Kategorija: Region

Skupština Cetinja podržala inicijativu za vraćanje manastira u tom gradu Crnogorskoj crkvi

Skupština Prijestonice Cetinje usvojila je zaključke povodom Građanske inicijative za vraćanje Cetinjskog manastira Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC).

U zaključcima se navodi da Skupština Prijestonice Cetinje podržava Inicijativu radi omogućavanja ravnopravnosti u korištenju Cetinjskog manastira svim pravoslavnim vjernicima i ravnopravnog i slobodnog vršenja vjerskih obreda i vjerskih poslova svim pravoslavnim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, saopćeno je iz kabineta gradonačelnika Prijestonice nakon završene sjednice Skupštine.

Skupština u zaključcima ukazuje da očuvanje ljudskog dostojanstva mora biti osnovno opredjeljenje države.

“Ljudska prava i slobode kao sadržaj ljudskog dostojanstva trebaju biti neprikosnoveni. Obaveza svih državnih organa, svih grana vlasti, jeste da ih poštuju i štite. Aktuelna izvršna i zakonodavna vlast u kontinuitetu, suprotno međunarodnim dokumentima i Ustavu Crne Gore, sprovode aktivnosti kojima se onemogućava ostvarenje prava na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti vjernicima i svještenstvu Crnogorske pravoslavne crkve”, piše u zaključcima.

U cilju zaštite ljudskih prava i sloboda Skupština je pozvala predstavnike međunarodnih organizacija, međunarodne institucije i organizacije civilnog društva da “doprinesu ostvarivanju i zaštiti ugroženih prava i sloboda građana Crne Gore, kao i utvrđivanju odgovornosti za postupanje državnih institucija suprotno međunarodnim dokumentima i standardima”.

“Skupština Prijestonice Cetinje snažno osuđuje i potestvuje zbog djelovanja Vlade Crne Gore i poziva je da se uzdrži od daljeg protivpravnog postupanja, i da povuče donijete akte i sprovedene radnje kojima se bez zakonskog utemeljenja želi zabraniti raspolaganje Prijestonici imovinom koja se nalazi u njenom nespornom vlasništvu”, navedeno je u zaključcima, prenose Vijesti.me.

U zaključcima Skupština poziva nadležne državne institucije da u skladu sa zakonom sprovedu radnje i aktivnosti u cilju “zaštite kulturne baštine u svojini Prijestonice od kontinuirane devastacije koju vrši Mitropolija Crnogorsko primorska – crkve Srbije”.

“Skupština Prijestonice zabranjuje bilo kakvo adaptiranje, rekonstrukciju ili građenje u zoni zaštićenog kulturnog dobra Cetinjski manastir, bez prethodno dobijene saglasnosti Prijestonice. Ovlašćuje se gradonačelnik Prijestonice, da u saradnji sa nadležnim organima lokalne samouprave i Zaštitnikom imovinsko pravnih interesa Prijestonice, uz angažovanje advokatskog tima, u cilju zaštite prava i interesa Prijestonice pred nadležnim državnim organima, preduzme odgovarajuće pravne radnje kako bi se onemogućilo da se Cetinjski manastir kao ishodište istorijskog, državnog i duhovnog identiteta Crne Gore i kulturno dobro od najvećeg značaja za državu, zaštiti od uzurpacije i devastacije, i obezbijedi stvaranje preduslova da se odluči o pravu korištenja i upravljanja Cetinjskim manastirom. Obavezuje se gradonačelnik Prijestonice da Skupštinu Prijestonice Cetinje redovno obavještava o preduzetim mjerama i radnjama, u skladu sa navedenim zaključcima”, piše u zaključcima.

Podsjetimo, nedavno su u Crnoj Gori zabiljženi neredi na Cetinju i sukobi između policije i demonstranata koji su se protivili ustoličenju mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija u Cetinjskom manastiru.

17 Septembra, 2021
Đukanović prekršio Ustav? Počinje procedura opoziva u Skupštini Crne Gore

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore razmatraće u sredu predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje toga da li je predsednik Milo Đukanović povredio Ustav.

