Kategorija: Region

  • Vučić: Pravimo budućnost evropske automobilske industrije

    Vučić: Pravimo budućnost evropske automobilske industrije

    • Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posjetio je inženjerski centar u fabrici ZF Srbija, u Pančevu, gdje se tokom razgovora sa radnicima upoznao sa dijelovima automobila koji se proizvode u ovoj fabrici za Mercedes i Volvo, između ostalih.

    Oduševio se što među radnicima u ovoj firmi ima dosta ljudi iz Beograda i drugih mjesta, koji su se ili doselili ili putuju na posao u Pančevo.

    “Na ponos celoj Srbiji i našoj zemlji, što ova kompanija zapšljava ljude iz Pančeva,ali i okoline. Zaposlili su 900 ljudi u fabrici, hvala im na tome, ogromnom trudu i naporu, velikom radu. Biće još više zaposlenih. Poseban utisak na mene je ostavila posvećenost mladih ljudi, koji su izuzetno obučeni i pripremljeni. Angela Merkel mi je čestitala što smo uspeli da privučemo ZF, to je važno za nas i značajno. Kada uđete u prostorije, kao da ste ušli u farmaceutsku kompaniju”, kazao je Vučić.

    On je rekao da je ponosan na to što je Srbija imala hrabrost da uđe u sistem dualnog obrazovanja.

    “Ponosan sam na to što smo jedina zemlja u regionu koja je imala hrabrosti da pređemo na dualni sistem obrazovanja. Dualni sistem moramo da proširimo na celu zemlju, moramo da ubrzamo proces i da ne čekamo. Važno je da znamo koji je put napred. Nadamo se da će ZF nastaviti ulaganja u Srbiju”, istakao je Vučić.

    “Srbija u prvih 6 meseci ima 1,72 milijarde evra stranih direktnih investicija što je za gotovo 19 odsto više nego prošle godine i verujem da ćemo do kraja godine taj trend da nastavimo. Najviše tih investicija dolazi baš iz Nemačke. Nadamo se da ćete ostati decenijama”, poručio je Vučić.

    “Ono što želim da naglasim jeste da su ovde ljudi iz Ugljevika, Beograda, dolaze iz Republike Srpske, cele Srbije, naša budućnost su mladi, oni su pokretač naše zemlje. Mi pravimo budućnost evropske automobilske industrije zajedno sa nemačkim parnterima, poručio je Vučić i dodao da će na mnogim proizvodima biti ispisano “mejd in Serbia”.

    Kako je kazao, ZF-ovi motori napravljeni su u Srbiji, uz ruke radnika u Srbiji i njemačku pamet, a “naši ljudi stiču to znanje”.

    “Ja sam sebi dao za pravo, nisam ih uzeo za sebe i svoje kompanije, 9 miliona evra, imamo li za put Donji Milanovac – Golubac. Na moju sreću je bilo dovoljno novca. Ne želim da se mešam u njihovo lično bogaćenje, a ja ću se uvek boriti za Srbiju i naš narod. Ovo je spas, ovo je život za Srbiju. Deficit je manji za miliardu evra u odnosu na prošlu godinu i zbog toga sam srećan, ali nisam srećan zbog nedovoljno potrošenih para na projekte. Ne zaboravite da i dalje živimo u korona vremenu i za to vreme ja sam ponosan što smo podigli nivo investicija”, istakao je predsjednik Srbije.

    Njemačka kompanija ZF (Cet-Ef) otvorila je polovinom 2019. godine u Pančevu fabriku za proizvodnju auto-dijelova i komponenti za auto-industriju, brodove i željeznicu.

    Ranije je najavljeno da će ZF zaposliti ukupno oko 1.300 ljudi i da će, u drugoj fazi projekta, otvoriti razvojno – istraživački centar, gdje će raditi najbolji inženjeri i razvijati nove tehnologije.

    Lokacija na kojoj se nalazi fabrika ZF divizije E-mobilty i najsavremeniji razvojno – istraživački (R&D) centar prostire se na devet hektara u sjevernoj industrijskoj zoni Pančeva.

    Čine je 58.000 metara kvadratnih proizvodnog pogona i razvojni centar na 6.500 kvadrata.

