VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Milanović: Možemo misliti šta hoćemo ali nećete slomiti Republiku Srpsku

    Milanović: Možemo misliti šta hoćemo ali nećete slomiti Republiku Srpsku

    U DODIKOVOM STILU534

    Milanović: Možemo misliti šta hoćemo ali nećete slomiti Republiku Srpsku

    S. M. 176

    Foto: Dino Stanin/PIXSELL

    Foto: Dino Stanin/PIXSELL37 minFacebookMessengerTwitterEmailEmail

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas je u Splitu izjavio da Dejtonski sporazum nije propao ali se krši, te da on nije za novi Dejton već pridržavanje onog što je “zapisano”.

    U komentaru prijedloga Milorada Dodika da predsjednici Srbije, Hrvatske i Turske sudjeluju u preogovorima kojim bi se stvorio novi politički dogovor on je kazao da Dejton nije propao.

    “Dejtonski sporazum nije propao, krši se. Mislim da su namjere da se pridržavao Dejtona. Ja ne vjerujem da je to realna inicijativa, potrebno je da je svi prihvate. Čim neko kaže da ste zločinac, ja to ne mogu promijeniti. To je laž i loše za naše odnose”, rekao je Milanović.

    Dodao je da protivljenje Kine i Rusije imenovanju Christiana Schmidta može “otupiti” međunarodne napore u BiH.

    “Postoji Dejton i “paradejton” koji se pretvara u vrstu paradentoze jer nije usvojen na isti način. Davale su se velike ovlasti pojedincima, konkretno Visokom predstavniku. To se sve pokušava perpetuirati, međutim ušlo se u sukobe. Ja kad sam insistirao da se u završnoj izjavi NATO summita spomene Dejtonski sporazum, s druge strane je bila ideja da se ne spominje Dejton, nego relevantni međunarodni ugovori, u tom grmu leži zec. Kad kažete tako nešto neodređeno, tu se da uklopiti svašta. Vi nećete slomiti Republiku Srpsku, možemo misliti što god hoćemo, ne možemo osuditi cijeli narod, to je realnost. Nikakvi relevantni međunarodni ugovori, nego Dejton”, kazao je Milanović.

    Također je da je obezvrijeđena osoba koja je trebala biti Visoki predstavnik i da trenutno imamo pat poziciju.

    “S druge strane, ova dvojica iz Predsjedništva govore da je Hrvatska zločinačka država, toliko godina nakon rata. Kakav je to zalog, kako možeš normalno živjeti s takvim ljudima”, rekao je Milanović.

  • “Raste tri puta brže od BDP-a”

    “Raste tri puta brže od BDP-a”

    Ministar finansija Siniša Mali rekao je da je rast ekonomije u drugom kvartalu iznosio 13,4 odsto.

    Kako je dodao, jedan znak kontinuiteta koji sprovode od 2017, kada je minimalac u pitanju, jeste da je minimalna zarada porasla 52 odsto, dok je u istom periodu, kako je naveo Mali, zabeležen rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 17,3 odsto.

    “Dakle, raste tri puta brže od BDP-a”, kazao je ministar.


    Gostujući na RTS, Mali je naveo da sada pokrivenost minimalne potrošačke korpe iznosi 81,5 odsto.

    “Godine 2017. ta pokrivenost minimalne potrošačke korpe sa minimalnom zaradom bila je 62 odsto. Kada pogledate od 2017. godine, u odnosu na minimalnu potrošačku korpu, minimalna zarada raste pet puta više”, kazao je Mali.

    Mali otkrio kad će leći pare VIDEO

    On je naveo da su potpuno posvećeni da se postigne zadati cilj i da će, prema projekcijama, 2023. ili 2024. minimalna potrošačka korpa u potpunosti biti pokrivena minimalnom zaradom.

    “To je naša posvećenost tome da životni standard s jedne strane raste, a da s druge strane ne ugrozimo punu zaposlenost koju smo postigli, otvaranje fabrika, novih radnih mesta, što bi moglo da bude ugroženo ukoliko bi se minimalna zarada više nego što bi finansije dozvolile povećavala iz godine u godinu”, rekao je Mali.

    Istakao je da je minimalna zarada glavni pokretač rasta prosečne plate.

