U Srbiji je u posljednja 24 sata registrovano rekordnih 8.467 slučajeva korona virusa, među 26.292 testiranih uzoraka, što je najveći broj oboljelih u jednom danu u Srbiji od početka pandemije.
U posljednja 24 sata u Srbiji je preminulo još 45 pacijenata oboljelih od korona virusa.
Na respiratorima širom Srbije nalazi se 251 osoba oboljela od korona virusa.
Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) je objavila svoj redovni godišnji izvještaj o opasnostima koje prijete sigurnosti države, a među tim faktorima našao se i ruski utjecaj, “srpski svet”, kao i terorizam i ekstremizam.
Oni u sedmom izvještaju, kao i prethodnih godina, ponavljaju neke konstantne sigurnosne probleme, a ove godine su se dotaknuli i pandemije koronavirusa. Osim toga govore o stranom obavještajnom i informacijskom djelovanju u Hrvatskoj, špijunaži, korupciji, kriminalu, pitanju ratnih zločina i drugim temama.
Položaj Hrvata u BiH – pitanje kojim se bavi i SOA
Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatske se značajno dotakla i Bosne i Hercegovine u poglavlju “Zapadni Balkan u sporom je procesu stabilizacije”. Navodi se problem nestabilnosti u BiH, izborne reforme i naravno položaj Hrvata u BiH koji je, kako naglašavaju, “potencijalno pogoršan”.
“Političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda o budućem ustavnopravnom uređenju BiH, posebice pitanja daljnje centralizacije države, vanjskopolitičkih prioriteta te neriješenog pitanja ustavom zajamčene jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Nastavak tendencija postupnog ukidanja temeljnih načela Dejtonskog mirovnog sporazuma, poput umanjivanja konstitutivnih prava Hrvata u BiH, mogao bi negativno utjecati na položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda u BiH, političku stabilnost i međunacionalni balans unutar BiH, kao i umanjiti demokratsku legitimaciju društvenog uređenja BiH”, stoji u Javnom izvještaju SOA-e za 2020/21. godinu.
U tom dijelu Izvještaja su se dotakli i problema ratnih zločina navodeći da se iz susjednih država (aludirajući na BiH i Srbiju) provodi određena agresivna politika u tom pogledu.
“Kroz medije i javne nastupe istaknutih pojedinaca, u pojedinim državama susjedstva nastavilo se plasiranje narativa kojim se želi osporiti legitimnost i zakonitost oslobodilačkih vojnoredarstvenih operacija tokom Domovinskog rata, a Republiku Hrvatsku se iskrivljavanjem činjenica sistemski pokušava prikazati kao državu nastalu na zločinima te kao sljednicu politike i postupaka kvislinške NDH iz Drugog svjetskog rata”, napisali su u Izvještaju, a čime se referiraju na nedavnu zamolbu Tužilaštva BiH hrvatskom tužilaštvu da preuzmu gonjenje hrvatskih komandanata u akciji “Bljesak”.
Utjecaj Rusije i “srpskog sveta” na region
Tokom 2020. godine državni Centar za kibernetičke tehnologije potvrdio je 12 “državno sponzorisanih” kibernetičkih napada na ciljeve u Hrvatskoj. Govoreći o djelovanju stranaca upravo u segmentu cyber-napada, iz SOA-e navode da su određene hakerske skupine u službi stranih obavještajnih službi i to najviše Rusije, Kine i Sjeverne Koreje.
Također, smatraju da Rusija kontinuirano nastoji ograničiti utjecaj NATO-a i EU te njihovo daljnje širenje na jugoistok i istok Evrope, a da veliki utjecaj imaju na Beograd koji dalje utječe na kreiranje politika u regionu. Konkretno, velikim problemom smatraju nepostizanje srpsko-albanskog dogovora o Kosovu i društveni rascjep u Crnoj Gori.
“Pojedini nositelji državne politike u Srbiji promovišu koncept “srpskog sveta” kao jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Evrope, u kojoj svi Srbi trebaju slijediti jedan politički smjer, onaj službenog Beograda. Promoviranje ovakvih ideja s vrha srbijanske vlasti dodatno destabilizira osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na jugoistoku Evrope, posebno prema BiH i Crnoj Gori.
Terorizam – “prijetnja iz susjedstva”
Govoreći o suočavanju s terorizmom u Hrvatskoj, navode da trenutno nema nikakvih otvorenih prijetnji državi, ali da uvijek postoji opasnost od individualnog djelovanja poput situacije koja se dogodila na Markovom trgu u Zagrebu, ali i drugim evropskim gradovima.
