VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Orban: Sankcionisanje ruskog energetskog sektora je crvena linija za Mađarsku

    Orban: Sankcionisanje ruskog energetskog sektora je crvena linija za Mađarsku

    Premijer Mađarske Viktor Orban je jučer, 6. aprila, izjavio da će njegova država blokirati bilo koji pokušaj Evropske unije da onemogući uvoz nafte i plina iz Rusije.

    Smatra da Rusija jeste kriva za rat u Ukrajini te ju je nazvao agresorom. Osudio je zločine koji se čine u Ukrajini te je pozvao da se oni istraže. Saglasan je i s tim da je jedinstvo važno za Evropsku uniju.

    Međutim, kako je kazao, sankcionisanje ruskog energetskog sektora, kojeg čine i nafta i plin, je crvena linija. Prema njegovim riječima, to bi ubilo Mađarsku te značajno nanijelo štetu evropskoj ekonomiji.

    Orban je pozvao EU da poduzme mjere protiv poskupljenja potrepština izazvanih poskupljenjem energenata. Ukazao je da je Mađarska spremna kupovati od Rusije energente u rubljama ako to od nje bude tražila.

    Izjavio je da je ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, predsjednika Francuske Emmanuela Macrona i kancelara Njemačke Olafa Scholza pozvao na sastanak u Budimpešti kako bi razgovarali o mogućnosti prekida rata u Ukrajini. Istakao je da Putin ima određene uslove kako bi se taj sastanak i desio.

    Mađarskom premijeru nisu prihvatljive ni kritike od Zelenskog na račun Zapada kojem je zamjerio to da Ukrajini ne šalje dovoljno oružja. Ponovio je da Mađarska neće slati oružje. Zelenskom je poručio da mu je “loša navika” to što svima govori šta trebaju raditi. Pozvao ga je da to ne čini.

    Orbanova radikalno desna stranka Fidesz je na parlamentarnim izborima 3. aprila uvjerljivo pobijedila – dobila je 53 posto glasova. Time je Orban osigurao četvrti premijerski mandat, prenosi Euronews.

  • Grlić Radman: I Hrvatska će protjerati dio ruskih diplomata

    Grlić Radman: I Hrvatska će protjerati dio ruskih diplomata

    Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman najavio je u srijedu u Bruxellesu da će i Hrvatska protjerati dio ruskih diplomata, kao što su već učinile brojne članice EU-a i NATO-a.

    “To ćemo učiniti iz solidarnosti i kao reakciju na ovo što se događa, na ove stravične prizore iz Buče i drugih ukrajinskih krajeva”, rekao je Grlić Radman dolazeći na sastanak ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.

    Istaknuo je da to snažno podsjeća na tragične događaje od prije više od 30 godina u Vukovaru, njegovu herojsku obranu i žrtve.

    Niz država članica NATO-a i EU-a odlučilo je protjerati dio ruskih diplomata nakon izvješća o otkriću masovnih grobnica i ubojstava civila u ukrajinskom gradu Buči, poslije povlačenja ruskih vojnika.

    Ministri vanjskih poslova 30 država članica NATO-a razgovarat će u srijedu navečer i u četvrtak o daljnjoj pomoći Ukrajini.

    Oni će razgovarati o slanju protutenkovskog oružja, protuzračnih sustava, kibernetičkoj pomoći, opremi za zaštitu od kemijskih i bioloških prijetnji.

    U četvrtak će im se pridružiti ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba koji će ih izvijestiti o posljednjem razvoju događaja, uključujući i o pregovorima između Kijeva i Moskve.

    Na sastanku će također sudjelovati i Finska, Švedska, Gruzija i Europska unija, kao i partneri azijsko-pacifičkog područja Australije, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje.

    Na sastanku će se razgovarati i o novom Strateškom konceptu, koji bi trebao biti usvojen na samitu Saveza krajem lipnja u Madridu.

    “Pripremamo novi Strateški koncept kako bi Savez mogao odgovoriti na sve oblike prijetnji, kako bi bio učinkovitiji i što jači”, rekao je Grlić Radman.

