Kategorija: Region

  • Eskobar: “Dobili smo uvjerenja da ne žele sukobe na sjeveru Kosova”

    Izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar nakon sastanka sa čelnicima institucija u Prištini istakao je da su ga oni uvjerili da ne žele eskalaciju situacije.

    Eskobar je naveo da su Miroslav Lajčak i on tu kako bi se optimizam lidera Kosova i opozicionih stranaka da ne dođe do eskalacije, pretočio u činjenicu, prenosi Kosovo onlajn, pozivajući se na Kljan Kosova.

    – Uvjeravali su nas da ne žele nikakvu eskalaciju, ne žele nasilje 1. septembra. Dakle, danas smo ovde da se pobrinemo da sve te dobre želje i sav taj optimizam budu pretočeni u dobro zemlje – rekao je Eskobar, prenosi Blic.

  • Selaković o djelovanju UNDP na Kosovu “Srbija očekuje poštovanje Rezolucije Savjeta bezbjednosti”

    Selaković o djelovanju UNDP na Kosovu “Srbija očekuje poštovanje Rezolucije Savjeta bezbjednosti”

    Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković rekao je danas da je UNDP obavezan da na Kosovu i Metohiji funkcioniše u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1244, uz poštovanje principa statusne neutralnosti.

    Selaković je na sastanku sa novim rezidentnim predstavnikom UNDP-a u Srbiji Jakupom Berišom ukazao da se Srbija trudi da bude najveći promoter i garant mira i stabilnosti u regionu, boreći se, između ostalog, na taj način i za nastavak svog ekonomskog razvoja, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

    Šef srpske diplomatije istakao je da je za Srbiju UN jedna od najznačajnijih multilateralnih organizacija, kako u kontekstu očuvanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta, tako i kao partner u obezbjeđivanju osnova za održivi razvoj.

    On je podsjetio na to da Srbija učestvuje u kolektivnim naporima za postizanje Ciljeva održivog razvoja i sprovođenje Agende održivog razvoja do 2030. godine, odnosno stvaranje boljeg i prosperitetnijeg, ali i sigurnijeg i stabilnijeg svijeta.

    Selaković je naveo da Srbija sve više ulaže u zelenu agendu, da su budžetska izdvajanja za projekte u oblasti zaštite životne sredine veća nego ikada, te da pozitivno ocjenjuje saradnju sa UNDP u oblasti pružanja tehničke pomoći i ekspertize za razvojne projekte.

  • Hrvati žele da renoviraju Goli otok

    Hrvati žele da renoviraju Goli otok

    Na “Dan sećanja na žrtve totalitarnih režima, Hrvati se dosetili kako najozloglašenije ostrvo u Jugoslaviji treba rehabilitovati.

    Današnje obeleževanje “Sećanja na žrtve totalitarnih režima” nije moglo proći bez žestokog sukoba mišljenja. Naime, hrvatska organizacija “Documenta”, odnosno tamošnji centar za sukobljavanje sa prošlošću, osvrnuo se na urušavanje simbola mučenja političkih zatvorenika – Goli otok, u želji da ovaj zastrašujući spomenik otrgne od urušavanja i apelujući da se što pre preduzmu mere kako bi ostao očuvan:

    “Zabrinjava što se nakon isteka rješenja o preventivnoj zaštiti Golog otoka u 2019. godini nastavlja daljnja devastacija preostalih zgrada. Ponovo smo pozvali Ministarstvo kulture i medija na izdvajanje sredstava za izradu konzervatorske podloge i zaštitu”, saopštili su utorak iz “Documenta”.

    Kao razlog, naveli su, kako oni misle da će rušenjem zastrašujućeg zatvora, deca ostati bez mesta na kom bi mogla da uče o istoriji. Pre svega o stradanju svojih sunarodnika.

    Zamenik nemačkog ambasadora u Hrvatskoj, primetio je da je Goli otok mesto na kom tendeciozno nema informacija o onome što se tamo, zapravo, događalo. “Ovo je mesto dostupno svima, a svedočenja nema nigde”.