Dotakli su se i repatrijacije boraca iz Sirije na Zapadni Balkan naglasivši da među njima postoji samo jedna osoba s državljanstvom Hrvatske, ali da ima značajan broj onih koji imaju državljanstvo zemalja regiona.
“U susjedstvu i dalje djeluju tzv. paradžemati koji propovijedaju radikalno tumačenje islama, uključujući i nepriznavanje službenih islamskih zajednica u svojim državama, kao i opravdavanje nasilja u cilju navodne zaštite islama. Preko teritorije RH tranzitiraju sljedbenici radikalnog islama iz država Zapadnog Balkana s boravištem u zapadnoevropskim državama”, stoji u Izvještaju SOA-e.
Ministar odbrane Nebojša Stefanović izjavio je danas da je vojska po nalogu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića podigla stepen borbene gotovosti.
Kako je objasnio, to se odnosi na cijelu kopnenu zonu bezbjednosti duž administrativne linije sa Kosovom, “ali da nije ušla nigdje gdje ne treba da uđe”.
Stefanović je za televiziju Pink izjavio da je vojska “spremna da brani svoj narod”, i da je podizanje borbene gotovosti i njeno prisustvo duž linije sa Kosovom “prije svega preventivan mehanizam”.
“Na našoj teritoriji imamo pravo da raspoređujemo, niko nam neće govoriti šta da radimo, to je naša suverena odluka. Ne kršimo nijedan međunarodni sporazum, vojska nije ušla nigde gde ne treba da uđe”, rekao je Stefanović.
On je rekao da je podizanje borbene gotovosti u cijeloj Kopnenoj zoni bezbjednosti dalo efekte i ohrabrilo narod da se neće dozvoliti “da ih bilo ko ubija”, ali i da je pokazalo da je Srbija dovoljno uzdržana i da neće praviti incidente.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je Republika Srbija danas vratila dug bivše vlasti od 700 miliona dolara, sa kamatama od preko 25 miliona dolara.
To je, kako je objasnio, primer lošeg zaduživanja zbog ekstremno visoke kamate od 7,25 procenata.
“Danas smo stavili tačku na taj dug iz 2011. godine, pošto smo uplatili i poslednju ratu od ukupno 725 miliona dolara. Te godine, Srbija je zadužena po visokoj kamati od čak 7,25 procenata na deset godina. Država je zbog tog, ali i drugih loših poteza, bila prinuđena na teške mere fiskalne konsolidacije, kako bi se spasila potpunog kolapsa i odmakla od ivice provalije. Zahvaljujući domaćinskom poslovanju, štednji, reformama koje su sprovedene, imali smo četiri godine suficit u budžetu i stvorili zalihe, koje su nam značile za sprečavanje posledica pandemije virusa korona. Podsetiću da smo samo za tri paketa pomoći građanima i privredi izdvojili osam milijardi evra. Pored toga, sve vreme uspevamo na vreme, kako je dogovoreno, da plaćamo sve obaveze, bez obzira na izazove. Srbija je danas kredibilan, pouzdan partner”, napomenuo je Mali.
Podsetio je da je pre desetak dana emitovana petnaestogodišnja evroobveznica u iznosu od 750 miliona evra, sa godišnjom kuponskom stopom od 2,05 odsto, koja je najvećim delom iskorišćena upravo za vraćanje tog preskupog duga, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
“Dobili smo novac pod istorijski dobrim uslovima, što naša zemlja ne pamti. Velika je razlika između naših 2,05 odsto i njihovih 7,25 odsto, to je svakom građaninu dobro jasno. Svih ovih godina, osim što se Srbija bori za ekonomski povratak u život, prinuđena je da plaća skupe stare dugove nastale do 2012. godine. Više nijedna Vlada neće morati da vraća te dugove i drago mi je što smo današnjom otplatom stavili tačku na to”, objasnio je ministar.
On je ponovio da sada, pošto je najskuplji dug u potpunosti isplaćen, neće biti tereta za buduće generacije.
“Želimo uspešnu Srbiju, zemlju u kojoj će mladi želeti da ostanu, zemlju u kojoj vide budućnost. Želimo da Srbija ide napred i da se nikada, pogotovo novčano, ne podseća zaostavštine onih koji su je uveli u problem. Mi sve činimo da ne ostaviljamo probleme, već izgrađenu, uređenu zemlju”, rekao je on.
Napomenuo je da se još uvek otplaćuju i zajmovi koji su od evropskih i svetskih finansijskih institucija i stranih vlada uzimani u periodu sedamdesetih i osamdesetih godina po vrlo visokim kamatnim stopama i koje će Srbija otplaćivati još dvadesetak godina.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na obilježavanju 30. godišnjice ustrojavanja Hrvatske ratne mornarice ponovo je govorio o stanju u regiji, a dotakao se i naše zemlje.
