Kategorija: Region

  • Branimir Glavaš napisao da je u ratu ubio premalo ljudi

    Branimir Glavaš napisao da je u ratu ubio premalo ljudi

    Osuđenik za ratne zločine Branimir Glavaš, koji je bio osuđen na osam godina zatvora pa oslobođen nakon što je Ustavni sud Hrvatske ukinuo pravosnažnu presudu Vrhovnog suda, na svom Facebook profilu je napisao da je u ratu “pobio premalo ljudi”.

    Ovo je Glavaš napisao na postu o novinaru Zoranu Šprajcu, koji je Glavaša 5. jula u emisiji RTL Direkt nazvao ratnim zločincem. U komunikaciji na Facebooku spominjalo se Šprajcovo bivše, “srpsko” prezime, predlagalo da bude protjeran pa čak i da bude likvidiran.
    Dosta komentara Glavaš je lajkovao, a kada ga je neko, uz psovku u kojoj se spominju bog i majka, upitao koliko je ljudi pobio, Glavaš je odgovorio – “premalo” s nasmijanim emotikonom.

    Podsjećamo, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poništio je krajem maja odluke o oduzimanju odlikovanja i čina Branimiru Glavašu, koje je 2010. donio tadašnji predsjednik Ivo Josipović.

    “Hvala Bogu da imamo predsjednika koji poštuje Ustav, zakone RH i sudske prakse, a ne kao ona ‘kokoš’ koja je, nakon što je izgubila predsjedničke izbore, pokazala srednji ‘prst’ cijeloj naciji”, komentarisao je tada Glavaš Milanovićevu odluku.

    BRANIMIR GLAVAŠ
    Milanović vratio oduzeta odlikovanja i generalski čin ranije presuđenom ratnom zločincu
    Inače, presudu Glavašu, kojom je bio osuđen na osam godina zatvora po dvije inkriminacije iz 1991. godine, i to zbog ubistva sedam većinom srpskih civila i pokušaja ubistva jednog, Ustavni sud ukinuo je 2015. godine i naložio da sve krene ispočetka. Suđenje i dalje traje.

  • Hrvatska: Plenković najnegativnije ocijenjen političar

    Hrvatska: Plenković najnegativnije ocijenjen političar

    a vrhu ljestvice najnegativnije ocijenjenih hrvatskih političara nalazi se premijer Andrej Plenković, a u top tri je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, pokazuju rezultati istraživanja koje je sprovela Promocija plus.

    Istraživanje pokazuje rast popularnosti novog gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića i političke platforme Možemo, pad rejtinga predsjednika Zorana Milanovića i čvrstu prvu poziciju HDZ-a.

    Godinu dana od posljednjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, HDZ je i dalje vodeća politička stranka, a prema rezultatima istraživanja u julu, nju podržava 27,4 posto anketiranih, što pokazuje da ova stranka ima veliku prednost nad političkom konkurencijom, prenosi zagrebački Jutarnji list.

    Na drugom mjestu i dalje je SDP sa 18,7 posto podrške, 0,2 posto manje nego u junu, ali istraživanje pokazuje da se SDP ozbiljno približila koalicija Možemo koja je u julu zabilježila porast popularnosti i podršku 16,9 posto anketiranih, 3,5 posto više nego u junu.

    Uprkos padu rejtinga, na četvrtom mjestu je Domovinski pokret Miroslava Škore koji je u julu imao podršku 6,4 posto anketiranih, 1,8 posto manje nego u junu, a na petom mjestu je Most sa 4,8 posto podrške.

  • Brnabić: Nije nam mjesto u Potočarima dok ne budu privedeni napadači na Vučića

    Brnabić: Nije nam mjesto u Potočarima dok ne budu privedeni napadači na Vučića

    Premijer Srbije Ana Brnabić izjavila je da zvaničnicima Srbije nije mjesto na komemoraciji u Potočarima sve dok se ne privedu pravdi oni koji su prije šest godina napali tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića, kada je u ime Srbije otišao da se pokloni žrtvama.

    Ona je naglasila da izražava duboko žaljenje zbog užasnog zločina koji se desio u Srebrenici i da nema problem s tim da pokaže žaljenje i pijetet prema žrtvama, ali da je skandalozno to što niko nije odgovarao za napad na život zvaničnika neke druge države.

