrije Srbije. Međutim, postavlja se pitanje koliko je to prihvatljivo američkoj strani”, naveo je Obrenović.

Naglašava da se nameće kao najvažnije pitanje da efektivna kontrola bude oduzeta od ruske strane.

Zašto se odugovlači sa prodajom NIS-a
Na pitanje zašto ruski vlasnici odugovlače sa prodajom svog vlasništva u NIS-u, Obrenović kaže da Rusi imaju različite situacije kada je riječ o kompanijama na evropskom tlu, u nekim situacijama su spremni da prodaju, ali ne nailaze na odziv kupaca, kao što je slučaj sa “Rosnjeftom” u Njemačkoj.

“Ne bih isključio da politika ima uticaja što se tiče Srbije, imali smo šumove da oružje iz Srbije dospeva na ukrajinsko ratište. Nisu odnosi idealni, ali opet održavamo dobre odnose sa tradicionalnim partnerima”, rekao je Obrenović.

Naveo je da u slučaju da se Srbija opredijeli za model prinudne uprave, pitanje je koliko će to ruskoj strani biti prihvatljivo, ali da je interes Srbije da NIS nastavi poslovanje, to je ultimativni cilj.

“Druga varijanta je direktna eksproprijacija, neko će i prinudnu upravu podvesti pod neku vrstu puzajuće eksproprijacije”, kaže Obrenović.

Može li Srbija povećati svoj udio
Na pitanje koliko je realno da Srbija poveća svoj udio u NIS-u s obzirom na to da ruska strana, prema navodima FT, nije voljna da proda državi svoj dio, Obrenović je rekao da je Srbija već izlazila javno sa idejom da otkupi dio NIS-a, ali nije dobila nikakav odgovor na to.

Kada je riječ o spominjanju 15. januara kao krajnjeg roka do kada mora biti riješeno pitanje NIS-a, Obrenović kaže da se ostavlja dovoljno vremena za pregovore, jer transakcije i realizacije prodaje se ne dešavaju preko noći.

Obrenović smatra da pregovori oko NIS-a takođe utiču i na gasni aranžman, ali u ovom trenutku idemo ka tome da Srbija i dalje uvozi ruski gas, mada se pojavila i opcija za uvoz gasa iz Azerbejdžana, a druga varijanta je pravac iz Mađarske koji trenutno nije operativan.

Očekuje da će se pritisak na Srbiju povećavati do kraja godine, prenosi RTS.