    Sa druge strane, javnost i u Hrvatskoj ali i na prostoru ex Jugoslavije je podeljena. Mnogi su mišljenja da bi kazamat trebalo sravniti sa zemljom. “Ko zna sa koliko je krvi ta zemlja popila.” – Kaže tviteras zgranut činjenicom da bi ovaj spomenik i mučilište trebalo obnoviti.

    Goli otok je bio zatvor i surovi radni logor za političke zatvorenike, pre svega pristalice staljinizma nakon raskola Tita i Staljina. Osnovan je 1948. godine kao logor za internirce, u vreme očekivane invazije na Jugoslaviju od strane zemalja Istočnog bloka, predvođenih Sovjetskim Savezom.

    Kroz golgotu ovog ostrva prošlo je tačno 16.101 zatvorenik i zatvorenica. Većina je preživela, ali onih 413 koliko po službenim beleškama je preminulo na zlokobnom mestu, umrlo je u najgorim mukama. Uglavnom od batina, izgladnjivanja i mučenja.

    Jovo Kapičić, idejni tvorac ovog mesta, do smrti se nije odrekao svog čeda, rezignirano odbijajući činjenicu da je stvorio simbol tiranije. Kroz njegovu vizuru Goli otok je bio ustvari mesto koje je ljudima omogućavalo da se pokaju i postanu bolji ljudi, kako je svojevremeno izjavio za “Code” magazin.

    Mnogi se ne bi složili sa njim. Pre svega žrtve i njihove porodice. Mnogi su i protiv rehabilitacije ovog strašnog kazamata uprkos tome što pobornici obnove kažu da će živeti kao opomena.

  • Eskobar u Prištini razgovarao s Osmani, nema izjava za medije

    Eskobar u Prištini razgovarao s Osmani, nema izjava za medije

    Izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar počeo je večeras svoju posjetu Prištini susretom sa predsjednicom privremenih prištinskih institucija Vjosom Osmani, prenose prištinski mediji, navodeći da je sastanak trajao dva sata i da američki zvaničnik nije želio da daje izjave za novinare.

    Osmani je poslije sastanka na Fejsbuku poručila da je partnerstvo Prištine sa SAD i dalje od suštinskog značaja, kao i da je svaka odluka Prištine donijeta u skladu sa demokratskim vrijednostima i ustavom tzv. Kosova.

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak doputovaće sutra u Prištinu gdje bi trebalo da razgovara sa Osmani i premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, nakon čega će zajedno sa Eskobarom u četvrtak posjetiti Beograd.

  • Preminuo potpredsjednik Skupštine Srbije Božidar Delić

    Preminuo potpredsjednik Skupštine Srbije Božidar Delić

    Potpredsjednik Skupštine Srbije, general u penziji Božidar Delić preminuo je danas, potvrđeno, prenose mediji.

    Delić je početkom mjeseca, po konstituisanju Skupštine Srbije, izabran za jednog od njenih potpredsjednika, piše Tanjug.

    Na izborima 3. aprila bio je nosilac liste koalicije Nada, DS S-POKS, kao predsjednik pokreta “Nema nazad – iza je Srbija”.

    Delić koji ima bogatu vojnu bografiju rođen je 8. januara 1956. godine u Petrovcu kod Ðakovice, a penzionisani je general-major Vojske Srbije.

    Vojnu akademiju je upisao u Beogradu, a završio u Sarajevu 1977. godine, da bi po završetku školovanja kao pješadijski potporučnik bio raspoređen u Bileći.

    Učestvovao je u ratu u Hrvatskoj (1991-1992), obavljao dužnost načelnika štaba 715. motorizovane brigade Vojske Republike Srpske u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, bio je komandant 549. mehanizovane brigade Vojske Jugoslavije (1995-1999) tokom rata na KiM, a potom komandant Beogradskog korpusa.

    Penzionisan je 2005. godine.

    Kao svjedok odbrane, pojavio se pred Haškim tribunalom u procesima protiv Slobodana Miloševića i generala Vladimira Lazarevića.

    U Srpsku radikalnu stranku se učlanio 2006. godine, i na parlamentarnim izborima 2007. izabran je za narodnog poslanika, a potom i potpredsjednika Narodne skupštine.