    Dodao je da se u tom dokumentu zadržava politika proširenja, tzv. politika otvorenih vrata, ističući da se Hrvatska zauzima za uključivane zemalja zapadnog Balkana u NATO.

  • Dogovorena manjinska vlada Crne Gore

    Dogovorena manjinska vlada Crne Gore

    Manjinsku vladu Crne Gore koju će predvoditi Dritan Abazović, činiće, pored koalicije Crno na bijelo, SNP, SD, SDP i manjinske partije.

    Kako prenosi crnogorski portal Borba, SNP je popustio pod pritiskom i pristao na ulazak SDP-a i SD-a u buduću izvršnu vlast, čije će odluke u Skupštini podržavati 29 poslanika DPS-a.

    Novi partneri u vršenju vlasti su se takođe dogovorili da mjesto predsjednika Skupština pripadne partiji koja je razvlašćena na izborima od 30. avgusta 2020. godine.

    Konstituenti nove vlasti su odlučili da smijene sve kadrove pobjedničkih lista Za budućnost Crne Gore i Mir je naša nacija kojima su te pozicije pripadala na osnovu rezultata istorijskih izbora od prije godinu i osam mjeseci.

    Njih će pored kadrova koalicije Crno na bijelo i SNP-a zamijeniti ljudi koji su javne funkcije pokrivali iz vremena DPS-ove diktature.

    I na kraju treba dodati da je proces formiranja manjinske vlade finalizovan pod intezivnim pritiscima zapadnih ambasada u Podgorici kojima su prethodnih dana izložene političke grupacije koje će biti dio manjinske vlade.

  • Dačić poručuje da će razgovore o formiranju vlasti u Srbiji voditi samo s Vučićem

    Dačić poručuje da će razgovore o formiranju vlasti u Srbiji voditi samo s Vučićem

    Predsjednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da je SPS još prije izbora postigla čvrst dogovor sa Srpskom naprednom strankom (SNS) i njenim liderom Aleksandrom Vučićem o saradnji poslije izbora, kao i da razgovore o formiranju vlasti mogu voditi samo sa SNS i Vučićem.

    Kao što sam više puta govorio, Socijalistička partije Srbije je još prije izbora postigla čvrst dogovor sa Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom o saradnji poslije izbora, i o tome smo jasno govorili tokom cijele izborne kampanje. Mi smo strateški partneri. U skladu sa tim, razgovore o formiranju vlasti možemo voditi samo sa Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom – rekao je Dačić za Tanjug.

    Dačić je naveo da se to odnosi i na formiranje vlasti u Beogradu, gdje, kako je dodao, SPS očekuje poziv Aleksandra Vučića i SNS nakon proglašenja konačnih rezultata.

    – Ne vidimo svrhu ni razlog da o tome razgovaramo sa drugima, sa Ðilasovom i Zelenovićevom koalicijiom. Za razliku od desničarskih partija koje su ušle u gradsku skupštinu, naša desetogodišnja koalicija sa SNS nikad nije bila bazirana na brojkama, već na zajedničkim ciljevima u interesu Srbije – naglasio je Dačić u izjavi za Tanjug.

  • RIK objavio nove rezultate izbora u Srbiji

    RIK objavio nove rezultate izbora u Srbiji

    Republička izborna komisija objavila je jutros rezultate parlamentarnih izbora na osnovu obrađenih 98,73 odsto biračkih mjesta, a najviše glasova ima lista “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve” – 42,91 odsto glasova, odnosno 120 skupštinska mandata.

    Na drugom mjestu je koalicija “Ujedinjeni za pobedu Srbije” sa osvojenih 13,69 odsto glasova ili 38 mandata, a treća lista “Ivica Dačić – premijer Srbije” koja je osvojila 11,43 odsto glasova ili 32 mandata.

    Koalicija NADA ima 5,38 odsto glasova i 15 mandata, Dveri-POKS 3,81 odsto i 10 mandata, Zavetnici 3,72 odsto i 10 mandata, “Moramo” 4,69 odsto i 13 mandata, Suverenisti 2,28 odsto, “Ajmo ljudi” 1,67 odsto, Otete bebe Ana Pejić 0,82 odsto.

