VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Janša: EU u budućnosti – proširena na Zapadni Balkan

    Janša: EU u budućnosti – proširena na Zapadni Balkan

    Slovenački premijer Janez Janša izjavio je danas, na Bledskom strateškom forumu, da je glavni izazov evropskih integracija osiguranje jedinstva uz poštovanje različitosti, dodajući da vidi Evropu u budućnosti kao jaku EU sa jakim državama članicma, proširenu na Zapadni Balkan, u miru sa sobom, i mirnim i prosperitetnim okruženjem.

    Janša je, u uvodnom obraćanju na Bledskom strateškom forumu, podsjetio da je Slovenija pristupila Uniji 2004. godine, što nije, kaže, vidjela samo kao mogućnost za ekonomski napredak, već kao povratak osnovnim vrijednostima, dodajući da je Unija danas drugačija nego što je bila tokom prvog predsjedavanja Slovenije 2008. godine.

    Prvo slovenačko predsjedavanje bilo je, kaže, posljednje koje nije obilježila kriza, finansijska, migranstka kriza, Bregzit.

    “Nadamo se da u vremenu pred nama djelovanje EU mora postati strateško i dugoročno, usmjereno na postizanje cilja koji su postavili očevi osnivači EU – Evropa slobodna, cijela i u miru sa sobom i susjedima”, rekao je Janša.

    On je naveo da je glavni izazov evropskih integracija osiguranje jedinstva uz poštovanje različitosti, dodajući da je jasno da postoji više vizija budućnosti Evrope, ali da to ne smije biti razlog za podjele.

    Kako je rekao, moraju se naći odgovori na sve izazove a to se neće destiti ako smo podijeljeni.

    “Ne moramo da izmišljamo toplu vodu, ali, moramo se vratiti na početak – traženje konsenzusa, uzajamno poštovanje i solidarnost”, rekao je Janša.

    Kako je rekao, počeo je govor sa podsjećanjem da je Slovenija prije tri decenije stekla nezavisnost, a zaključuje ga pogledom u naredne decenije.

    “Zamislimo i vidimo Evropu i EU koja je zasnovana na evropskoj civilizaciji, jaku Uniju koja počiva na jakim državama članicama, proširenu novim članicama sa Zapadnog Balkana, sa snažnim evropskim institucijama. Vidimo EU koja je u miru sa sobom i sa mirnim i prosperitetnim okruženjem”, rekao je Janša.

  • Vučić: Verujem u ujedinjenu Evropu

    Vučić: Verujem u ujedinjenu Evropu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas na Bledskom strateškom forumu da vjeruje u ujedinjenu Evropu i da samo ujedinjena Evropa može kako treba da odgovori na krizu.

    “Verujem da svi od nas treba da budemo deo ujedinjene Evrope”, istakao je Vučić na završetku prvog liderskog panel BSF – a “Budućnost Evrope – odoleti i istrajati”, odgovarajući na pitanje šta će biti ključno za budućnost Evrope.

    Vučić je zahvalio posebno Davidu Sasoliju i Šarlu Mišelu, dodajući da je tačno to što je rekao Mišel da je EU započela jedan veliki projekat koji ima sasvim opipljive rezultate.

    “Znamo sve naše zadatke i šta sve treba da promenimo (na putu ka EU). Ne mogu da kazem da molimo, ali to je naša želja da uđemo u EU. Na kraju, potrebnio smo jedni drugima. Ako pogledamo, na primer, Srbe i Hrvate, ne možemo da se složimo gotovo ni oko čega u vezi sa prošlošću, ali verujem da bez saradnje Srba i Hrvata ne možemo da preživimo u budućnosti, da ne kažem da ne možmeo da poboljšamo sadašnju poziciju”, naveo je Vučić.

    Predsjednik Srbije je naglasio da zato vjeruje ne samo u pomirenje već i praktičan pristup koji će dovesti do boljih rješnja u buducnosti i ponovio da vjeruje u ujedinjenu Evropu.

  • Milanović: Komšić i Džaferović nisu ljudi poštenih namjera

    Milanović: Komšić i Džaferović nisu ljudi poštenih namjera

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je danas da članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović “nisu ljudi poštenih namjera” i dodao da nije dobra “ta nasilna, bezobrazna, direktna prijetnja” da će BiH biti drugačija zemlja od zamišljene.