Inicijator rasprave je Klub poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), a podržali su je predstavnici parlamentarne većine.

SNP je u obrazloženju naveo da je Đukanović 28. avgusta na Cetinju kazao da “nije pametno insistirati na ustoličenju u tom gradu, već je pametno to izmestiti iz Cetinja i obaviti u nekom od mnogobrojnih hramova u drugim gradovima”, preneo je “Sputnjik”.

“Nadam se da neću biti u situaciji da 5. septembra budem na Cetinju, tamo gde budu Cetinjani i gde je većinska Crna Gora, gde se brani dostojanstvo države“, rekao je tada Đukanović.

SNP smatra da je takvim postupanjem Đukanović grubo povredio član 14. Ustava Crne Gore koji propisuje da su verske zajednice odvojene od države, kao i da su one ravnopravne i slobodne u vršenju verskih obreda i verskih poslova.

“Takođe je Đukanović prekoračio okvir nadležnosti predsednika Crne Gore propisanih članom 95. Ustava”, naveli su iz te partije. Ocenjuje se da se Đukanović direktno umešao u poslove jedne verske zajednice, konkretno Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve.

“Time je, protivno Ustavu, narušio načelo sekularnosti Crne Gore, odnosno načelo odvojenosti verskih zajednica od države”, kaže se u obrazloženju.

Iz SNP-a su naveli da je Đukanović izjavom “Nadam se da neću biti u situaciji da 5. septembra i sam budem na Cetinju, tamo gde budu Cetinjani i gde je većinska Crna Gora, gde se brani dostojanstvo države” prekoračio ustavna ovlašćenja.

“Nazivajući protivnike ustoličenja većinskom Crnom Gorom direktno je izazvao podelu građana na one koji podržavaju i one koje ne podržavaju ustoličenje mitropolita na Cetinju”, navodi SNP u obrazloženju.

Kako se dodaje, Đukanović je ličnim primerom, protivno Ustavu, pozvao građane na protest i ometanje vršenja verskih obreda SPC.

“To je samo jedan od primera koji karakterišu dugogodišnju praksu Đukanovića da kroz podelu, izazivanje mržnje, pretnje i poziv na sukobe pokušava da naruši međunacionalne i međuverske odnose unutar države”, navode poslanici SNP-a. U obrazloženju se podseća da je Đukanović učestvovao na neprijavljenom i zabranjenom skupu 5. septembra na Cetinju.

“Takođe je prekršio član 161. Krivičnog zakonika organizujući i pozivajući na sprečavanje verskog obreda, što je operativno u delo sprovodio njegov savetnik za bezbednost Veselin Veljović”, kaže se u predlogu SNP-a.

Ustavom je predviđeno da postupak za utvrđivanje toga da li je predsednik Crne Gore povredio Ustav može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika, prenosi Dan. Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud.

“Predsednika Crne Gore Skupština može razrešiti kada Ustavni sud utvrdi da je povredio Ustav”, piše u Ustavu.

17 Septembra, 2021
Vučurović: Đukanović politički put završava kao poslušnik Hrvatske

Poslanik Demokratskog fronta (DF) u Skupštini Crne Gore Jovan Vučurović ocijenio je da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović bruka Crnu Goru i da “svoj politički put završava kao poslušnik Hrvatske”.

“Otišao je (u Hrvatsku) da moli i da se ponižava, jer je, kako kaže, država napadnuta od Srpske pravoslavne crkve, DF-a, Srbije, (predsjednika Srbije Aleksandra) Vučića i, gle čuda, pomoć je potražio u Zagrebu. Podsjeća sve to na politički put Sekule Drljevića, koji je, nakon što je zbog izdaje otjeran iz Crne Gore, utočište našao kod Anta Pavelića”, naveo je Vučurović u pisanoj izjavi.

On je dodao da “Đukanović bruka Crnu Goru, mileći da bude primljen u Zagreb”.