    “To je užasan zločin i nemam problem da pokažem žaljenje i pijetet žrtvama, ali dok se ne privede pravdi svako ko je učestvovao u napadu na predsednika, tada premijera, kada je otišao da se pokloni žrtvama, ne vidim da je nama zvaničnicama tamo mesto”, rekla je Brnabićeva za TV Prva.

    Ona je dodala da u Vladu Srbije nije ni stigao poziv za obilježavanje.

    Kada je riječ o odnosima sa Crnom Gorom i učestalim provokativnim izjavama potpredsjednika crnogorske vlade Dritana Abazovića, Brnabićeva je istakla da se Srbija ne miješa u unutrašnja pitanja te zemlje, te da je interesuju samo regionalna saradnja i položaj Srba.

    Ona je podsjetila da je Podgorica usvojila rezoluciju o Srebrenici i to 26 godina nakon zločina, kao i da su donirali vakcine takozvanoj kosovskoj vojsci.

    Brnabićeva je podsjetila i da su iz Crne Gore protjerali ambasadora Srbije i to zbog nečega što je rekao, a što se uči u udžbenicima i da ta odluka još nije povučena, kao i da svake godine crnogorski zvaničnici zajedno sa Hrvatskom slave akciju “Oluja”.

  • Mandić: Iz medija sam čuo za navodno novi temeljni ugovor

    Mandić: Iz medija sam čuo za navodno novi temeljni ugovor

    Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić izjavio je danas da je iz medija saznao da navodno postoji neka vrsta novog temeljnog ugovora, koji je ponuđen Srpskoj pravoslavnoj crkvi i značajno se razlikuje od sporazuma koji su ranije usaglasili Vlada Crne Gore i SPC.

    Mandić je rekao da je uvjeren da će “doći neka nova vlada koja neće pobjeći od obaveze da dogovoreni sporazum potpiše”.

    “Imali smo zaokružen i kompletan tekst Temeljnog sporazuma koji je (premijer Crne Gore) Zdravko Krivokapić odbio da potpiše u Patrijaršiji u vrijeme zasjedanja Svetog arhijerejskog sabora. Sada postoji informacija, a ako to nije tačno neko će demantovati, da je Krivokapić predložio neku vrstu novog temeljnog sporazuma, koji bi on potpisao sa SPC i koji se značajno razlikuje u odnosu na onaj usaglašeni tekst”, rekao je Mandić za TV Pink.

    On je podsjetio da je DF i ranije upozoravao da crnogorska vlada i Krivokapić nikada neće potpisati sporazum koji je usaglašen, ako ga nisu potpisali onda u Patrijaršiji SPC.

    “SPC je djelovala na ovim prostorima i u vrijeme Otomanske okupacije, ona je neuništiva i to da li će neki slučajni Zdravko Krivokapić, koji je sticajem okolnosti postao predsjednik vlade potpisati sporazum ili neće, manje je važno. Crkva će i bez tog sporazuma funkcionisati”, poručio je Mandić.

    Na pitanje koga je Krivokapić konsultovao kada, kako je konstatovano, niko ne zna šta se nalazi u tekstu navodnog novog temeljnog ugovora, Mandić je rekao da Krivokapić parlamentarnu većinu, a posebno njen dio koji čini dvije trećine, ništa nije konsultovao otkako su završeni izbori.

    On je za Krivokapića rekao da nema demokratske osobine i da sam donosi odluke, a da se poslije, kako je naveo, čudi što te odluke neće da podrže oni s kojima se ni oko čega nije konsultovao.

    “Mi smo na takvo ponašanje odgovorili onako kako se odgovara u demokratskim zemljama – otkazali smo podšku vladi i spremni smo da s ostatkom parlamentarne većine biramo novu vladu”, poručio je Mandić.

  • Brnabić: Dijalog nikad teži, s Kurtijem nemoguće razgovarati

    Brnabić: Dijalog nikad teži, s Kurtijem nemoguće razgovarati

    Premijerka Ana Brnabić ocijenila je danas da dijalog Beograda i Prištine nikada nije bio teži nego sada i istakla da je sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem nemoguće razgovarati.