    Za narodnog poslanika je ponovo izabran i na parlamentarnim izborima 2008. godine i ponovo biva biran za potpredsjednika parlamenta.

    Kada je u septembru 2008. godine, došlo do raskola u SRS-u stao je na stranu Tomislava Nikolića i zajedno sa njim osnovao poslanički klub “Napred Srbijo”, a zatim i Srpsku naprednu stranku. Krajem februara 2011. godine, saopštio je da napušta SNS i vratio se u članstvo SRS, i ponovo izabran za narodnog poslanika 2016. godine.

    Nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, kada SRS nije prešla cenzus, zajedno sa potpredsjednikom stranke Nemanjom Šarovićem je ušao u sukob sa rukovodstvom radikala, zbog čega su isključeni iz članstva i osnovali pokret “Ljubav vera nada”.

    U januaru 2022. objavljeno je da je napustio pokret “Ljubav vera nada” i osnovao pokret “Nema nazad – iza je Srbija”, sa kojim je nastupio na izborima ove godine, u okviru koalcije Nada, čiji je nosilac izborne liste bio.

  • Napeta situacija na sjeveru Kosova, spremni spiskovi za hapšenje Srba

    Napeta situacija na sjeveru Kosova, spremni spiskovi za hapšenje Srba

    U baze kosovske pogranične policije Kosova nadomak Jarinja i Brnjaka osim teške građevinske mehanizacije za razbijanje barikada, dopremljene su i hladnjače sa hranom i određena količina oružja.

    KFOR je pojačao prisustvo na putevima po sjeveru. Najkraći opis stanja na terenu: Pripreme za moguće nemire. Srbi kažu: “Iščekujemo”, dodaju “prvi nećemo krenuti”. Prema procjenama svih službi koje djeluju na terenu KiM rizik od izbijanja sukoba je ogroman, prenosi Blic.

    Pregovori u Briselu završili su se bez pomaka i makar nekog rezultata. Za nekoliko dana, od 1. septembra treba da počne sprovođenje mjera vezanih za isprave i registarske oznake. Uvode se nove registracije koje će nositi oznake Republike Kosovo. Rok koji je Vlada u Prištini zacrtala za preregistraciju je 1. novembar. Nepoštovanje ove mjere kao posljedicu ima i zapljenu automobila.

    U većinski albanskom dijelu Kosova i Metohije, Srbi po enklava imaju tablice takozvane RKS međutim, za stanovništvo sjevera Kosova to nije pitanje tek pukih oznaka na automobilima. Većinski srpski sjeverni dio Kosova odbijanje tablica sa oznakom nezavisne države smatra jednostavno rečeno, odbranom dijela srpske teritorije.

    Kosovska policija i njene jedinice su u neprestanoj pripremi za nastupajući termin. U bazama koje se nalaze nadomak administrativnih prelaza Jarinje i Brnjak glačan je teren čime je pristor proširivan, dopremljena je tečka građevinska mašinerija koja treba da razbija barikade. Kako Blic saznaje od izvora u Euleksu danas tokom dana završeno je betoniranje jednog dijela baze, a postavljen je i primopredajnik za radio komunikaciju.

    Srpski izvori sa sjevera prenose za Blic da je u šumi iznad baze bila grupa koja je radila vršila mjerenja. Na pitanje ko su odgovorili su da su iz Prištine iz Ministarstva za lokalno planiranje i razvoj.

    Policajci iz pogranične policije ovog puta dobili su obećanje iz vrha policije da im se neće ponoviti iskustvo prošlogodišnjih nemira kada su pripadnici KP ostali u srpskom okruženju bez hrane i vode, a tek nakon dogovora sa srpskim liderima sa sjevera dozvoljen je konvoj..

    Kako prenosi Blicov izvor ovog puta dopremljena je i dodatna municija, ali i hladnjače sa hranom, gorivo.

    – Sada sudeći po aktivnostima, Priština se priprema za mogući duži sukob. Baze pogranične policije imaju sve što im je potrebno za najmanje 15 dana i to ekstremnih, vanrednih okolnosti – kaže izvor Blica iz Euleksa.