Kazao je kako imamo neriješenu situaciju u regiji, imamo vlast u Beogradu koja “lupeta o srpskom svijetu”, rekao je oslikavši neodrživost takve teorije brojkama o pripadnicima Hrvata u Srbiji.
“Pozivam Hrvate ako ne žive u Hrvatskoj, neka gledaju na susjede, neka čuvaju svoju tradiciju i svoje ime, ali budu svjesni da žive u Srbiji”, rekao je.
Subotica je 1900,. godine imala 100.000 stanovnika, rekao je Milanović naglasivši da je tada Split imao 15.000, Zagreb 60.000, a u Subotici su od tadašnjih 100.000 njih 50 posto bili Hrvati Bunjevci.
“Dakle Subotica je tada bila najveći hrvatski grad, ali nije opstao, jer je bio daleko, nije bio u matici kao Split, ili Zagreb”, rekao je Milanović pa retorički zapitao “Je li Subotica hrvatski svijet?”, aludirajući na politiku službenog Beograda o “srpskom svetu”.
Hrvati u Bosni i Hercegovini vide Sarajevo kao svoj glavni grad i stalo im je da BiH i stalo im je do toga da ih kao konstitutivni narod predstavlja političar kojega su oni izabrali, naglasio je.
U usporedbi s Crnom Gorom stanje u BiH je uređeno i “oni koji rade probleme Hrvatima ne shvaćaju koliko je rješenje jednostavno”, rekao je Milanović.
Vojnici Kfora pojavili su se danas u blizini administrativnog prelaza Jarinje, gdje su već osam dana stacionirani pripadnici specijalnih jedinica tzv. kosovske policije, a iz Kfora poručuju da “pomno prate situaciju na celom Kosovu i da su povećali broj i trajanje rutinskih patrola širom Kosova, uključujući i sjever”.
for pomno prati situaciju na cijelom Kosovu i ostaje fokusiran na svakodnevnu primjenu svog mandata, proisteklog iz Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija iz 1999, kako bi se osiguralo bezbjedno i zaštićeno okruženje i sloboda kretanja za sve zajednice koje žive na Kosovu. Kfor je povećao broj i trajanje rutinskih patrola širom Kosova, uključujući i sjeverno Kosovo – naveli su iz Kfora za Kosovo onlajn.
Kosovski premijer Aljbin Kurti poručio je danas da je zajedno sa ministrom policije Đeljaljom Svečljom imao sastanak sa komandantom Kfora, na kojem je razgovarano o bezbjednosnoj situaciji, ali da nema informaciju da se Kfor sprema da interveniše na sjeveru Kosova i zamijeni specijalne jedinice kosovske policije, kako su naveli pojedini albanski mediji, prenose Novosti.
Vojnici Kfora pojavili su se prije oko sat vremena u blizini administrativnog prelaza Jarinje gdje su već osam dana stacionirani pripadnici specijalnih jedinica kosovske policije, javlja Kosovo onlajn
Riječ je o američkim, poljskim i kanadskim vojnicima u okviru misije Kfora na KiM, navodi portal.
Ne zna se još da li su na Jarinje stigli kako bi “zamijenili” prištinske specijalce i da li to znači da će oklopna vozila kosovske policije da se povuku, prenosi RTRS.
Podsjećamo, protest Srba s Kosova i Metohije, nezadovoljnih raspoređivanjem specijalnih snaga policije na administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak i odlukom Prištine o zamjeni registarskih tablica, ušao je u drugu sedmicu.
Ekipa RTS-a zabilježila je jutros i pripadnike Vojske Srbije na putu koji vodi do Jarinja.
Protest Srba s Kosova i Metohije, nezadovoljnih raspoređivanjem specijalnih snaga policije na administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak i odlukom Prištine o zamjeni registarskih tablica, ušao je u drugu sedmicu.
Ekipa RTS-a zabilježila je jutros i pripadnike Vojske Srbije na putu koji vodi do Jarinja.
Trenutno su tu četiri oklopna vozila koja su od administrativne linije udaljena manje od dva kilometra. Riječ je o dva “Lazara” i dva “Miloša”.
Nisu uspjeli da saznaju iz koje su jedinice pripadnici Vojske koji su pored njih. Vojska Srbije posjeduje bazu koja je u blizini Jarinja.