    Investicija ZF-a je bila prva strana investicija u Pančevu nakon nekoliko decenija, čija je vrijednost veća od 160 miliona evra.

    ZF Grupa se nalazi na dve lokacije u Srbiji: ZF Srbija sa glavnim sedištem u Pančevu i ogrankom ZF Aftermarket sa sjedištem na Novom Beogradu.

    ZF Srbija je u 2019. godini ostvarila promet od približno 22 miliona evra.

    Kompanija ZF Srbija nudi proizvode za putnička i komercijalna vozila i industrijsku tehnologiju.

  • Obrt iz Ljubljane: Tranzit kroz Sloveniju ipak bez ograničenja

    Obrt iz Ljubljane: Tranzit kroz Sloveniju ipak bez ograničenja

    Slovenija je danas promijenila svoju raniju odluku, te omogućila tranzit kroz tu zemlju bez ograničenja.

    Ograničenja se brišu i kada je u pitanju međunarodni transport, a zbog čega su, podsjetimo, negodovali bh. prevoznici, kao i poslovna zajednica.

    Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH, potvrdio je za “Nezavisne” da je Slovenija ukinula ranije donesena ograničenja u vezi sa tranzitom i međunarodnim transportom kroz tu zemlju.

    “Ranija odluka je vjerovatno nesvjesno uvedena, pa su u međuvremenu shvatili šta će to značiti kada je riječ o tranzitu kroz Sloveniju. Dakle, na svu sreću shvatili su da su napravili problem ne samo nama, već i drugim zemljama čije transportne firme tranzitiraju kroz Sloveniju”, rekao je Mitrović.

    Podsjetimo, ranijom odlukom, koja je trebala da na snagu stupi sutra, ali je danas promijenjena, bilo je predviđeno da strani državljani, pa čak i oni u tranzitu, moraju imati PCR test, HAG antigen test, dokaz o vakcinaciji ili dokaz da su u proteklih ne više od 180 dana preboljeli kovid-19.

    Međutim, Vlada Slovenije donijela je na današnjoj sjednici Uredbu o izmjeni i dopuni Uredbe kojom se utvrđuju uslovi za ulazak u Sloveniju.

    Izmjenama i dopunama uredbe, napravljena su dva izuzetka, koji se odnose na tranzit i međunarodni prevoz, tako da će se oni bez ograničenja odvijati do 15. avgusta 2021. Osoba koja putuje tranzitom kroz Sloveniju dužna je da tu državu napusti što je prije moguće ili najkasnije 12 sati nakon ulaska.

    Povezana vijest: Mijić: Institucije u BiH da reaguju, odluka Slovenije veliki udar na građane

  • Lokalizovan požar u Luci Beograd

    Lokalizovan požar u Luci Beograd

    Vatrogasci su poslije više od dva sata lokalizovali požar koji je oko 6.00 izbio u privatnom magacinu u Luci Beograd.

    U požaru nema povrijeđenih, a za sada se ne zna uzrok.

    Sam pojam lokalizacije podrazumijeva da su vatrogasci sigurni da se požar neće prenijeti na dio objekta koji nije zahvaćen vatrom, objasnio je za RTS komandant vatrogasne brigade Beograd Miloš Majstorović.

    Magacin se prostire na više od 700 kvadrata, na tri etaže. U objektu je bila uskladištena carinska roba svih vrsta – plastika, tekstil, papir, karton, dodaje Majstorović.

    Na mjestu požara je bilo 13 vatrogasnih ekipa sa 46 vatrogasaca.

    U Luku Beograd stigao je i vatrogasno-spasilački brod koji vatrogasna vozila snabdijeva vodom i pomaže u gašenju požara sa druge strane magacina.

  • “Nijedna vakcina još nije registrovana za treću dozu” Brnabićeva tvrdi da nema potrebe da se odluka o tome donese prije 1. avgusta

    “Nijedna vakcina još nije registrovana za treću dozu” Brnabićeva tvrdi da nema potrebe da se odluka o tome donese prije 1. avgusta

    Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da nema potrebe da se prije 1. avgusta donosi odluka o trećoj dozi vakcine, jer kako je rekla, koliko je njoj poznato, nijedna vakcina nije još ni registrovana za treću dozu.