“Eto na koje je grane pao Đukanović, koji je, sudeći po riječima Zorana Milanovića, gotovo neplanirano banuo u Zagreb, molio da ga prime. Ali, nažalost, takva osoba je još na najodgovornijim pozicijama sa kojih, svojim ponašanjem, bruka čitavu Crnu Goru. Tu je našao saveznike protiv više od polovine Crne Gore”, istakao je Vučurović.

On je naveo da je Đukanović posljednjih decenija marioneta nekih značajnih centara moći, NATO ili SAD, “za čiji račun je učestvovao u izdaji Crne Gore i bio saveznik u bombardovanju svoje zemlje, a sada svoj politički put završava kao poslušnik Hrvatske”.
“To je sudbina onih koji su izdali svoj narod i opljačkali svoju državu, a koji očekuju da će neko htjeti i uspjeti da ih spasi od procesuiranja i odgovornosti”, zaključio je Vučurović.

Đukanović je danas tokom posjete Hrvatskoj razgovarao sa predsjednikom te zemlje Zoranom Milanovićem i predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem.

17 Septembra, 2021
Podgorica “otima” Cetinjski manastir: Odbijen zahtjev da postane svojina SPC

Cetinjska područna jedinica Uprave za katastar i državnu imovinu odbila je zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC) za brisanje Cetinja iz lista nepokretnosti kao nosioca prava svojine nad Cetinjskim manastirom.

Kako se navodi u rješenju, odbija se kao neosnovan zahtjev za “ispravku pogrešno upisanog prava svojine” nad više nepokretnosti i da se na tim nepokretnostima kao vlasnik upiše Cetinjski manastir, odnosno Mitropolija crnogorsko-primorska.

U obrazloženju se, između ostalog, navodi da je utvrđeno da dostavljeni dokazi u konkretnoj pravnoj stvari ne predstavljaju valjan pravni osnov za ispravku upisanog prava svojine, upis ili promjenu izvršenog upisa na predmetnim nepokretnostima.

Vlada Crne Gore je u ponedjeljak, 13. septembra, naložila Upravi za katastar i državnu imovinu da bez odgađanja u listu nepokretnosti za Cetinjski manastir, umjesto Cetinja, kao vlasnika upiše državu.

Iz Vlade Crne Gore su Upravi za katastar i državnu imovinu naložili i da bez odgađanja, do okončanja postupka promjene upisa, u listu nepokretnosti unese zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja.

Vlada u Podgorici je tu odluku donijela dan uoči sjednice Skupštine opštine Cetinje na čijem je dnevnom redu bila inicijativa građana za vraćanje Cetinjskog manastira takozvanoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.

16 Septembra, 2021
Vučurović: Đukanović potražio pomoć u Zagrebu, bruka Crnu Goru

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović saopštio je da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otišao u Hrvatsku da moli i da se ponižava.

“Otišao je da moli i da se ponižava, jer je, veli, država napadnuta od strane SPC, DF, Srbije, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i, gle čuda, pomoć je potražio u Zagrebu. Podsjeća sve to na politički put Sekule Drljevića, koji je, nakon što je zbog izdaje otjeran iz Crne Gore, utočište našao kod Ante Pavelića”, saopštio je Vučurović.

Ocijenio je da Đukanović bruka Crnu Goru.

“Eto na koje je grane pao Đukanović, koji je, sudeći po riječima Zorana Milanovića, gotovo neplanirano banuo u Zagreb, molio da ga prime. Ali, nažalost, takva osoba je još uvijek na najodgovornijim pozicijama sa kojih, svojim ponašanjem, bruka čitavu Crnu Goru. Tu je našao saveznike protiv više od polovine Crne Gore”, kazao je Vučurović.

On je naveo da su navikli posljednjih decenija da Đukanović bude marioneta nekih značajnih centara moći, NATO ili SAD, “za čiji račun je učestvovao u izdaji Crne Gore i bio saveznik u bombardovanju svoje zemlje, a sada svoj politički put završava kao poslušnik Hrvatske”.