    Mali je izjavio da je vlada izašla sa predlogom da se minimalna zarada za 2022. poveća za 9,4 odsto u odnosu na postojeću i dodao da je to prvi put da će nam minimalna zarada ići na skoro 300 evra. Istakao je da će najveći deo povećanja minimalne zarade kompenzovati država kroz povećanje neoporezivog dela dohotka i smanjenjem doprinosa za PIO fond.

    Ministar finansija podsetio je da je u petak održan kolegijum Socijalno-ekonomskog saveta i da su dali predlog da se minimalna zarada poveća na više od 35.000 dinara.

    “Mi smo izašli sa predlogom da se minimalna zarada za 2022. godinu poveća za čak 9,4 odsto u odnosu na postojeću. Sa 32.022 dinara na preko 35.000 dinara. To je prvi put da će nam minimalna zarada ići na skoro 300 evra i jedan znak kontinuiteta koji Vlada Srbije sprovodi kada je minimalna zarada u pitanju od 2017. godine kada smo završili fiskalnu konsolidaciju i jedne teške mere koje su iza nas”, rekao je Mali.

    Razgovori koji se vode nikada nisu jednostavni, naglasio je.

    “Pre 10 godina, minimalna zarada je bila 15.700 dinara, a sada već govorimo o 300 evra. Rast minimalca nam je bitan jer je on glavni pokretač rasta prosečne plate, koja sada iznosi više od 65.000 dinara. Krajem 2022. godine planiramo da prosečna zarada u Srbiji bude 680 evra, a krajnji cilj u narednim godinama je 900 evra”, poručuje on.

    Povećava se neoporezivi deo zarade; Vlada predložila vrednost minimalca FOTO

    Dodao je da će najveći deo povećanja minimalne zarade kompenzovati država kroz povećanje neoporezivog dela dohotka i smanjenjem doprinosa za PIO fond.

    Mali kaže i da je rast minimalne plate jednak za sve, kako za privatni, tako i javni sektor.

    “Važno je da kažem da nastavljamo s rasterećenjem koje je vezano za poreze i doprinose, a koje pogađa poslodavce. Otvaramo nova radna mesta, a s druge strane, kad raste minimalac, raste i standard”, istakao je ministar finansija.

    Isplata pomoći

    Govoreći o isplati pomoći građana, Siniša Mali je rekao da će 22. septembra biti isplaćeno 50 evra svim penzionerima u Srbiji, da će se u novembru isplatiti drugih 30 evra, a u decembru će svi građani dobiti još 20 evra, kao i da će svi penzioneri dobiti i 20.000 dinara sledeće godine. Dodao je da je za to izdvojeno skoro osam milijardi evra.

    Na pitanje postoji li taj novac u budžetu, Mali je naveo da je u ovom trenutku udeo javnog duga u BDP-u 55 odsto, što je, kako je istakao, “mnogo manje” od nivoa od 60 odsto koji je definisan Mastrihtskim ugovorom.

    Mali: Još nije odlučeno kako će biti utrošena sredstva MMF-a

    “Mnogo, mnogo su nam bolji rezultati nego što smo predvideli. Za prvih sedam meseci, da ne računam avgust, sačekaćemo ga sutra, mi smo planirali deficit od 198 milijardi dinara za prvih sedam meseci. Nama je rezultat 39 milijardi minusa za prvih sedam meseci. Dakle, 160 milijardi dinara ili milijardu i dvesta miliona evra bolji rezultat nego što smo predvideli”, istakao je Mali.

    Mali je naveo da nije bilo greške u budžetu i da su prilikom planiranja bili konzervativni, ali da je oporavak mnogo brži.

    “Mi smo u drugom kvartalu imali 13,4 odsto rasta naše ekonomije. Sa tim rastom i uključujući prvi kvartal, do kraja godine minimum 6,5 odsto, a računali smo šest. Ako pogledate minus jedan, rezultat po kojem smo možda najbolji u Evropi, među prve dve ili tri ekonomije prošle godine, sa plus 6,5 ili sedam odsto koliko će biti ove godine, mi ćemo biti prvi, drugi ili treći u Evropi u ovo vreme najveće ekonomske krize koja je izazvana kovidom 19”, kazao je Mali.

    Naglasio je da to govori koliko se Srbija promenila i da država nikada više nije pomogla i građanima i privredi.

    Sastanak sa MMF-om

    Govoreći o sastanku sa novom šeficom MMF-a za Srbiju, Mali je naveo da je MMF prošle nedelje doneo odluku da svim svojim članicama da onoliko novca koliko svaka od tih članica ima prava vučenja.