    “To nisu ljudi poštenih namjera, ali neću im reći da su fašisti i šovinisti, što oni govore meni”, rekao je Milanović danas u Sisku komentirajući reakcije druge dvojice članova Predsjedništva BiH.
    “Tu sam – napadni, udari, pljuni”, poručio im je.


    Milanović je, naime, u utorak rekao da dobronamjernim doživljava poziv čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika da se predsjednici Hrvatske, Srbije i Turske uključe u pregovore o budućnosti BiH jer je Dejtonski sporazum praktično mrtav. Komšić mu je na to predbacio da se ponaša kao advokat Dodikove i politike srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, prenosi Index.hr.

    “Ja znam što sam radio zadnjih 15 godina i kakvu sam vjeru i nadanja ulagao u neke ljude i u nekakve koncepte Bosne i Hercegovine. Naprosto to ne ide. Još u vrijeme Sulejmana Tihića to je imalo šanse, sad nema”, rekao je Milanović.

    Hrvatski predsjednik je upozorio da nije dobra “ta jedna nasilna, bezobrazna, direktna prijetnja da će BiH biti ono kako nije zamišljena”.

    “Takve stvari dovode do ozbiljnih konflikata”, rekao je.

    Dodao je da će se nastaviti boriti za interese Hrvata u BiH jer je tu dužnost preuzeo kad je izabran za hrvatskog predsjednika.

    “Ja sam se kandidirao za predsjednika RH prihvaćajući da je to moj posao, da branim te interese. U protivnom ne bih se nikad kandidirao za hrvatskog predsjednika jer bih morao kršiti hrvatski ustav nakon pobjede. Dakle, ja radim svoj posao”, rekao je Milanović.

    Ova polemika između hrvatskog predsjednika i dvojice članova predsjedništva BiH počela je nakon što je Milorad Dodik pozvao Milanovića da zajedno s kolegama iz Turske i Srbije posreduje u pregovorima o budućnosti BiH, rekavši da su dosadašnji međunarodni predstavnici izgubili njegovo povjerenje jer su zastupali interese Bošnjaka.

  • Brnabić o kovid propusnicama, vakcinaciji i bolničkim kapacitetima

    Brnabić o kovid propusnicama, vakcinaciji i bolničkim kapacitetima

    Premijerka Ana Brnabić izjavila je večeras da se epidemiološka situacija u zemlji komplikuje i izrazila uvjerenje da će medicinski dio Kriznog štaba ponovo insistirati na uvođenju kovid propusnica.

    Brnabić je za TV Pink rekla da postoje pravni problemi u vezi sa uvođenjem kovid propusnica, ali je dodala da se svakodnevno o tome razgovara.

    Apelovala je na ljude da se što prije vakcinišu.

    – To je jedini način da se mi kolektivno ratosiljamo ove bijede, da pobijedimo koronu nastavimo da živimo normalno – poručila je Brnabić.

    Ona je dodala da se čini da je besmisleno pričati o mjerama u trenutku kada je dostupna vakcina i kada je moguće vakcinisati sve građane.

    – To je suprotno zdravoj pameti. Kad bi se vakcinisali svi koji mogu ne bismo morali da pričamo o mjerama – rekla je Brnabić.

    Navela je da je 51,5 odsto ukupne punoletne populacije vakcinisano prvom dozom, da je 49,6 odsto dobilo i drugu dozu, dok je više od 50.000 ljudi vakcinisano trećom dozom.

    Ona je rekla da u ovom trenutku postoje dvije stvari da se izborimo sa korona virusom – jedna je vakcinacija prvom dozom, a druga je otvaranje dodatnih kapaciteta u bolnicama da bi zdravstveni sektor izdržao, odnosno da bi zdravstveni radnici mogli da pruže pomoć i podršku ostalim pacijentima koji su bolesni od nečeg drugog.

    Premijerka je istakla da je Srbija uspjela da završi dvije kovid bolnice, a u četvrtak se završava i treća u Novom Sadu i ocijenila da je time učinjena “nevjerovatna stvar”, jer osim Kine nijedna druga zemlja u svijetu to nije uspjela da učini.