“To je sudbina onih koji su izdali svoj narod i opljačkali svoju državu, a koji očekuju da će neko htjeti i uspjeti da ih spasi od procesuiranja i odgovornosti”, zaključio je Vučurović, prenosi RTCG.

16 Septembra, 2021
Krivokapić: Ekspertska vlada najbolji model

Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je danas da će veoma pažljivo razmotriti sve nove inicijative i prijedloge za unapređenje rada vlade, koje su došle i koje budu dolazile od predstavnika parlamentarne većine, i iza kojih, kako je naveo, stoji najmanje 41 poslanik.

Krivokapić je na Tviteru ponovio da je stava da je ekspertska vlada najbolji model za vođenje reformi i demokratske tranzicije, i to, kako navodi, ne znači da eksperti u vladi ne mogu da predlažu i političke partije.

“Vlada ostaje privržena sporazumu koji su tri koaliciona lidera potpisala nakon 30. avgusta, ali i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, te vladavini prava, koja podrazumijeva hitne i neodložne promjene u pravosuđu i tužilaštvu”, naveo je Krivokapić.

Krivokapić je to saopštio nakon što su sinoć predstavnici DF-a i Demokrata dogovorili rekonstrukciju aktuelna vlade, a jedan od lidera DF Nebojša Medojević ranije danas na konferenciji za novinare rekao da Krivokapić ne može biti na čelu nove vlade.

Krivokapić i predstavnici URE Dritana Abazovića nisu učestvovali u dogovoru DF-a i Demokrata.

16 Septembra, 2021
Edi Rama “Albanski narod da pokaže da je posvećen miru, Otvoreni Balkan nije srpska igra”

Albanski premijer Edi Rama ponovo je danas kritikovao Prištinu zbog nepristupanja inicijativi “Otvoreni Balkan” ocjenjujući to kao ishitrenu odluku.

On je u parlamentu naveo da bi Srbija trebalo da se izvini Prištini zbog navodnih ratnih zločina, ali i ocijenio da je dug put do toga i da je važno imati u vidu perspektivu, a ne političke borbe, kako je prenio ABC Albanija.

Kako je rekao, Otvoreni Balkan nije “srpska igra” već “dijete Berlinskog procesa”.

– Zemlje regiona ulaze u nov proces kroz Otvoreni Balkan. Zemlje uče, vježbaju, suočavaju se sa teškoćama tako da kada uđu u EU mogu da izvuku određene zaključke. Ko je ovde izdajica, Srbija koja je najveća i koja će imati koristi? zapitao je i dodao:

– Zainteresovani smo za to koliko će Kosovo dobiti u saradnji sa Albanijom – rekao je Rama i poručio da ako se albanski narod ne predstavi kao narod posvećen miru predodređen je da izgubi.

16 Septembra, 2021
Kon: Alternativa propusnicama – zatvaranje

Epidemiolog Predrag Kon najavio da danas će se narednih dana održati sjednica Kriznog štaba, čiji je član, i dodao da je alternativa kovid propusnicama – zatvaranje.

“Što se tiče kovid propusnica, malo se zakasnilo. Vrlo smo ozbiljno diskutovali o tome još u maju, na nivou grada. Rečeno je da je uvođenje neustavno i prestalo je da se priča o tome”, izjavio je Kon za TV Prva.

On je dodao da kovid propusnice mogu da se odnose na aktivnosti koje nisu esencijalne za život čovjeka, a to su zabave, slavlja.

“Proslo je vreme kada bi kovid propusnice dale maksimalan efekat. Alternativa propusnicama je zatvaranje, nema druge. Ne policijski čas. Ili da ne radimo ništa, ali to otvoreno da se saopšti i biće nam onako smo se vakcinisali”, dodao je Kon.

On kaže da je bilo očekivano da se dogodi povećanje u broju oboljelih.