    Jedinica pogranične policije Kosova formirana je međutim, za sasvim druge potrebe – sprečavanje šverca i prenosa roba na alternativnim putevima. U ovom dijelu policije ima samo nekoliko Srba, koji nemaju ulogu ni u komandovanju niti obavještavanju. Ipak jedinica je odavno ‘prevazišla’ ciljeve zbog kojih je i formirana.

    Kako saznaje Blic u jedinicu pogranične policije prije oko četiri mjeseca ubačeno je preko 30 pripadnika NJSO (bivša ROSU) koji su umjesto za borbu protiv šverca obučeni za rukovanje automatskim naoružanjem. Šef te mobilne interventne jedinice je u direktnom kontaktu sa vrhom policije u Prištini. Upravo ova jedinice često radi poslove zaustavljanja i pregleda putničkih vozila. Tanka je linija da li se ovakvo djelovanje može podvesti pod aktivnosti koje im stoje u opisu zadataka jedinice.

    – Da oni zaustavljaju po sjeveru i kod lokalnog naroda to izaziva strah i zebnju. Često se ponašaju arogantno, a u kolima budu i djeca tako da je to dodatna trauma svima – kaže Petar sa sjevera Kosova.

    Dojče vele je prenio iskustva dvoje Srba. Irena Mirić iz Zubinog Potoka jedna je od više desetina građana ove opštine koje je proteklih nedjelja zaustavila interventna jedinica pogranične policije Kosova kada se vraćala sa Gazivodskog jezera.

    – Povoda za pretres nije bilo. Mi smo mladi par koji je doživio neprijatnost da nas specijalci ubacuju u auto dvocjevkama. Prijetili su nam da će nam napisati kaznu, govorili da je sve njihovo. Za mene je to bilo veoma stresno i očekujem da se situacija još pogorša – svjedoči ona za DW.


    Aleksandar Barać iz Leposavića kaže da “ljudi ne gledaju uopšte blagonaklono na njih“. On dodaje da je bio zaustavljen i legitimisan, ali za razliku od Irene, ponašanje policije opisuje kao korektno iako se osjećao neprijatno.

    Izvori Blica svjedoče da se interventna jedinica pogranične policije, a zapravo ubačeni pripadnici NJSO, voze u blindiranim vozilima koja su u vlasništvu njihove primarne jedinice – bivše ROSU. Kako saznajemo u posljednje vreme sa njima u pojedinim akcijama na sjeveru su i pripadnici FIT, koja je se vodi kao najelitnija jedinica na Kosovu. FIT je makar po opisu i zadacima odnosno onome na papiru, pandam srpskom SAJ-u.

    Diplomatski izvori iz Prištine kažu za Blic da upravo FIT ima spiskove za hapšenje Srba.

    Spiskovi za hapšenje Srba
    Pouzdan i precizan broj nije dostupan čak ni diplomatama država naklonjenih prištinskoj vladi. Sa sigurnošću se može ustvrditi da je na spisku najmanje 56 Srba koji se nisu odazvali na razne policijske pozive ili nisu bili na prijavljenim adresama pa su nedostupni kosovskoj policiji.

    – Ono što je sigurno jeste da je riječ o žiteljima sjevera Kosova koje su kosovske bezbjednosne službe ocenile kao remetilački faktor za bezbjednost Kosova jer su učestvovali u pojedinim incidentima – kaže diplomata sagovornik Blica.

    Aktivnost KFOR
    Kada je riječ o Kforu i angažmanu na sjeveru pojačano prisustvo je vidljivo na svakom koraku i bez truda. Snaga ima na svim lokalnim putevima. U Kforu ističu da je pojačano prisustvo i patroliranje “kako bi povećao svijest o situaciji”. Međutim, ostaje nedorečeno i kojoj situaciji.

    Srpski izvori sa sjevera sumnjaju da je Kfor pojačan kako bi pomogao Kosovskoj policiji u rušenju barikada. Izvor Blica navodi da su neke teške mašine za rušenje barikada pored onih koji je KP iznajmio od firmi južno od Ibra, ustupljene upravo od KFOR.