Vojska Srbije je u povišenoj borbenoj gotovosti zbog situacije na sjeveru Kosmeta, a u protekla tri dana ovu teritoriju nadlijetale su i borbene letjelice Vojske Srbije.
Na terenu nema nagovještaja skorog rješenja, javlja reporter RTS-a. Ne povlače se pripadnici specijalne jedinice kosovske policije. Zbog njihovog prisustva Srbi ne prestaju da se okupljaju i zahtijevaju povlačenje uredbe o probnim tablicama za automobile iz centralne Srbije.
Dok se to ne dogodi, Srbi drže u blokadi magistralne pravce Raška – Leposavić i Ribariće – Zubin Potok.
Okupljeni Srbi, koji su tu već osmi dan, ponavljaju da će Beograd i Priština sjesti za pregovarački sto i u Briselu doći do rješenje.
Jutros u četiri izvršena je smjena pripadnika Rosu i, kao i ranije, protekla je mirno, bez provokacija Srba.
Kosovski portali prenose najave da će albanski premijer Edi Rama danas zvanično posjetiti Prištinu, u koju stiže nakon zasjedanja Generalne skupštine UN.
On će, kako je najavljeno, imati sastanak s predsjednikom prištinske vlade Aljbinom Kurtijem, ali ne sa predsjednicom privremenih institucija Vjosom Osmani i predsjednikom Skupštine u Prištini Glaukom Konjufcom.
Već tri dana nalijetali su i ratni vazduhoplovi snaga bezbjednosti Srbije. Viđeni su prvo naleti borbenih helikoptera, naleti “orlova” i MiG-ova 29, i nalet dva “orla” u niskom letu. Prostor je nadlijetao i helikopter Kfora.
Jučerašnji naleti aviona srpskog ratnog vazduhoplovstva i helikoptera Kfora odvijali su se u vrijeme kada su ministar odbrane Nebojša Stefanović i načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Milan Mojsilović, obišli dio vojnih snaga koje se nalaze u stanju povišene borbene gotovosti, a raspoređene su u okviru taktičkih grupa koje se nalaze u garnizonu u Raški, vojnoj bazi “Rudnica” i na pravcu ka administrativnom prelazu Jarinje.
S njima je bio i ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko.
Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti je, nakon telefonskog razgovora s visokim predstavnikom Evropske unije Žozepom Boreljom i generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, poručio da je dijalog jedini put da se dođe do “pravednih rješenja” za situaciju na sjeveru Kosova i Metohije.
“Razgovarali smo o vladavini zakona, miru i bezbjednosti, o potrebi deeskalacije na sjeveru Kosova. Dijalog je jedini način da se pronađu pravedna rješenja”, napisao je Kurti na svom Twitter nalogu.
Na sjeveru Kosova i Metohije, na administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak, već osam dana nalaze se specijalne snage kosovske policije ROSU, nakon odluke prištinskih vlasti o zamjeni registarskih tablica.
Zbog tih jednostranih mjera Prištine, Srbi sa sjevera Kosova i Metohije već osmi dan zaredom protestuju na prelazima Jarinje i Brnjak.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom se osvrnuo na uspehe i rezultate koje je Srbija ostvarila u poslednje vreme.
“Minimalac je 300 evra u Srbiji danas, 2013. godine je bilo 159 evra. U Beogradu je prosečna plata 700 evra, a u Srbiji 560. Sada smo prvi u regionu”, istakao je on.
Dodao je i da će penzioneri dobiti, osim nedavno podeljenih 50 evra, još 30, pa još 20 evra i još 20.000 dinara u februaru, i sve to uz povećanje redovnih penzija.
“Plate će biti povećane između 7 i 9 odsto. I to u doba korone”, naglasio je on, a govorio je i o Fakultetu muzičkih umetnosti.
“Izgradićemo potpuno novu zgradu. Potrošićemo više od 150 miliona na koncertnu dvoranu”, rekao je on.
Takođe, još jednom je akcenat stavio na to koliko je bolnica izgrađeno i obnovljeno, a najavio je i da će se “od Beograda do Novog Sada uskoro voziti brzinom od 200 kilometara na sat”.
Uporedio je rezultate Srbije i sa Hrvatskom.
“Srbija 2013. godine imala je preko 33 milijarde, oni 15 ili 16 milijardi više. Na kraju ove godine, mi ćemo biti na 51, oni na oko 52. A oni primaju mnogo više od EU”, rekao je on.
Takođe, naveo je i da je važno da nastavimo dalje i da ne odgovaramo na uvrede.
“Bog im je podario fantastičnu obalu”, kaže i dodaje da to nije neka prednost jer “najjače evropske države nemaju izlazak na more”.