“Samo, očekivali smo da će se to desiti malo kasnije. Očekivali smo i da će snaga i potencijal virusa da slabi i onda nam se to dogodilo da pred početak školske godine, nakon povratka sa odmora, dođe do porasta. Šokantno je kada vidite koliki su brojevi novoobolelih, da se ljudi odlučuju da veruju izmišljotinama kojima su bili zatrpani decenijama unazad kada je rec o vakcinama”, naglasio je Kon.

On kaže da je izdominirao stav – ne može nam niko ništa.

“Ovde se ide po principu – ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine. U ovakvoj situaciji organizovati veselje? Pa, šta je to nego ovo što sam upravo rekao – ‘ne može nam niko ništa’? Ne razumem tu vrstu samoubilačke borbe protiv virusa. Ako sakupite na slavlju 200-300 ljudi na jednom mestu, rizik od zaražavanja, jasno, postoji. Ali, ako je već tako, ljudi, vakcinišite se, pa idite na slavlje”, poručio je epidemiolog.

16 Septembra, 2021
Milo ima novi plan da neutrališe Srbiju?

Posle “kosovske stvari” u Srbiji, dve decenije kasnije na red bi mogla da dođe Crna Gora u kojoj bi SAD malo da “operišu” da smire tenzije, pišu mediji.

Da li će se to zaista i desiti, za sada je nepoznanica, ali se ovih dana čuju predlozi upravo za to – da se Amerika više angažuje u Crnoj Gori. Oni, kako piše Blic, stižu od bivših američkih diplomata koje, osim te ideje, upozoravaju i na “srpski nacionalizam u zemlji”, ali i na pokušaje Moskve da ga “iskoriste za destabilizaciju Balkana”.

Prema pisanju Blica, ideja za “mešanje” SAD došla je bivšeg američkog ambasadora pri NATO-u Kurta Volkera i Danijela Frida, bivšeg pomoćnika državnog sekretara SAD, ali za sada niko nemože da tvrdi da li su oni tu ideju izneli kao svoju, ili su pak samo “probni balon”, pa kako prođe.

Imajući u vidu šta se sve dešava proteklih godinu dana u Crnoj Gori, a naročito poslednjih desetak dana sa kulminacijom oko ustoličenja mitropolita Joanikija, i upiranjem prsta na Srbiju i SPC kao krivce za nedeljne nemire, sasvim je legitimno upitati se da li je sve ovo deo nekog većeg plana čiji bi glavni “igrač” mogla da postane Amerika, navodi Blic.

Kurt Volker kaže da je bio razočaran prizorima sa Cetinja, i dodaje da bi “srpske vlasti i Srpska pravoslavna crkva trebalo da obraćaju malo više pažnje na raspoloženje u Crnoj Gori”. Međutim, to je samo deo njegove priče, u okviru koje govori i o putu ka Srbiji i Rusiji i “mračnom, balkanskom srpskom nacionalizmu”.

“Da, naravno, crnogorski narod je bio umoran posle 30 godina iste stranke na vlasti. Međutim, to ne znači da je birao put daleko od Evrope i NATO, a u korist Rusije i Srbije”, rekao Volker za “Glas Amerike”, koji je trenutno saradnik vašingtonskog Centra za analizu evropske politike i bivši specijalni izaslanik za Urajinu u vreme Trampove administracije.

Kaže i da Crna Gora ima “multietnički i multikonfesionalni karakter”, i da se nada da to “neće biti izgubljeno zbog pritiska srpskog nacionalizma i suprostavljanja Crnogoraca tome da bi održali svoju nezavisnost”.

Danijel Frid, sada saradnik američkog Atlantskog saveta, pak upozorava na političku agendu Moskve koja, kako ocenjuje, “priželjkuje podele i konflikt i koristi srpski nacionalizam da destabilizije Balkan i spreči ga da se pridruži Evropi”.

“Žele da zemlje budu u haosu, siromašne i van Evrope, kako bi Moskva mogla lakše da ih kontroliše. To su metode Kremlja pod Vladimirom Putinom. Izazov za Srbiju je da odluči šta želi da bude: instrument imperijalističih ambicija Rusije ili zemlja koja je deo Evrope”, ocenio je on.