    – Usred pandemije paraleleno s borbom protiv korona virusa mi otvoramo tri nove bolnice s više od 2.000 postelja da bismo obezbijedili da pružimo pomoć, podršku i liječenje svim ostalim ljudima – poručila je Brnabić.

  • Vučić: Raste podrška Otvorenom Balkanu

    Vučić: Raste podrška Otvorenom Balkanu

    Za napredak su potrebni mir, stabilnost, otvorene granice, i pogled u budućnost, istakao je sinoć predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i dodao da naravno postoje oni kojima nije pravo inicijativa “Otvoreni Balkan”.

    “Da li ”Otvoreni Balkan” ima budućnost – siguran sam da ima. Ne možete zaustaviti narode koji žele nesmetano da sarađuju, koji se bore za sve principe na kojima počiva Evropska unija, kao što je slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi”, objasnio je on za TV Pink.

    Upitao je kome bi smetalo da nema granica između Beograda i Skoplja, Beograda i Tirane, odnosno Tirane i Skoplja.

    “Mislim da je to veoma važno i da ne postoji neko ko bi mogao na bilo koji način da nam pokaže i ukaže na to zašto bi to bilo loše. Da li postoje oni koji nisu saglasni i misle drugačije, kao i oni koji nisu sigurni da mogu da upravljaju tim procesima, jer mi upravljamo sami, šta da im radim. Mi ćemo nastaviti”, podvukao je on.

    Vučić je istakao da razumije razloge, jer su velike sile od sticanja nezavisnosti Srbije 1878. pokušavale na svake načine da drže sve pod kontrolom nad Balkanom, da Srbiju obudzavaju i snaže sve druge.

    “To nije od juče. Zato je za nas strahovito važno da nastavimo da čuvamo mir i snažimo Srbiju, da razumemo da takvi interesi postoje i danas. Zašto bi neko drugi želeo toliko snažnu Sbriju”, naglasio je on.

    Podsjetio je da je javni dug Crne Gore prije sedam godina bio 52 odsto, u Srbije 79 odsto, a danas je 58 odsto u Srbiji, a u Crnoj Gori preko 100, dok je u BiH, i Sjevernoj Makedoniji slično pomijeranje u korist Srbije.

    Isto tako je rekao da je prosječna plata u Srbiji bila 330 evra, a u Crnoj Gori 505 evra, a danas je 520 evra u Crnoj Gori, a u Srbiji 560 evra

    I kod stranih investicija Srbije u protekle tri godine privlači 63 odsto u odnosu na sve ostale na Zapadnom Balkanu.

    “To su neverovatne promene. To je velika prednost koju smo uspostavili, a postoje velike sile kojima ne odgovara”, dodao je on.

    Kaže da će one dolaziti da čestitaju, i ukazuje zašto bi im to odgovaralo.

    “Pokušavaće da dižu druge, a Srbiju da spuštaju. Doživljajaju da Srbija želi da dominira projektom ‘Otvoreni Balkan’, a to je naš pokušaj da imaju svi koristi od toga koji se priključe. Razumljivo da ne nailazi na oduševljenje”, dodao je on.

    Kazao je važno da je “Otvoreni Balkan” podržala SAD, Višegradska grupa, kao i danas šef danske diplomatije, te dodao da vjeruje da ćemo tu podršku širiti dalje.

    Inače Vučić je večeras, po dolasku na Bled, priredio večeru u Počasnom konzulatu Srbije za premijere Sjeverne Makedonije i Albanijie, Zorana Zaeva i Edija Ramu, kao i gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića.

    Prenio je da se Janković našalio da je i on domaćin prijema pošto je polu-Srbin.

    “Razgovarali smo o ‘Otvorenom Balkanu’, mnogim zajedničkim inicijativama, kako građani da žive bolje, da otvaramo granice, ali i sa Jankovićem o bitnim pitanjima”, kazao je on.

  • Vučić o inicijativi za smjenu Dodika: Opasan presedan, Srbija to neće prihvatiti

    Vučić o inicijativi za smjenu Dodika: Opasan presedan, Srbija to neće prihvatiti

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ne očekuje da Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, smijeni srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te ističe da bi takav potez, ako bi i bio učinjen, predstavljao vrlo opasan presedan i da Srbija takvu odluku nikada ne bi priznala.