    Brnabić je, odgovarajući na novinarsko pitanje zašto se sa odlukom čeka do avgusta, kada neki epidemiolozi već govore da je četvrti talas takoreći počeo, istakla da kako i sami proizvođači vakcina navode, treću dozu nije potrebno davati pijre isteka pola godine nakon revakcinacije, piše Blic.

    Brnabić je, odgovarajući na novinarsko pitanje zašto se sa odlukom čeka do avgusta, kada neki epidemiolozi već govore da je četvrti talas takoreći počeo, istakla da kako i sami proizvođači vakcina navode, treću dozu nije potrebno davati prije isteka pola godine nakon revakcinacije.

  • Vučić o nastavku dijaloga sa Prištinom “Zaštitu Srba tražićemo i u Briselu

    Vučić o nastavku dijaloga sa Prištinom “Zaštitu Srba tražićemo i u Briselu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da vjeruje da će u drugoj polovini mjeseca doći do nastavka dijaloga sa Prištinom na najvišem nivou u Briselu i da će tom prilikom zaštita srpskog naroda na Kosovu i Metohiji biti istaknuta kao snažan zahtev.

    On je na pitanje o tome kako se može pomoći Srbima na Kosovu na koje se konstantno vrše pritisci rekao za tv Pink da ćemo se boriti i brinuti o našem narodu koliko možemo i preko međunarodne zajednice.

    Vučić je povodom slučaja Dragice Gašić povratnice u Ðakovicu rekao da je njen slučaj samo paradigma o tome koliko im smeta jedna zemlja.

    Vučić je rekao i da ne moze da vjeruje kako se o tome izveštava u pojedinim našim medijima.

    Napominje i da Srbija od 1999. godine i 2008. godine nema faktičku vlast na KIM i da ništa ne može da preduzme mimo međunarodne zajednice da bi zaštitla te ljude, ali da će se pomoći na druge načine koliko se može.

    Na pitanje oko naoružavanja prištinske vojske ističe da rade sve što je suprotno rezoluciji 12 44 i međunarodnom pravu. Što se tiče najave o nabavci naoružanja iz Turske kaže da će o tome razgovarati sa turskim prijateljima.

    Ukazao je da su naša i prištinska vojska kao “nebo i zemlja”, i da se ne mogu porediti jer nisu iste kategorije.

    Kazao je da imamo dobre odnose sa Kforom i zahvalio generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu na dobrim porukama, i poštovanju onoga o čemu su razgovarali, ističući da je cilj očuvanje sigurnosti i razvoja naše zemlje.

    Vučić je takođe zahvalio i na tome što mu je opština Zvečan uručila priznanje počasnog građanina.

  • Šta će biti sa Svetim Stefanom?

    Šta će biti sa Svetim Stefanom?

    Hotelski operater “Aman” i zakupac “Adriatik propertis” spremni su da ove sezone otvore grad-hotel “Sveti Stefan” i vilu “Miločer”, ali od Vlade traže čvrste garancije da će biti ispoštovano nekoliko ključnih uslova kako bi bio omogućen rad elitnog kompleksa.

    To se, između ostalog, navodi u odgovoru upućenom premijeru Zdravku Krivokapiću, prenijele su podgoričke “Vijesti”.

    Zakupac elitnog letovališta insistira na garancijama za konkretne probleme, s kojima su se “Aman” i “Adriatik propertis” suočavali prethodnih mjeseci, umjesto “nejasnih i neodređenih obećanja koja se daju, a zatim demantuju novim upadima i medijskim nastupima vladinih zvaničnika”.

    Traže da garancije moraju doći od ugovornih strana – vladinih preduzeća “Sveti Stefan hoteli” i HTO “Miločer”, kao i Ministarstva ekonomskog razvoja kao garanta iz Ugovora o zakupu hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer, a ne samo od premijera Krivokapića koji, kako navode, nije ugovorna strana.

    Krivokapić se krajem juna pismom obratio operateru i zakupcu i naveo da će Vlada osigurati zakupcu da zadrži i upotrebljava posjed hotelskog rizorta, te da neće biti uznemiravanja ili prepreka trećih strana.