Da li je to realno?
Ovo su razlozi zbog kojih njih dvojica smatraju da dešavanja u Crnoj Gori iziskuju da se Amerika više angažuje i nepristrasno uključi u dijalog o budućnosti Crne Gore. Apostofiraju i bojazan od toga što su “Vlada Srbije i SPC povezane sa svojim ruskim kolegama – vladom predsednika Vladimira Putina i Ruskom pravoslavnom crkvom”.

Međutim, koliko je realno američko angažovanje u SAD? Sagovornici Blica kažu da je malo verovatno, a ove sporadične ideje vide i kao trzaje crnogorskog predsednika da pokuša da povrati izgubljenu vlast.

“Čini mi se da će SAD izbegavati bilo kakvo mešanje, i to se poklapa i sa Bajdenovom najavom da će se takve stvari ubuduće raditi. Situacija u Crnoj Gori nije ni trenutno takva, niti je strašno eskalirala da bi se uključivale SAD ili neko drugi”, kaže direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov, koji dodaje da Amerika nema razloga za to.

Dodaje da Crna Gora ima maltene veće probleme sa svojom vladajućom većinom nego sa DPS Mila Đukanovića, i ističe da ni crnogorskoj ni vlasti ni opoziciji novi izbori nisu u interesu.

Da crnogorski predsednik pokušava da napravi “kopču” sa Bajdenom, smatra i sociolog politike iz Crne Gore Srđan Vukadinović. Jer, kako kaže, da je Tramp u pitanju, to se ne bi desilo, “jer ga je njegova administracija pustila niz vodu”.

“Sada, sa novom administracijom, on je video šansu da nešto pokuša, možda izdejstvuje izbore, i tako povrati deo vlasti koju je imao, što je malo verovatno. Prvi kontakti koje je imao po izboru nove administracije bili su upereni ka Bajdenu. On pokušava da spasi sebe, vrati ako je moguće ono što je bilo”, priča Vukadinović.

Dodaje da sve i da dođe do izbora u Crnoj Gori, niko za njih nije spreman. Kaže da SAD imaju interes jedino zbog NATO da se eventualno umešaju, ali s obzirom da u Crnoj Gori nema ozbiljnih sukoba poput onih devedesetih godina, “jednostavno nemaju računicu”.

“Nema sile koja bi podržala sukobe, nema eskalacije, sporadično se desi ponešto, ali ne tako veliko da bi se razmatralo bilo kakvo strano uključivanje. Ako bi recimo Rusija stigla do Jadrana, to bi verovatno značilo angažovanje, ali pošto to nije slučaj, a Crna Gora je i članica NATO, onda ni te bojazni nema”, zaključije Vukadinović.

16 Septembra, 2021
Crna Gora: Popis ipak paralelno s izbornom kampanjom?

Nakon današnje odluke predsednika Crne Gore Mila Đukanovića da raspiše izbore u Cetinju, Mojkovcu i Petnjici za 5. decembar, izvijesno je da će se popis održavati paralelno s izbornom kampanjom, pišu Vijesti.

Uprkos preporuci Konferencije evropskih statističara da popis stanovništva ne bi trebalo da se poklapa sa izbornim kampanjama, crnogorska Vlada namjerava da ga sprovede do kraja godine, za kad su zakazani lokalni izbori u tri opštine, navodi podgorički dnevnik.

U preporukama Konferencije piše da je veoma važno da popis bude sproveden u stabilnom političkom i društveno sigurnom okruženju.

“U vrijeme političke ili vojne nestabilnosti, manje je vjerovatno da će javnost biti voljna da učestvuje u popisu, a bezbjednost popisivača možda ne može biti zagarantovana”, navodi se, između ostalog, u dokumentu.

U Nacrtu zakona o popisu, koji je od utorka na javnoj raspravi, navodi se da će tačan period njegovog održavanja odrediti Vlada, dodaju Vijesti.

16 Septembra, 2021