    “To ne bi bilo zasnovano na volji naroda. Takvih odluka neće biti, jer ne bi smelo da ih bude”, rekao je Vučić za TV “Pink” u Sloveniji, gdje je doputovao uoči sutrašnjeg početka Bledskog strateškog foruma.

    Govoreći o izjavi bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika DŽaferović da očekuje da Šmit pomogne da “profunkcioniše BiH”, uključujući i smjenu Dodika, Vučić je rekao da poznaje Šmita i misli da on tako nešto ne bi uradio jer bi predstavljalo veoma opasan presedan.

    “Ako to i uradi, Srbija to neće nikada priznati. To bi bilo toliko opasno da ja nemam reči! Zamislite da je Dodik to tražio za nekoga od njih. A mi koji imamo da utičemo na Dejtonski sporazum, odnosno njegovo sprovođenje, nama bi rekli da se mešamo i da ga opstruišemo, to je potpuno neosnovano. Mi ne želimo da rušimo integritet ni Srbije ni BiH”, rekao je Vučić.

    On je podsjetio da je već mnogo puta pokušao da pokrene dijalog između Srba i Bošnjaka, koji moraju da se poštuju i da razmišljaju o budućnosti.

    “Nudio sam tu vrstu strateškog dijaloga i posle linča u Srebrenici pre pet-šest godina. Neke teme su neprihvatljive za srpski narod. Srbija neće prihvatiti odluku da Dodik bude smenjen, ukoliko dođe do toga”, kategoričan je Vučić.

    On je istakao da će Srbija uvijek pomagati razvoj Republike Srpske.

    “Nama je cilj da se spojimo i sa Tuzlom i sa Sarajevom auto-putem”, rekao je predsjednik Srbije

  • Mali: “Mogu da potvrdim – biće jedan od najboljih”

    Mali: “Mogu da potvrdim – biće jedan od najboljih”

    Ministar finansija Siniša Mali je ocenio da su zvanični podaci za prvi i drugi kvartal još jedna potvrda neočekivano brzog oporavka privrede u Srbiji.

    “Naime, RZS je objavio podatke realnog rasta BDP-a za prvi i drugi kvartal tekuće godine. Prema tim podacima, u odnosu na isti period 2020. godine, BDP u prvom kvatalu bio je veći za 1,8 odsto međugodišnje, a u drugom je rast iznosio 13,7 odsto, što je za 0,3 procentna poena više u odnosu na fleš procenu“, objasnio je on.

    “Sada sa još većom sigurnošću mogu da potvrdim da će rast na kraju godine biti jedan od najboljih, ako ne i najbolji na starom kontinentu, pošto je izvesno da će biti veći od 6,5 odsto“, istakao je.


    Prema Republičkom zavodu za statistiku, najznačajniji realni rast bruto dodate vrednosti od 33,3 odsto zabeležen je u sektoru trgovine na veliko i malo, popravke motornih vozila, saobraćaja, skladištenja i usluge smeštaja i ishrane. Takođe, zabeležen je rast od 13,5 odsto u sektoru industrije i snabdevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama, 30,9 procenata i u sektoru sturčnih, naučnih, inovacionih i tehničkih delatnosti i administrativnih i pomoćanih uslužnih delatnosti, navedeno je u saopštenju Ministarstva finansija.

    “Sve ovo govori da je država, uprkos najvećoj ekonomskoj i zdravstvenoj krizi ikada, uspela da izađe kao pobednik i spreči urušavanje ekonomskog sistema u državi zbog pandemije virusa korona. Pokazalo se da su tri paketa pomoći povoljno uticali na očuvanje privredne aktivnosti, zaposlenja, ali i podstakli potrošnju, što je uticalo na rast BDP-a. Za ta tri paketa pomoći država je prošle i ove godine izdvojila ukupno oko osam milijardi evra, odnosno oko 17,4 odsto BDP-a. To je jasan pokazatelj da je država trajno opredeljena da pruža pomoć, po prvi put u istoriji i građanima i privredi, onda kada je to najpotrebnije. Sada građani znaju da država stoji čvrsto iza njih“, naveo je on.

    Kako je objasnio, treći paket pomoći još uvek se isplaćuje, pa će tako penzioneri narednu uplatu od 50 evra moći da očekuju 22. septembra, saopšteno je.