    “To je za Srbiju 890 miliona dolara, po kamatnoj stopi 0,05 odsto. Taj novac je već alociran nama, samo treba da vidimo u kom trenutku ćemo ga povući, isto kao i sve druge zemlje. Da vidimo da li ćemo vratiti neke stare kredite, deo ćemo sigurno iskoristiti za nastavak investicija, ovog ciklusa koji smo započeli u Srbiji”, kazao je Mali.

    Dodao je da nikad ne bismo tražili taj novac, ali sada kada smo ga već dobili, zašto ga ne bismo iskoristili.

    Ne staje se sa gradnjom

    Ministar finansija je podsetio da je u subotu potpisan sporazum za izgradnju 69 kilometara Dunavskog koridora, od Požarevca do Golupca.

    “U ovom trenutku gradimo sedam auto-puteva i brzih saobraćajnica, i to u doba najveće ekonomske krize ikada. Malo koja zemlja može time da se pohvali. Mi izdvajamo novac i za infrastrukturne projekte, i za izgradnju bolnica, kliničkih centara, ali i za povećanje plata i penzija. To dovoljno govori o našoj stabilnosti”, naveo je on.

  • Vlada Crne Gore naložila iseljenje opozicionih partija iz vladinog prostora

    Vlada Crne Gore naložila iseljenje opozicionih partija iz vladinog prostora

    Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je danas da je vlada odlučila da iz prostorija stare zgrade u kojoj je bila smještena izvršna vlasta isele opozicione političke partije – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija i Socijaldemokrate.

    “Vlada Crne Gore je na današnjoj sednici donijela odluku da se prostorije stare zgrade vlade stave na raspolaganje vladi, a da se parlamentarne partije DPS, SDP i SD, kao dugogodišnji korisnici ovih prostora, isele u drugi adekvatan proctor”, napisao je Krivokapić na Twitteru

  • Milanović: Hrvatska u EU zbog sigurnosti, slobode i novca

    Milanović: Hrvatska u EU zbog sigurnosti, slobode i novca

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je kako je Hrvatska u Evropskoj uniji “da bi joj bilo bolje, da ima sigurnost, slobodu, ali i novac”.

    “Mi smo mnogo toga dali materijalnog, odrekli smo se dosta stvari da bismo ušli u Evropsku uniju. Nama je ipak ispred svega naša domovina. Hrvatska je dom svih nas, svi smo u njoj ravnopravni, a u Evropskoj uniji smo zato da bismo od toga imali koristi, da nam bude bolje, da imamo više sigurnosti i slobode. I da, na kraju da imamo novac”, poručio je Milanović u nedjelju tokom posjete Opštini Vir.

    Dodao je da je prošlo osam godina od ulaska Hrvatske u EU, da je tih osam godina bilo teško, ali da se Hrvatska uhodava, prenosi Hina.

    Govorio je i o iznosu koji je Hrvatska uspjela da iskoristi i naplati iz Evropske unije – “više od 40 milijardi kuna” (oko 5,5 milijardi evra), ocijenivši kako to zvuči puno, ali da je ustvari malo.

  • SNP: Pokretanje postupka opoziva Đukanovića

    SNP: Pokretanje postupka opoziva Đukanovića

    Socijalistička narodna partija (SNP) saopštila je da upućuje inicijativu parlamentarnoj većini za pokretanje postupka za opoziv predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića zbog njegovih skandaloznih izjava i poziva na nova dijeljenja i sukobe.

    Iz SNP-a su poručili parlamentarnoj većini da su za opoziv Đukanovića i da njihove potpise “imaju na stolu”.

    Očigledno kršenje Ustava trenutnog predsjednika Crne Gore, smatraju u SNP-u, dovoljan je razlog da konačno “sasijeku” politiku podjela, mržnje i sukoba u Crnoj Gori, koju personifikuje Đukanović.

    “Nesporno je da država može obezbijediti sve neophodne uslove da Srpska pravoslavna crkva ostvari Ustavom zagarantovana prava. Nesporno je da Đukanović nije dostojan funkcije predsjednika Crne Gore”, navedeno je u saopštenju.

    Iz ove partije su saopštili da su Đukanovićevo ponašanje i posljednja izjava još jedan dokaz da on nije predsjednik svih građana nego samo Demokratske partije socijalista.

    “Svakim danom (Đukanović) pokazuje strah za sebe i svoje saradnike koji su opljačkali i uništili Crnu Goru, a koji moraju odgovarati pred nezavisnim tužilaštvom”, naveli su iz SNP-a.