    Kada je riječ o manjinama, Savez vojvođanskih Mađara za sada ima 1,58 odsto i pet mandata, Muftijin amanet 0,95 odsto i tri mandata, Zajedno za Vojvodnu 0,64 odsto i dva mandata, SDA Sandžaka 0,54 odsto i dva mandata, Alternativa za promene 0,09 odsto, Koalicija Albanaca 0,26 odsto, Romska partija 0,17 odsto i Ruski manjinski savez 0,25 odsto.

    Prema podacima RIK-a, izlaznost na parlamentarnim izborima bila je 58,71 odsto od ukupnog broja upisanih birača.

  • Zdravko Ponoš napustio Narodnu stranku

    Zdravko Ponoš napustio Narodnu stranku

    Narodna stranka saopštila je da je Zdravko Ponoš danas istupio iz te stranke.

    “Zdravko Ponoš, čiju je kandidaturu za predsjednika Srbije podržala Narodna stranka, danas nas je obavijestio o istupanju iz Narodne stranke”, navodi se u saopštenju.

    Precizira se da je Ponoš stranci poslao imejl u kojem je napisao: “Poštovani, ovim putem vas obaveštavam da istupam iz Narodne stranke.”

    Narodna stranka je u saopštenju zahvalila Ponošu na svemu što je uradio i poželjela mu sreću u budućem političkom djelovanju.

  • Kurti: Rusija može pokušati proširiti sukob putem svojih “proxyja” na Balkanu – Srbije i RS-a

    Kurti: Rusija može pokušati proširiti sukob putem svojih “proxyja” na Balkanu – Srbije i RS-a

    Albin Kurti u razgovoru za CNN rekao je da Srbija želi evropski novac, rusko oružje, kineske investicije i američku toleranciju te da nije neutralna kako se predstavlja.

    “Ali Srbija nije neutralna. Srbija je na strani Ruske Federacije i zato moramo da budemo oprezni”, upozorio je Kurti.

    Ponovo je govorio o srpskim bazama, navodeći da su ukupno 42 stacionirane u blizini Kosova.

    Podcrtao je da Kosovo mora da bude veoma oprezno jer bi Srbija “mogla da odigra ulogu proxyja Ruske Federacije na Zapadnom Balkanu”.

    “Rusko ministarstvo odbrane ima posebnu kancelariju u okviru Ministarstva odbrane Srbije. Sada, kada ruski ‘blic krig’ u Ukrajini propada, mi smo zabrinuti da oni mogu da pokušaju da prošire sukob i da Zapadni Balkan može da bude novo rusko bojište putem njihovih proxyja (posrednika) – Srbije ili Republike Srpske”, rekao je Kurti.

    Kurti je poručio da se Priština ne plaši i da je Kosovo povećalo budžet za odbranu za 52 posto. Također je naveo da se u regionu vodi tzv. hibridni rat te ponovio da je u Nišu stacioniran Ruski humanitarni centar koji je prilično blizu Prištine.

    “Hibridni rat nije zamjena za rat, već samo njegova pripremna faza“, dodao je kosovski premijer navodeći ponovo da je Priština zabrinuta i na oprezu, ali ne i uplašena, a ujedno zbog toga što su partneri Kosova SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka.

    Kurti je kazao da je svjestan da NATO znači sigurnost za sve članice Alijanse.

    “Kosovo još uvijek nije u NATO-u, ali je NATO na Kosovu“, poručio je.

    On je naveo da je Rusija počinila ratne zločine u Ukrajini i da bi se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prije ili kasnije trebalo suditi pred Međunarodnim sudom pravde

    Intervju za CNN Kurti je ujedno iskoristio kako bi ponovo kazao da su srpske snage – policija, vojska i paramilitarne formacije prije 23 godine “počinile genocid nad Albancima”.

    “Tada je 860.000 Albanaca protjerano sa Kosova, više od 80 posto populacije je protjerano iz svojih kuća, imamo 20.000 žena i djevojčica koje su silovane, više od 12.000 nenaoružanih civila je ubijeno i 120.000 kuća je uništeno ili zapaljeno“, tvrdi kosovski premijer.