    Brnabić je pojasnila da je dijalog Beograda i Prištine izuzetno težak jer sa prištinske strane pregovaraju ljudi koji se nepragmatični i ne zanimaju ih ni regionalni projekti, već samo da šalju poruke da Srbija treba da klekne i da je pitanje dana kada će Srbija priznati nezavisnost Kosova.

    “Ne žele da pričaju ni o čemu drugom. To je izuzetno teška situacija, ali mi moramo da ostanemo u dijalogu”, kazala je Brnabić za TV Prva.

    Tokom protekle nedjelje održan je i posljednji sastanak u okviru Berlinskog procesa koji je inicirala 2014. godine njemačka kancelarka Angela Merkel, a Brnabić kaže da umjesto da taj sastanak bude kulminacija onoga što je do sada dogovoreno i učinjeno, zvaničnici Prištine su sve blokirali tako da je ovaj samit jedini bez bilo kakvog dogovora.

    Podsjeća da se tokom Berlinskog procesa dosta toga dogovorilo i to projekata koji se ne tiču politike već šta paralelno može da se uradi da bi život građanima bio kvalitetniji.

    “Mi smo ovu godinu mogli da slavimo kao godinu saradnje regiona”, kaže Brnabić, podsjećajući da je upravo u okviru Berlinskog procesa dogovoren regionalni roming, kao i mnogi infrastrukturni projekti.

    “Ima stvari koje treba proslaviti, ali imate zvaničnike Prištine koji su ponovo na samitu blokirali sve sporazume na kojima smo radili više od godinu dana”, kazala je ona.

    U tom smislu navodi da je međunarodna zajednica imala prilike da se u nekoliko navrata uvjeri da je sa Aljbinom Kurtijem, ali i Vjosom Osmani, nemoguće razgovarati.

    Kako kaže, na samitu u Tirani, Edi Rama se uvjerio koliko je nemoguće razgovarati s Kurtijem, a Sebastijan Kurc je za to imao priliku na samitu u Beču, dok su tokom nastavka dijaloga u Briselu to mogli da uvide Žozep Borelj i Miroslav Lajčak.

    “Nisam pretjerano optimista jer je Kosovo njihovo čedo i teško je da će oni okrenuti glavu, ali razumiju koliko je teško i koliko je Beograd konstruktivan”, kazala je premijerka.

    Navodi da je očigledno koliko je malo prostora za komunikaciju i dijalog i ocjenjuje da to nije dobro.

    “Mene to plaši, ali što je više to jasnije međunarodim faktorima, to su Srbi bezbedniji”, kazala je premijerka i navela da je predsjednik Aleksandar Vučić obavijestio one koji treba da znaju – NATO, KFOR, međunarodnu zajednicu, Amerikance o tri crvene linije koje Srbija neće dozvoliti da se pređu.

    Na pitanje da li smatra da je zvanična Priština riješila da kosovsko pitanje riješi brzo i to bez dogovora, odnosno onako kako njima odgovara, s obzirom na napade na Dragicu Gašić koja se vratila u Ðakovicu da živi, ali i srpskog dječaka kojeg su napali zbog krsta, Brnabić kaže da ne zna šta su riješili, ali da je očigledno da su politički predstavnici u Prištini ideoloski fanatici koji ne žele da razgovaraju.

    Nada se, kako kaže, zarad regionalne saradnje, da je pitanje trenutka kada će Albanci na Kosovu i Metohiji reći da se stane s takvom politikom, jer ništa nisu dobili zato što je upravo Priština ta koja sve blokira.

  • Er Srbija povećava broj letova tokom ljeta

    Er Srbija povećava broj letova tokom ljeta

    bog pojačane tražnje, srpska nacionalna avio-kompanija Er Srbija će u periodu od 13. jula do 29. septembra povećati broj letova do više evropskih destinacija – Amsterdama, Stokholma, Osla i Beča.

    Dodavanjem jednog nedjeljnog leta utorkom, broj letova do Osla će se u periodu od 13. jula do 17. avgusta kretati i do četiri nedjeljno, saopšteno je iz kompanije.

    Uz najavljene izmjene, putnicima će na raspolaganju biti 1.728 dodatnih sjedišta na letovima do norveške prijestonice.

    Uvođenjem 12 povratnih letova do Amsterdama u periodu od 14. jula do 29. septembra, Er Srbija će putnicima ponuditi 3.456 dodatnih sjedišta na toj ruti, na šest nedjeljnih letova do glavnog grada Holandije.