    “Posle uplate najstarijima, punoletni građani mogu očekivati uplatu drugih 30 evra pomoći, a u decembru još 20 evra pomoći za sve. Podsetiću i da će država kao i do sada u potpunosti ispoštovati data obećanja i novac uplatiti na vreme i u dinar, kao i da u februaru naredne godine naši najstariji sugrađani mogu očekivati i uplatu od 20.000 dinara. Država ima novca i ovo je pravi način da se pomogne i dodatno pogura potrošnja, koja svakako utiče i na rast BDP-a“, objasnio je on.

    Pored toga, naveo je Mali, očekuje nas rast minimalne zarade, ali i penzija u skladu sa švajcarskom formulom, kao i plata u javnom sektoru, što će uticati na rast prosečne zarade u Srbiji.

    “Još uvek se razgovara sa predstavnicima radnika i poslodavcima povodom rasta minimalne zarade u Srbiji. Naš predlog je da ona bude uvećana za 9,4 odsto od sledeće godine, odnosno sa 32.022 na preko 35.000 dinara. S obzirom da očekujemo da će rast na kraju godine biti veći od 6,5 odsto, sa sigurnošću mogu da potvrdim da će i penzioneri i zaposleni u javnom sektoru moći da očekuju znatna povećanja primanja. Procene su da će prosečna zarada u našoj zemlji sledeće godine biti najmanje oko 670 evra. To će dodatno pogurati rast zarada u Srbiji, što je u potpunosti u skladu sa ciljem da životni standard građana Srbije raste“, naveo je on.

    Ministar je zaključio da rast BDP-a garantuje i nastavak kapitalnih ulaganja, odnosno izgradnju škola, bolnica, regionalnih puteva i podsetio da se u ovom trenutku gradi sedam, a da će se do kraja godine graditi čak deset auto-puteva i brzih saobraćajnica u Srbiji, kaže se u saopštenju ministarstva.

  • Aleksandar Vučić: “Samo tri godine”

    Aleksandar Vučić: “Samo tri godine”

    Mostovi nas spajaju, a putevi vode u bolju budućnost, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na Instagramu.

    On je u snimku objavljenom na toj društvenoj mreži podsetio na nedavno potpisivanje Komercijalnog ugovora o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji državnog puta 1. B reda, deonice brze saobraćajnice: auto-put E-75 Beograd-Niš (petlja “Požarevac”)-Požarevac (obilaznica)-Veliko Gradište-Golubac.

    “Za samo tri godine moći ćete da idete Beograd-Gradište za sat vremena ili Beograd-Golubac za sat i 15. Ja mislim da to niko nikada nije sanjao”, napominje Vučić u video-sadržaju.
    Spajamo Srbiju sa najlepšim delom Dunava, ali i sa jednim od najlepših delova naše zemlje, ocenio je.

    “Time razvijamo ovaj unutrašnji deo samog Dunavskog koridora i mi ovim gradimo budućnost za požarevački kraj, za ceo Braničevski okrug, ali i za ceo Borski okrug”, rekao je predsednik.

    Kako je napomenuo, time se daje dodatna garancija za budućnost.

    “Moći ćemo da dovodimo u Požarevac investitore. Ovim podižemo sve naše turističke kapacitete”, rekao je predsednik.

  • Mandić: Poslanici DF biće na ustoličenju mitropolita na Cetinju

    Mandić: Poslanici DF biće na ustoličenju mitropolita na Cetinju

    Poslanici Demokratskog fronta prisustvovaće cereoniji ustoličeja izabranog mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru, 5. septembra, najavio je danas jedan od lidera tog saveza Andrija Mandić.

    Mandić je potvrdio da su dobili pozivnice i da će prisustvovati ustoličenju mitropolita, jer je to, kako je rekao, najznačajniji događaj za Crnu Goru i SPC.

    Predstavnici DF-a će biti prisutni i na dočeku patrijarha srpskog Porfirija, 4. septembra u Podgorici u Hramu Hristovog vaskrsenja.

    “Dobili smo pozivnice, kao što je dobio i Zdravko Krivokapić, i smatram da nas je mitropolit zvao jer očekuje da dođemo. Bićemo i na dočeku patrijarha Porfirija”, rekao je Mandić u izjavi za Pink televiziju.