  • Od dve ruske banke zavisi prehrambena sigurnost Hrvatske?

    Od dve ruske banke zavisi prehrambena sigurnost Hrvatske?

    Vlasništvo ruskih banaka nad najvećim proizvođačem i trgovcem hranom u Hrvatskoj otvara brojna neugodna pitanja o vezanom riziku u kontekstu rata u Ukrajini.

    “Nadajmo se da aktuelna situacija neće na najgori mogući način razotkriti koliko smo pogrešili s Agrokorom u vrieme njegovog kraha i državnog spašavanja prije nekoliko godina”, rekao je za DW ekonomista Ljubo Jurčić o sadašnjim iskušenjima u koja silom prilika dospeva najveći hrvatski tržišni protagonista u sektoru proizvodnje i trgovine hranom.

    Štaviše, to je ujedno najveći korisnik javnih podsticaja u poljoprivredi. Rizični kontekst je napad Rusije na Ukrajinu, naravno, te pretnja po evropsku tzv. prehrambenu sigurnost.

    Većinski suvlasnici Agrokora, odnosno novije grupacije Fortenova koja je preuzela njegove ogranke nakon navedenog kraha, jesu dve ruske banke. Hrvatsku ispostavu jedne od njih, Sberbanke, matica je nedavno prodala državnoj Hrvatskoj poštanskoj banci. Ipak, s time nije rešen i udeo u Agrokoru, ostajući vezan za matičnu bankarsku instancu. Obe ruske banke, Sberbanka i VTB, u međuvremenu su najavile prodaju svog vlasništva nad tom hrvatskom kompanijom, doduše. No dok se to ne dogodi, ostaje potencijalna izloženost Agrokora stresu izazvanom ratnim okolnostima, od kreditiranja do upravnih odnosa.

    Strateška industrija se ne prodaje

    U sličnom tonu se nelagoda oseća s obzirom na ukupnu hrvatsku prehrambenu sigurnost, pored svih ostalih faktora, npr. globalne inflacije uzrokovane pandemijom. Akcijske mere se pak kolokvijalno nazivaju i vatrogasnim, umesto strateških ekonomsko-političkih koraka. A potonji su morali biti preduzeti pre ikakve krize, upravo zbog preveniranja problema u takvim situacijama. “Nadležni fond“, dodaje Jurčić, “nije smeo da deluje na onakav način. Ispustili smo stratešku industriju izvan državnih ruku. To se tako nipošto ne radi.”

    “Trebalo je promeniti samo jedan član zakona i zadržati kompaniju u našim rukama. Izgubili smo ogroman kapital, a bojim se da ćemo, ako nešto ode ukrivo, na teži način naučiti šta to znači. Agrokor je i dalje hrvatsko pravno lice, ali nemamo uticaja na tokove u njemu. Zato se takve industrije ostavljaju pod državnim nadzorom, da im se poslovanje lakše usmeri u domaćem interesu. Postoje razni načini da se to ostvari. Razvijenije zemlje to i tekako znaju i praktikuju“, jasan je ovaj profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

    Geopolitika opet u igri

    U sličnom smeru razmišlja Luka Brkić, profesor ekonomske politike na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka. On upozorava da se isti problem pokazuje kod energetske politike Republike Hrvatske. Inače, naglašava DW, zanimljivo je kako se nagađa da bi i Agrokor nakon prodaje mogao da završi u rukama mađarskog kapitala. Tačnije, u vlasništvu jednog tajkuna koji se dovodi u vezu s državnim interesom i uticajem zvanične Budimpešte. No, ovaj sagovornik DW-a napominje da se njegova opaska tiče bilo kojeg stranog vlasništva nad hrvatskim resursima.

    “Strateškim resursima ili sektorima, naime, onima presudnim za elementarno preživljavanje države i naroda“, pojašnjava Brkić za DW, “a to se ne sme prepuštati nekom imaginarnom tržištu, jer tamo ne nalazimo idealne konkurentske relacije. Prečesto su to, recimo, oligopolne strukture. Na benzinskim pumpama u RH stoga ne možete naći zaista različite cene. Neoliberalna paradigma je utoliko promašena stvar, što možemo videti sad kad se u igru vratila geopolitika, iako su gotovo svi tvrdili da je ona prošlost. Previše se olako poverovalo u to.”