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović smtra da je predstojećem ustoličenju mitropolita crnogorsko-primorskog Јoanikija dat “neprimjereno veliki značaj” i ističe da bi bilo “pametno taj događaj obaviti van Cetinja”.

    “Nadam se da neću biti u situaciji, a moraću ako se ovaj apel ne uvaži, da 5. septembra na Cetinju i sam budem prisutan, tamo gdje je cijelo Cetinje, većinska Crna Gora i gdje se brani čast i dostojanstvo naše države”, izjavio je Đukanović.

  • Nokautirao Nijemca na Krku, čovjek pao i umro

    Nokautirao Nijemca na Krku, čovjek pao i umro

    Iza vijesti o pronalasku mrtve muške osobe iznad plaže u Baški na Krku, po svemu sudeći, stoji ubistvo iz nehata.

    Sve se dogodilo u istočnom dijelu Baške zvanom Kricin i to u uskoj dvosmjernoj ulici iznad plaže. Tamo je, kako je neslužbeno saznao Novi list, vozač automobila zagrebačkih registarskih oznaka u jednom trenutku retrovizorom zakačio turistu sa njemačkog govornog područja.

    Nijemac se naljutio i neopreznom vozaču otkinuo retrovizor sa automobila, nakon čega je Zagrepčanin izašao iz automobila. Nakon kratke svađe, vozač je, kako su Novom listu prepričali očevici, nokautirao pješaka, koji je na licu mjesta preminuo.

    Zasad nema informacija da li je do smrti došlo od posljedica udarca ili je nesrećnik pri padu udario glavom u tlo. Više detalja o uzrocima smrti biće poznato nakon obdukcije.

    Kako je Novi list saznao od komšija, pokušaj reanimacije stranog turiste trajao je gotovo sat vremena, ali nije mu bilo spasa. Takođe navode kako bi vozač mogao biti star četrdesetak godina, a stradali turista desetak godina stariji.

    Policija se danas još nije službeno oglasila o događaju. Sinoć su saopštili kako su u poslijepodnevnim satima subote zaprimili dojavu o mrtvoj muškoj osobi na ulici iznad plaže u Baški na ostrvu Krk. Na mjestu događaja izvršen je uviđaj.

    Na kriminalističko istraživanje, stoji u saopštenju PU primorsko-goranske, “privedena je jedna osoba te se nastavlja utvrđivanje relevantnih činjenica i okolnosti koje su dovele do ovog događaja”. Tijelo stradalog muškarca biće prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku radi obdukcije.

  • Banjalučanin uhapšen po potjernici Interpola

    Banjalučanin uhapšen po potjernici Interpola

    Crnogorska policija uhapsila je dvije osobe po potjernicama Interpola, a među njima je i muškarac iz Banjaluke za kojim Holandija traga zbog teške krađe i razbojništva koje je 2018. izvršio u toj zemlji.

    Banjalučanin čiji su inicijali E.I. (36) uhapšen je na graničnom prelazu sa BiH.

    Iz Uprave policije je saopšteno da su u kontaktu s holandskim nadležnim organima i da je ekstradicioni postupak u toku.

    Uhapšen je i R.K. (30) iz Sombora, za kojeg je utvrđeno da se zapravo radi o I.G. (33) iz Vinkovaca iz Hrvatske, za kojim preko Interpola traga Mađarska zbog sumnje da učestvovao u trgovini 59 kilograma kokaina i 22 kilograma marihuane, koju je policija pronašla 29. januara u Budimpešti.

    Lice čiji su inicijali I.G. nalazi na listi najtraženijih lica u Mađarskoj, objavljenoj na zvaničnom sajtu policije te države.

  • Krivokapic: Izjava Ðukanovica ogolila inspiratora tenzija

    Krivokapic: Izjava Ðukanovica ogolila inspiratora tenzija

    Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić ocijenio je da je današnja izjava predsjednika Mila Ðukanovića o ustoličenju mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija potpuno “ogolila” inspiratora i inicijatora tenzija u Crnoj Gori.

    “Apsolutno je pravo Mitropolije crnogorsko-primorske da ustoličenje mitropolita obavi u vjekovnom sjedištu svoje mitropolije na Cetinju i država će obezbediti sve neophodne uslove da SPC kao najdominantnija vjerska zajednica u Crnoj Gori po broju vjernika ostvari svoje Ustavom zagarantovano pravo”, istakao je Krivokapić, a saopšteno iz njegovog kabineta.