    Premijer je ustvrdio da je Vlada otvorena za dijalog o svim ključnim problemima, kako bi bili riješeni.

    Na stolu je nekoliko uslova koji su prije dva mjeseca predočeni Ministarstvu ekonomskog razvoja, te se od Krivokapića i Vlade očekuje da ispuni ono za šta se deklarativno zalaže.

    Od Vlade se traži da omogući “Amanu” ekskluzivnost za Kraljičinu plažu, Kraljevu (velika miločerska plaža) i zapadnu svetostefansku plažu, odnosno da na njima borave gosti hotela, što je predviđeno ugovorom o višedecenijskom zakupu hotelskog kompleksa, a kako je i bilo prethodnih deceniju i po.

    Jedan od ključnih uslova je i da ekskluzivni status ima Kraljičina plaža i staza koja vodi ka spa-centru, odnosno da taj prostor, kao i do ovog ljeta, mogu da koriste samo gosti hotelskog komleksa.

    Krivokapiću je kao jedan od uslova predočen i nesmetan nastavak izgradnje novog hotela “Kraljičina plaža”, ali i da se i u tom slučaju, kako navode, prestane s negativnom kampanjom i plasiranjem dezinformacija.

    Od Vlade traže i garanciju da će Opština Budva odustati od eksproprijacije 2.500 kvadrata zemlje u Miločerskom parku.

    O tim, ali i ostalim problemima, trebalo bi uskoro da se razgovara na sastanku čije je održavanje predložio Krivokapić, što su, kako je “Vijestima” potvrđeno, prihvatili “Adritik propertis” i “Aman”.

    Upravo na sastanku, kako predlažu zakupci Svetog Stefana i Vile Miločer, Vlada bi trebalo da da garancije za ispunjenje traženih uslova za otvaranje hotelskog kompleksa

  • Tužilaštvo odbacilo tužbu Danijele Štajnfeld zbog nepostojanja dokaza

    Tužilaštvo odbacilo tužbu Danijele Štajnfeld zbog nepostojanja dokaza

    Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu Danijele Štajnfeld, podnijetu protiv Branislava Lečića zbog silovanja, jer ne postoje dokazi koji bi potvrdili navode podnijete krivične prijave, navodi se u saopštenju.

    Kako je prenio Blic u saopštenju tužilaštva se navodi da su u toku predistražnog postupka obavljeni razgovori sa Danijelom Štajnfeld i prijavljenim Branislavom Lečićem, pribavljena je kopija dokumentarnog filma Danijele Štajnfeld naziva “Hold Me Right”, CD na kome se nalazi originalni glas osobe iz pomenutog filma i medicinska dokumentacija o liječenju Danijele Štajnfeld.

    Također su obavljeni razgovori sa brojnim licima koja bi eventualno mogla imati posredna saznanja o spornom događaju, s obzirom da neposrednih očevidaca nije bilo, analizirana je i tvrdnja Merime Isaković, koja je dostavljena Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.

    “Nakon prikupljenih potrebnih obaveštenja i pribavljanja svih relevantnih dokaza u predistražnom postupku, koje je tužilaštvo cijenilo kako pojedinačno, tako i u međusobnoj vezi, utvrđeno je da ne postoji ni jedan zakoniti dokaz sa stepenom osnova sumnje koji bi potvrdio navode podnijete krivične prijave.

    Punomoćniku oštećene je dostavljen primjerak rješenja o odbačaju, a ukoliko oštećena nije zadovoljna donijetom odlukom, ima pravo na blagovremeno podnošenje prigovora Apelacionom javnom tužilaštvu u Beogradu”, navodi se u saopštenju Višeg javnog tužilaštva.

  • Milanović pažljivo bira mjesta koja posjećuje u BiH

    Milanović pažljivo bira mjesta koja posjećuje u BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović od nedelje boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, ali je glavni grad ove države i sarajevske političare zaobišao u širokom luku.

    Milanoviću je ovo prva službena posjeta BiH otkako je preuzeo funkciju predsjednika.

    Svoju posjetu počeo je u Vitezu susretom s hrvatskim predstavnicima privrednog, političkog i kulturnog života Hercegovine. Nakon Viteza posjetio je Mostar, a potom slijedi Ljubuški, Tomislavgrad i Livno, odnosno gradovi sa većinskim hrvatskim stanovništvom.