    Milost i nemilost trgovaca

    Krize najzornije pokazuju da sam opstanak društvenih zajednica zavisi od posebnih državnih ekonomskih politika umjesto slepog podvrgavanja ekonomije deregulisanom tržištu. “Da su te politike vođene valjano u slučaju Agrokor, bili bismo puno sigurniji. Jasno, to još ne znači da će nam se dogoditi nešto fatalno. Ali, gubi se iz vida i da RH ima još jedan spor u arbitraži, koji može izazvati nova preslagivanja vlasništva. To je moguća pretnja, neizvesnost svakako. Ne sugerišem da postupimo kao Tramp s Huaveijem, ali bolja zaštita nacionalne sigurnosti u ekonomiji nam je ipak neophodna”, kaže Brkić.

    On se povrh toga složio i s konstatacijom DW-a da različiti državni funkcioneri u hrvatskoj ekonomiji ispoljavaju jedan isti problematičan refleks, za šta imamo primere Borislava Vujčića i Zdravka Marića. Guverner centralne banke RH i ministar finansija na jednak su način, u razmaku od par meseci, savetovali građane u vezi s rastom cena. Obojica su javno predložili da, kad kupac uoči neopravdano visoku cenu određenog artikla, ode u drugu trgovinu. Tamo će navodno pretrpeti korektan trošak, bez dodataka koji nisu opravdani realnom inflacijom i sličnim uzrocima.

    Već i primer s cenama benzina, koji je naveo Luka Brkić, pokazuje da takva potrošačka taktika ne bi spasila nikoga, naprotiv. Jer, bez državnog nadzora i sistema sankcija nije pametno očekivati da će ijedan trgovac propustiti šansu da ostvari dodatnu zaradu pomoću svojevrsnog lova u mutnom. Ili to vredi za ogromnu većinu njih, a u kriznim vremenima nije dobro ostati na milost i nemilost trgovačkoj etici. Kad je posredi jedan koncern poput Agrokora, te njegove delikatne vlasničke strukture, onda je ta izvesnost još očiglednija.

    Sindikati bez javnog uticaja

    “Treba pritom priznati i da u našem javnom prostoru danas ima dosta histerije u odnosu na Ruse“, kaže o tome Ljubo Jurčić, “i prema našem odnosu s njima. Ne bi trebalo preterivati, makar ne u pitanjima oko Agrokora. Ponavljam, firma je domaće pravno lice, a finansije Rusa su pod sankcijama. To ne znači da Agrokor neće moći poslovati dok je njihov, nego da oni ne mogu iz njega izneti dobit ili novac od prodaje udela, zbog blokade računa. No ostaje zaključak da se ne treba izlagati riziku ni kad sve funkcioniše normalno, a kamoli sad.”

    Najzad, DW dodaje kako sindikati vezani uz Agrokor ne žele javno da iznose stajališta o napetosti usled raspleta ili novog zapleta. “Sindikat trgovine Hrvatske ne komentariše procese vezane uz promenu vlasništva, i samo vlasništvo, nad trgovačkim društvima u kojima deluje. U tim društvima, pa i onim iz sistema Fortenove, bitna nam je stabilnost poslovanja društva i sigurnost radnih mesta. Tamo imamo razvijen socijalni dijalog, potpisan kvalitetan kolektivni ugovor. Od početka godine, dogovorili smo i povećanje plaća za većinu radnika“, rekla je za DW Zlatica Štulić, predsednica STH-a.

  • Vučićeva najbliža saradnica Zorana Mihajlović poručila Dačiću: Nećeš biti premijer Srbije

    Vučićeva najbliža saradnica Zorana Mihajlović poručila Dačiću: Nećeš biti premijer Srbije

    Ivica Dačić neće biti premijer, poručila je članica Predsjedništva Srpske napredne stranke (SNS) Zorana Mihajlović, navodeći da je generalno protiv koalicije naprednjaka sa Socijalističkom partijom Srbije (SPS).