    Na relaciji između Beograda i Stokholma uvedeno je šest dodatnih povratnih letova u periodu od 15. jula do 19. avgusta, čime je obezbijeđeno dodatnih 1.728 sjedišta. U navedenom periodu Er Srbija će ka glavnom i najvećem gradu Švedske saobraćati i do četiri puta nedjeljno.

    U periodu od 17. jula do 25. septembra, uvođenjem 11 dodatnih letova, odnosno 3.168 dodatnih sjedišta, Er Srbija će do Beča saobraćati i do sedam puta nedjeljno.

  • Selaković: Svi Srbi da istaknu srpsku zastavu 15. septembra

    Selaković: Svi Srbi da istaknu srpsku zastavu 15. septembra

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije priprema akciju kojom bi 15. septembra – na Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave svi Srbi, uključujući i one u regionu i dijaspori, na svojim kućama istakli srpsku zastavu, izjavio je resorni ministar Nikola Selaković.

    Selaković je na Samitu srpske omladine i studenata Balkana “Sinergija kao ključ uspeha” rekao da bi trebalo više raditi na izgradnji kulta srpske zastave.

    On je istakao da mu je drago što je anketa među mladima u regionu pokazala da većina misli da su srpski jezik i ćirilica ono što povezuje Srbe – identitetska esencija i najvažnije tkivo srpskog identiteta, ali da ima još dosta zajedničkih stvari.

    To je, prema njegovim riječima, i crveno-plavo-bijela zastava na čijoj promociji se mora raditi više, jer je ona zajednička Srbima i u Srbiji, i u Republici Srpskoj i u Crnoj Gori.

    “Zajedničke nacionalne vrednosti se promovišu proslavljanjem značajnih datuma iz naše prošlosti, a Vlada Srbije je na predlog predsednika Aleksandra Vučića, što je učinila i Vlada Republike Srpske, lani ustanovila 15. septembar kao Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave”, naveo je Selaković.

    On je istakao da Ministarstvo spoljnih poslova sa Upravom za dijasporu i Srbe u regionu ima program finansiranja za povezivanje Srba u regionu sa maticom.

    “Jedan od rezultata tog programa je i ovaj projekat koji finansiramo, a od sledeće godine uključićemo ga u redovno budžetsko finansiranje našeg ministarstva. Takođe smo sa organizacijom srpskih studenata u inostranstvu potpisali protokol o saradnji i od ove godine naši ljudi koji studiraju u inostranstvu mogu da volontiraju u našim ambasadama i generalnim konzulatima i da se osete korisnim za svoju zemlju”, rekao je Selaković.

    On je apelovao na mlade iz Crne Gore i BiH da dolaze u Srbiju što češće i istakao da Srbija želi da pomogne mladima iz Republike Srpske ili Crne Gore da ostanu tamo.

  • Jako nevrijeme pogodilo Šabac: Vjetar čupao krovove, drveće, odnio cijelu fasadu

    Jako nevrijeme pogodilo Šabac: Vjetar čupao krovove, drveće, odnio cijelu fasadu

    Jaka kiša pala je sinoć i u Šapcu, a snažan vetar obarao je stabla

    Osim Subotice, olujno nevreme pogodilo je i Šabac u kojem je jak vetar čupao drveće, krovove a na jednoj zgradi otpala je čitava fasada.

    Osim Subotice, olujno nevreme pogodilo je i Šabac u kojem je jak vetar čupao drveće, krovove a na jednoj zgradi otpala je čitava fasada.

    Šapčani su slikali i snimali posledice oluje pa snimke kačili na društvenim mrežama, piše Kurir.

  • Milanović: Dok sam ja predsjednik Hrvatska neće popuštati oko prava Hrvata u BiH

    Milanović: Dok sam ja predsjednik Hrvatska neće popuštati oko prava Hrvata u BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je uoči sutrašnje prve službene posjete Bosni i Hercegovini, poručio da “Hrvatska više neće popuštati oko prava Hrvata u BiH” dok je on predsjednik.

    U intervjuu za Večernji list je izjavio da, kako je rekao, Hrvatske želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji, ali da neće imati popustljivu politiku kada su u pitanju Hrvati u Bosni i Hercegovini.