    – Nema više popuštanja u odnosu na prava Hrvata u BiH – bio je oštar Milanović u svom prvom obraćanju javnosti kada je stigao u BiH.

    Dejtonski sporazum

    Podsjetio je da je taj svoj stav već dokazao kada je insistirao da se odredba o obavezi poštivanja Dejtonskog sporazuma uvrsti u deklaraciju s posljednjeg samita NATO.

    – Na jednak način postupaću u odnosu na dokumente koje budu usvajale sve međunarodne organizacije kojih je Hrvatska član – najavio je i poručio “ili takvih dokumenata neće ni biti”.

    Milanović je rekao i da neće ići u službeni posjetu Sarajevu “dok se neke stvari ne riješe”, objasnivši da mu je sporan status sadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

    – Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda, a člana Predsjedništva moraju birati građani hrvatske nacionalnosti – poručio je Milanović.

    Ravnopravnost naroda
    Politički analitičar Pejo Gašparević ističe da je Milanović poslao jasnu poruku sarajevskim političarima da ne priznaje političko obespravljivanje hrvatskog naroda, kao jednog od tri konstitutivna naroda.

    – Birajući mjesta gdje su Hrvati većina za svoju posjetu, Milanović je poslao poruku da neće odustati od zauzimanja za ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH. Direktno je rekao da Komšić ne može biti predstavnik Hrvata u Predsjedništvu BiH jer za njega nisu glasali hrvatski građani – ističe Gašparević.

    Dodaje da je Milanović, takođe, svojom izjavom kako neće posjetiti Sarajevo poručio da neće tolerisati političku neravnopravnost Hrvata u BiH.

    – On je doslovno rekao da neće ići u Sarajevo dok Hrvati ne počnu biti ravnopravni sa ostala dva naroda – podsjeća Gašparević.

    Ističe da je sigurno da će Milanovićeva posjeta izazvati velike simpatije u hrvatskom narodu u BiH, dok će s druge strane bošnjački politički milje osuditi takve njegove izjave.

    – Milanović je već rekao kako zna da će ga neki zbog toga smatrati nacionalistom, ali da on nije nacionalista već samo predsjednik Republike Hrvatske, koji ima obavezu da se bori za prava Hrvata u BiH – zaključuje Gašparević.

  • Krivokapić: Temeljni ugovor usaglašen, čekamo SPC da se izjasni

    Krivokapić: Temeljni ugovor usaglašen, čekamo SPC da se izjasni

    Zdravko Krivokapić, saopštio je večeras da je Vlada sa Ustavom i zakonom usaglasila predlog temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).

    On je dodao da je o sadržini tog dokumenta upoznala patrijarha SPC Profirija od koga očekuje da se izjasni.

    Krivokapić je u intervjuu Televiziji Crne Gore, prvom od kako je preuzeo dužnost predsjednika Vlade, kazao da Vlada do sada nije dobila odgovor SPC o prijedlogu temeljnog ugovora čije se potpisivanje očekuje narednih mjeseci.

    “Želimo da zaštitimo i državu i Crkvu… Ne želimo da bilo koji član bude problematičan jer bi neko mogao da se žali Ustavnom sudu. Poslali smo naš prijedlog usaglašenog Ugovora i čekamo reakciju druge strane. Mediji spekulišu da znaju kakav je stav patrijarha, a još nisam dobio takvu informaciju”, rekao je Krivokapić.

    Govoreći o odnosu prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC), kazao je da je vjernik i da se “ne može upoređivati nešto što je kanonski i nekanonski”. Dodao je da je sloboda vjeroispovijesti garantovana svima i da svi “mogu da biraju gdje će ispovijedati vjeru”.

    Upitan da li je moguće da se u Crnoj Gori izjednače partizanski i četnički pokret kao što je urađeno u Srbiji formiranjem Komisije za pomirenje, Krivokapić je kazao da bi “Crna Gora trebalo da napravi spomenik svim žrtvama koji bi bio simbol pomirenja i koji bi prihvatili svi”.