    Krivokapić smatra da je najmanje važno gdje će toga dana biti Ðukanović, ali da je važno pozvati ga da, kako je naveo, “prestane da izaziva i podgrijava sukobe, podjele i tenzije”.

    Premijer Crne Gore ocjenjuje da Đukanović to radi sa ciljem da “spriječi ili stavi u drugi plan borbu protiv organizovanog kriminala, koja iz dana u dan napreduje”.

    Krivokapić je naveo da Ðukanović, kao predsjednik Crne Gore mora naučiti da štiti Ustav Crne Gore i ustavnu vjersku slobodu Srpske pravoslavne crkve da ustoličenje obavi tamo gdje ima svako pravo da ga obavi, na Cetinju, i da jednom stane u zaštitu vjerske slobode Crkve koju je, kako je naveo Krivokapić, dok je njegova partija bila na vlasti, “do beskraja proganjao, a koja ga je dobro naučila šta znači biti slobodan i ustavan”.

    Predsjednik Crne Gore Milo Ðukanovića ocijenio je prethodno da je ustoličenju mitropolita Joanikija na Cetinju dat, kako je naveo, neprimjereno veliki značaj i izrazio nadu da će njegov apel da ustoličenje bude održano van Cetinja “čuti i uvažiti oni koji treba da ga uvaže”.

    Ðukanović je takođe rekao da će, ako ne bude uvažen njegov apel i ako ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija ipak bude na Cetinju – 5. septembra biti u prestonici.

  • Đukanović s Erdoganom: Turska razumije deficit stabilnosti na Zapadnom Balkanu

    Đukanović s Erdoganom: Turska razumije deficit stabilnosti na Zapadnom Balkanu

    Predsjednik Crne Gore sastao se na Cetinju sa predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

    “Odnosi između Crne Gore i Turske su prijateljski i veoma razvijeni. Partneri smo u NATO-u. Ova posjeta je izraz poštovanja za ono što su historijski odnosi dvije zemlje”, kazao je Đukanović.

    Đukanović je podsjetio da je na Cetinju 1879. otvoreno prvo tursko poslanstvo.

    “Godine 1885. smo imali prvu proslavu praznika Otomanske države. Odnosi su vrlo sadržajni, prožeti historijskim i kulturološkim nitima. Crnogorska dijaspora koja broji više od 150.000 ljudi predstavlja važan most povezivanja ove dvije države. Islamska zajednica u Crnoj Gori predstavlja faktor multietničkog povjerenja”, istakao je Đukanović, prenijele su Vijesti.me.

    Dodao je i da je zadovoljan kvalitetom političkih odnosa.

    “Nadam se da će ova posjeta predstavljati novi impuls našim odnosima. Turska odlično razumije deficit stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Ona insistira na otvorenim vratima NATO i EU za Zapadni Balkan”, rekao je Đukanović.

    Istakao je i da Crna Gora i Turska imaju razuđene odnose u svakoj oblasti.

    “Postoji prostor za unapređenje ekonomskih odnosa. Razgovarali smo o potezima koje treba povući. Upoznao sam gosta s onim što je realnost političkog života u Crnoj Gori, ali i rekao da je Crna Gora stabilna. Zahvalan na posjeti Crnoj Gori u uvjerenju da će ona predstavljati važan korak u održavanju prijateljstva i unapređenju odnosa”, rekao je predsjednik Crne Gore.

    Erdogan se zahvalio na gostoprimstu koje je ukazano delegaciji koju predvodi..

    “Prijateljski odnosi još od davnina postoje. Nalazimo se na Cetinju gdje smo nekada mogli da svjedočimo prvom predstavništvu Turske. Turska je jedna od prvih država koja je priznala crnogorsku nezavisnost. Pomoć koju smo poslali Crnoj Gori, kao i ono što je Crna Gora nama pomogla, je pomoglo našem zajedničkom prijateljstvu”, rekao je Erdogan.

    Dodao je da je Turska među 10 država po ulaganjima Crnoj Gori. Erdogan je kazao da očekuje da će Crna Gora uskoro postati članica Evropske unije. Naveo je da su i razgovarali o Balkanu i događajima koji utiču na region.