    “Svima bi bilo u interesu da se poštuje Dejtonski sporazum jer smatram kako njegovim poštivanjem Bosne i Hercegovine može i mora postati uređenja država koja će moći nastaviti put prema EU. Hrvatska to snažno podržava i želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu u EU (…) Hrvatska, dok sam ja predsjednik Republike, neće više popuštati, neće stati na pola puta ili prikloniti se jačem”, kazao je Milanović.

    Govoreći o vječitom problemu u BiH u vezi sa izbornim reformama, ponovio je da Hrvatima treba biti omogućeno da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i domovima naroda biraju svoje političke predstavnike.

    “Pravo da biraš svog predsjednika temelj je svake demokratije, pa tako treba biti i u Bosni i Hercegovini. Ne vidim ko bi imao nešto protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini da sami biraju svoje predstavnike”, ocijenio je.

    Milanović pri tome je upozorio da je Dejtonom upravo predviđeno da tri naroda imaju svoje predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda.

    “Za Hrvatsku, to kažem kao predsjednik Republike koja ima ustavnu obvezu brinuti se o Hrvatima u BiH, neprihvatljivo je da BiH bude država u kojoj će se provoditi nečiji eksperimenti, a pogotovo ne na štetu Hrvata”, rekao je hrvatski predsjednik.

    Zaključio je da Hrvatska ima obavezu pratiti provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Milanović dolazi u posjetu Bosni Hercegovini na poziv Sveučilišta u Mostaru te će tom prilikom održati predavanje studentima. Posjetit će i Vitez, Ljubuški, Livno i Tosmilavgrad.

  • Brnabić: Nećemo dozvoliti izvoz litijuma iz Srbije

    Brnabić: Nećemo dozvoliti izvoz litijuma iz Srbije

    Premijerka Ana Brnabić izjavila je danas da će odluka o rudniku Jadar biti donijeta tek kada bude gotova Studija o uticaju na životnu sredinu i da Srbija neće dozvoliti da se litijum izvozi.

    Ona je istakla da, iako je Rio Tinto u Srbiji prisutan od 2004. godine, ranije vlasti nisu pitale šta će biti sa litijumom iz Srbije.

    – Tek smo mi kao Vlada Srbije prvi put tražili od Rio Tinta da ako projekat bude rađen i litijum rudaren, čitav lanac bude u Srbiji i da Rio Tinto zajedno sa Vladom Srbije radi na dovođenu investitora – naglasila je Brnabić.

    Istakla je da je sa Rio Tintom potpisan samo sporazum o saradnji, ali da on ne garantuje ništa osim da, ako rudarenja bude, lanac ostaje u Srbiji i da se litijum ne izvozi.

    Odgovarajući na primedbe o netransparentnosti u vezi sa tim projektom, rekla je da ne zna o kakvoj se netransparentnosti govori, jer je, kako je navela, sve otvoreno i javno.

    Kada su završili prethodnu studiju opravdanosti, bila sam u Loznici i u Rio Tintu, odgovarala na pitanja novinara, ali ona nisu bila vezana za Jadar. Nisu, jer priča još nije bila ispolitizovana, zato što je svima projekat bio odličan i jedva su ga čekali – rekla je Brnabić.

    Dodala je da su, dok je Rio Tinto ulagao u društveno odgovorno ponašanje, svi bili ponosni na njega, a danas kažu da nemaju povjerenja.

    – Oni su tu od 2014, dakle 17 godina. Toliko se sa njima radilo i živjelo, prodavano im je zemljište, a sada kažu nemaju povjerenja – navela je premijerka.

    Ona je podvukla da Rio Tinto od Srbije nije dobio ni dozvolu ni rješenje za eksploataciju, a da će odluka biti donijeta tek kada bude urađena studija o uticaju na životnu sredinu.

    – Ako ona pokaze da nema negativnog uticaja na životnu sredinu, onda ćemo vidjeti da li da dovodimo investitira ili ne, jer nećemo dati da se litijum izvozi iz Srbije. Da su na vlasti oni što su bili do 2012. litijum bi izvozili kao ”bijela lala” zato što im nijednom nije palo na pamet da pitaju Rio Tinto šta će biti sa našim litijumom – zaključila je Brnabić.