  • Hrvatska počinje sa izradom studije opasnosti od zemljotresa na Trgovskoj gori

    Hrvatska počinje sa izradom studije opasnosti od zemljotresa na Trgovskoj gori

    Hrvatski Fond za finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane “Krško” objavio je da kreće izrada studije o opasnosti od zemljotresa na lokaciji skladišta niskog i srednjeg radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, u općini Dvor na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom.

    Prema navodima Fonda, u julu je potpisan okvirni sporazum za izradu studije i postavljanje mreže seizmografa u okolini lokacije centra u osnivanju i održavanje sa Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta u Zagrebu.

    Predmet sporazuma je izrada studije za potrebe projektovanja, bezbjednosnih analiza i procjene utjecaja na okolinu, te uspostavljanje i održavanje mreže seizmografa i akcelerografa oko Čerkezovca za preciznije mjerenje i bilježenje pomaka i ubrzanja tla tokom zemljotresa, objavljeno je na sajtu Fonda.

    Iz Fonda objašnjavaju da je krajem 2015. godine sprovedena ocjena opasnosti od zemljotresa na širem području Zrinske gore, odnosno preliminarna procjena seizmičkog rizika, te su analizirani potresi u užoj i široj okolini i predložene lokacije centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

    “Jedan od zaključaka ocjene bio je da se predložena lokacija nalazi u potresno slabo aktivnom području, ali da u blizini postoje mnogo aktivnije zone izvora zemljotresa. Zaključeno da je potrebno sprovesti dodatna istraživanja i analize kako bi bila izrađena detaljnija studija. Za potrebe izrade studije na lokaciji je potrebno uspostaviti lokalnu mrežu seizmografskih stanica”, navode iz Fonda.

    U novembru prošle godine na lokaciji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u osnivanju postavljena je prva seizmografska stanica.

    U narednom periodu planirano je postavljanje još najmanje dvije seizmološke stanice na najpogodnijim mikrolokacijama u centru, kada će biti postavljena još najmanje dva seizmografa i najmanje jedan akcelerograf.

    Iz Fonda tvrde da se ove aktivnosti “sprovode u skladu sa najboljom svjetskom praksom” u okviru ostalih istraživačkih radova kako bi bilo utvrđeno da li je odabrana lokacija prihvatljiva za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada.

    Osim toga, ovakvim istraživačkim radovima određuje se i način izgradnje budućih građevina u centru, kako bi one bile bezbjedne od zemljotresa razorne moći.

    Prema hrvatskoj regulativi, projektovanje građevinskih objekata sprovodi se u skladu sa Evrokodom sedam i osam, koji se odnose na područja geotehničkog projektovanja i projektovanja potresne otpornosti konstrukcija.

    Na okruglom stolu o temi “Trgovska gora: aktuelno stanje seizmičkih aktivnosti” održanom krajem januara u Sarajevu stručnjaci su upozorili da bi Hrvatska morala da odustane od uspostavljanja odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori blizu BiH, posebno poslije zemljotresa koji su pogodili Petrinju i okolinu i promijenili seizmološku sliku tog područja.

    Načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju Sektora za seizmologiju Republičkog hidrometereološkog zavoda Snježana Cvijić Amulić rekla je da je razorni zemljotres, koji je 29. decembra prošle godine pogodio Petrinju, dao potpuno novu sliku o seizmičnosti regiona, te da da maksimalno očekivani intenzitet zemljotresa više neće biti osam, već devet stepeni po Merkalijevoj skali.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad, odlaže u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

    Planirano odlagalište radioaktivnog otpada je na Trgovskoj gori u hrvatskoj opštini Dvor, u neposrednoj blizini Novog Grada u Republici Srpskoj, što je oko 900 metara od zaštićenog područja – Parka prirode “Una” i ugrozilo bi više od 250.000 stanovnika u slivu ove rijeke.

    Nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH imaju jednoglasan stav o neprihvatljivosti odlaganja radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice jer bi time bilo ugroženo zdravlje stanovnika u 13 opština u Republici Srpskoj i Federaciji BiH u slivu rijeke Une, kao i životna sredina.