    “Ne znam da li ću ja biti u Vladi, ali mi se čini da sa sigurnošću mogu reći ko neće biti premijer. Ivica Dačić neće biti premijer. Ja sam generalno protiv koalicije sa SPS-om, mislim da se mnogi kače na leđa SNS-a i predsjednika Vučića i došlo je vrijeme da vidimo ko je za i ko hoće da zajedno radi u interesu zemlje, a ko samo govori da je za to, a radi drugačije”, rekla je Mihajlović za TV Happy.

    Dačić ne krije da bi volio voditi Vladu, a čak se njegova lista na izborima zvala “Ivica Dačić – premijer Srbije”.

    Mihajlović je ocijenila da “pravo na slavlje ima samo predsjednik Aleksandar Vučić, jer je napravio historijski rezultat”.

    “Dva puta pobijediti u prvom krugu na direktnim izborima, i to sa većim brojem glasova drugi put je historijski rezultat. Bila sam na lokalu, obilazila Srbiju, i mislim da bismo mi kao stranka trebalo da razgovaramo da vidimo šta se desilo. Mislim da smo mogli mnogo bolje, prije svega kada je riječ o rezultatima na parlamentarnim i beogradskim izborima. I dalje smo najjača stranka u Skupštini, ali željeli smo više i trebalo bi da razgovaramo da vidimo gdje smo griješili i kakvu su nam poruku poslali građani”, rekla je ona.

    Mihajlović ocijenila da su mnoge partije na izborima zloupotrebile krizu u Ukrajini, a da su SNS i Vučić donosili odluke u interesu države, a ne stranke.

    Ona je rekla da su “mnoge stranke zloupotrijebile osjećaj građana Srbije u odnosu na prijateljstvo sa Rusijom”, dok je SNS “trpjela udarce političkih protivnika”.

    “Što se tiče SPS-a, oni se raduju, ali nisam sigurna da su ostvarili pravu pobjedu. Mislim da su stajali sa strane i palili patriotske vatre, a oni su naši koalicioni partneri i ako država donese teške odluke koje nisu popularne, ali su važne za državu, onda treba te odluke i da poštuju”, ocijenila je Mihajlović, prenio je Fonet.

  • Brnabić: Ne znam da li ću ostati premijerka

    Brnabić: Ne znam da li ću ostati premijerka

    Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je danas, odgovarajući na pitanja novinara u Mostaru, da ne zna da li će ostati premijerka, ali da u ovom trenutku i nije prioritet ko će kakvu funkciju dobiti u novoj vladi, već je važno da se nastavi sa radom na unapređenju životnog standarda građana i očuvanju mira i stabilnosti u zemlji.

    “Juče sam imala sastanak sa predsednikom Aleksandrom Vučićem. Razgovarali smo o izbornim rezultatima sa timom iz SNS-a, ali smo se više bavili šta možemo u ovom trenutku da uradimo za Srbiju, jer su izbori iza nas, a moramo da se fokusiramo na krizu koja je pred nama”, rekla je Brnabić, koja je u Mostaru prisustvovala otvaranju Međunarodnog sajma privrede.

    Brnabić je navela da njena stranka mora da obezbijedi kontinuiran rast i razvoj zemlje, kao i nova radna mjesta i veće plate i penzije.

    Napomenula je da je većina građana na izborima ukazala poverenje SNS-u i predsjedniku Vučiću, dodajući da su već 4. aprila nastavili da sprovode svoju političku agendu, kako bi do kraja 2026. prosječne plate u zemlji bile 1.000 evra, a penzije 500 evra.

    Brnabić je naglasila da će se o tome ko će imati koju funkciju u vladi i ko će šta raditi tek razgovarati sa predsjednikom Vučićem i ostalim članovima stranke.

    Ona je zahvalila svim građanima na ukazanom povjerenju listi “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve”, i na tome što su doprinijeli istorijskoj pobjedi Vučića.

    Na pitanje da li će ostati premijerka Srbije, Brnabić je rekla da u ovom trenutku to nije važno:

    “Ne znam da li ću ostati premijerka Srbije i to je u ovom trenutku najmanje važno”, poručila je Brnabić.