    “Najbolje je da krenemo putem Španije gdje su napravili spomenik svim žrtvama, nezavisno od događaja i uspostavili su simbol pomiranje. Takav simbol Crnoj Gori je neophodan. Nadam se da ćemo svi imati razumijevanja. Crna Gora ima isti broj stanovnika 1941. i danas, što vam najbolje govori da smo život davali uvijek za ono što je najvažnije, a to je ideja”, rekao je Krivokapić.

    Na konstataciju da se dio javnosti u Crnoj Gori plaši mogućnosti izjednačavanja četničkog i partizanskog pokreta, pogotovo nakon nekih ideja o formiranju komisije za pomirenje i istinu, premijer je kazao da Srbija ima svoj način, a Crna Gora svoj.

    Komentarišući političku krizu u Crnoj Gori, Krivokapić je ocijenio da “vanredni izbori u ovom trenutku ne bi odgovarali nikome” jer bi se “gubila energija i ništa novo se neće desiti”.

    Po njegovim riječima, partije znaju da bi na novim izborima odziv glasača bio manji i da znaju da je narod dao povjerenje da vlast traje četiri godine.

    “Izbori sada ne bi nikome odgovarali”
    Vanredni parlamentarni izbori u ovom trenutku ne bi odgovarali nijednoj političkoj strukturi, kazao je Krivokapić.

    Komentarišući brojne kritike na račun izvršne vlasti iz dijela vladajuće koalicije, poručio da bi volio da se u parlamentu pokrene preispitivanje povjerenja Vladi.

    “Izbori su najbolja mjera i rešeto za odnose na političkoj sceni Crne Gore. Oni, po mojim saznanjima, trenutno ne odgovaraju nijednoj političkoj strukturi. Ne postoji izborno zakonodavstvo i znaju da u ovom trenutku svi gubimo energiju, a ništa se novo neće desiti na političkoj sceni. Znaju da nema buduće vlade bez koalicija, a znaju i da bi izlaznost bila manja nego 30. avgusta. Znaju da je narod dao povjerenje da ovo traje četiri godine, da bi tada mogli da izađemo bez premise siguran glas, e to je ono zbog čega vjerujem da se ne mogu desiti tako brzo izbori”, kaže premijer.

    Dodaje da bi se prilikom izglasavanja nepovjerenja Vladi, moralo krenuti u postupak prijedloga novog mandatara.

    “Gospodin (Milo) Ðukanović je odmah reagovao na ponudu DF-a, što govori o jednoj zainteresovanosti da s DPS-om dogovaraju promjene. Vjerovatno ova vlada ne odgovara ni DF-u, ni DPS-u. Nekako, u ovom vremenskom periodu, svjestan sam činjenice da je DF davao snagu DPS-u, a DPS, na neki način, podsticao DF, tako da ta jedna igra traje…”, kaže Krivokapić za TVCG.

    Na pitanje da li osim DF-a i DPS-a, postoji treća strana, Krivokapić kaže:

    “Uvijek neko nekoga ima kao mentora, i Crna Gora nikad nije voljela ako je taj mentor izvan Crne Gore. Jasno je da postoji medijska kampanja jaka i vjerovatno ne slučajna. Čije interese ugrožava ova vlada, pokazaće vrijeme. Ovdje se ne radi o politici, već o ugrožavanju interesa. Neki političari zasigurno imaju neke dugove i oni stižu na naplatu. Može biti i materijalni, a može da se svede i u sferu obećanja”.

    Kaže i da je zabrinut ako je taj interes povezan sa drugim državama.

    Naglasio je da su podjele u Crnoj Gori rezultat onoga što je vještački nametnuto, ali i da neke podjele imaju istorijske okolnosti koje, kako navodi, “ne možemo da zaboravimo”.

    “Ako se desio jedan događaj, on ne treba da rezultira podjelama jer mi zajedno živimo. Ispada da smo sami sa sobom podijeljeni, a onda se zavađamo bez ikakvog smisla. Jer, šta znači to na kojoj ste strani vi bili sada poslije 80 godina. Mi se stalno vraćamo prošlosti, Crna Gora živi u prošlosti”, kazao je Krivokapić.

    Poručio je da političari treba da se zapitaju koliko doprinose tome da se podjele “povampire”.