    “Crna Gora predstavlja divan primjer suživota ljudi različitih vjera i nacija. Dali smo puno podršku Crne Gore za ulazak u NATO. Čuo sam da je Đukanović dobar košarkaš, a ja sam dugo godina igrao fudbal. Naše reprezentacije će 2022. odigrati prijateljske mečeve”, rekao je Erdogan.

    Dodao je da je ova posjeta zakasnila i da je šteta što ranije nije vidio ovo lijepo mjesto. Prva dama Crne Gore Lidija Đukanović ugostila je prvu damu Republike Turske Emine Erdogan.

  • Hrvatska traži objašnjenje: Zasmetali planovi o izgradnji aerodroma u Trebinju

    Hrvatska traži objašnjenje: Zasmetali planovi o izgradnji aerodroma u Trebinju

    Najava gradnje aerodroma u Trebinju izazvala je veliku pažnju vlasti Hrvatske, koja od nadležnih u BiH sada traži objašnjenje šta je tačno planirano da bude izgrađeno u tom pograničnom području.
    To su za “Glas Srpske” potvrdili u petak Ministarstvu privrede i održivog razvoja Hrvatske.

    – S obzirom na to da bi aerodrom mogao imati značajan prekogranični uticaj na Republiku Hrvatsku, u skladu sa Konvencijom o procjeni uticaja na prirodu preko državnih granica (Espoo konvencija), od Ministarstva inostranih poslova BiH zatražili smo da nam dostavi informacije o aktivnostima u vezi sa izgradnjom navedenog aerodroma – istakli su za “Glas Srpske” u Vladi Hrvatske.

    Međutim, o ovom potezu hrvatskih vlasti u Vladi Republike Srpske u petak nisu imali saznanja, jer još nisu dobili nikakav dopis, a u Ministarstvu inostranih poslova BiH se nisu oglašavali o tom pitanju. Ipak, upućeni navode da bi ovakva reakcija komšija mogla biti i zbog slučaja “Trgovska gora”, gdje se već nekoliko godina vlasti u BiH bore sa Hrvatskom kako bi spriječili odlaganje radioaktivnog otpada na toj lokaciji, koja je uz samu granicu i u slivu rijeke Une, gdje je zaštićeno područje.

    Načelnik Trebinja Mirko Ćurić poručio je da je ovo izuzetno značajan kapitalni projekat, posebno za taj kraj i stanovnike koji tu žive, ali i za cijelu Republiku Srpsku.

    – Nećemo nikoga i ni po koju cijenu ugroziti. Ispoštovaćemo sve zahtjeve i zakonske procedure, ali prije svega zastupaćemo naše interese – rekao je “Glasu Srpske” Ćurić.

    Institut za građevinarstvo “IG” iz Banjaluke radi plansku i projektno-tehničku dokumentaciju aerodroma Trebinje, a vrijednost tog ugovora je 68,08 miliona dinara (1,1 milion KM), objavilo je ranije preduzeće “Aerodromi Srbije”. Rok za završetak izrade te dokumentacije je 180 dana, navedeno je u odluci.

    Lokacija za budući aerodrom je planirana oko 14 kilometara zapadno od centra grada Trebinja, u blizini mjesta Taleža u Republici Srpskoj. Aerodrom Trebinje je zajednički i jedan od strateških projekata Srbije i Srpske.

    Predsjednik Srpske Željka Cvijanović izjavila je početkom juna da nema nikakvu sumnju da će projekat aerodroma Trebinje biti realizovan i da misli da će biti vrlo konkurentan, te da će to značiti mnogo za Trebinje, za Republiku Srpsku, ali i za Srbiju.

    Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić izjavio je krajem maja da je planirano da sljedeće godine počne gradnja ovog aerodroma.

    – U budžetu Republike Srbije definisan je dio sredstava za eksproprijaciju zemljišta, koju ćemo započeti već u ovoj godini. Nadam se da do kraja godine možemo završiti sve neophodne procedure da bismo sa izgradnjom aerodroma mogli da krenemo već u sljedećoj godini – rekao je Ćorić.

    Nova radna mjesta
    Mirko Ćurić ističe da će realizacija ovog projekta potpuno promijeniti sliku cjelokupnog regiona, bez obzira na to što se u blizini Trebinja nalazi nekolika aerodroma, ali u drugim državama. On je izrazio zadovoljstvo što će, osim povećanog priliva turista, te mogućnosti brže komunikacije sa cijelim svijetom, aerodrom u Trebinju značiti otvaranje novih radnih mjesta.