    – Ostaje otvoreno pitanje da li će se KFOR uključiti i kako ukoliko dođe do barikada i sukoba. Ono što je sigurno Kfor se uključuje kada dodje do velikog incidenta – kaže diplomata izvor Blica.


    Jedan odgovor na dilemu je danas i stigao i to od bivšeg američkog ambasadora na KiM Grega Delavia. On je ustvrdio na svom tviter nalogu da je “Srbija je prava prijetnja miru ovde, a ne Kosovo. Kfor, NATO mirovne snage će obaviti svoj posao”.

    Procjene svih službi na Kosovu i Metohiji su identične – rizik od izbijanja sukoba je ogroman. Srbi nemaju dilemu, i stvari su kako kažu jednostavne. Prvi neće krenuti u sukobe, ali ako interventne jedinice krenu da izazivaju i provociraju ili hapse po sjeveru, odgovoriće.

    – Ne znamo da li će se išta dogoditi. Ali ako budu izazvali za šta se i pripremaju i mi uzvratimo posljedica može biti samo sukob velikih razmjera – kaže jedan od učesnika svih barikada.


    Oni koji dobro poznaju teren na sjeveru Kosova imaju i zebnju više u scenariju koji uključuje barikade i nemire. Na lokalnim putevima čak i da razbiju barikade, šta sa mostovima poput onih primjera radi na Gazivodama. Ne postavljaju se samo kamioni sa pijeskom već i cisterne. Kosovska policija sigurna je da ukoliko budu postavljene barikade da će hapsiti. Lokalni Srbi međutim, pitaju se gdje, kako i uz čiju pomoć će biti sprovedeni do južnog djela pa čak i baza nadomak Jarinja i Brnjaka.

    Ukoliko iko bude mogao da nagovori Srbe sa sjevera da na provokacije ne odgovore barikadama, drugi scenario je napuštanje kosovskih institucija. Institucije Kosova bez Srba su povratak na početak na 2000 godinu.

    Po nekima napuštanje institucija može biti način da se međunarodna zajednica pritisne radi kako bi se formirala Zajednica srpskih opština.

  • Vulin: Da li su u EU zločini prema Srbima dozvoljeni?

    Vulin: Da li su u EU zločini prema Srbima dozvoljeni?

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin izjavio je da bi EU morala da se izjasni da li će odustajanje Srbije od potrage za pravdom za pobijenu djecu na Petrovačkoj cesti biti uslov za članstvo u evropskom bloku kao što govore funkcioneri Hrvatske.

    “Da znamo da li su u EU zločini prema Srbima dozvoljeni i da li su to te evropske vrijednosti o kojima nam govore zbog kojih treba da priznamo samoproglašeno Kosovo, ukinemo Republiku Srpsku i uvedemo sankcije Ruskoj Federaciji? Ako put Srbije u EU određuje Hrvatska, onda da se na vreme vratimo sa tog puta”, naveo je Vulin.

    Vulin je ukazao da su Srbi, pošto su ćutali o ustaškim zvjerstvima u Jasenovcu tokom Drugog svjetskog rata, dočekali da se zločin ponovi u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja” avgusta 1995, saopšteno je iz MUP-a Srbije.

    “Pošto se hrvatski narod nikada nije izvinio za ustaške koljače, dočekali smo da Srbe kažnjavaju, jer tražimo pravdu za pobijenu djecu na Petrovačkoj cesti”, konstatuje Vulin.

    Hrvatski funkcioneri poručili su da će Hrvatska uticati na pregovore Srbije sa EU zbog toga što je Apelacioni sud u Beogradu potvrdio optužnicu protiv četvorice hrvatskih oficira koji se terete da su u avgustu 1995. godine raketirali kolonu srpskih izbjeglica na Petrovačkoj cesti u kojoj su stradala i djeca.

  • Poruka Vučića, patrijarha Porfirija i episkopa Irineja

    Poruka Vučića, patrijarha Porfirija i episkopa Irineja

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije i Njegovo preosvešenstvo episkop bački Irinej izrazili su nadu da će Srbija i srpski narod imati snage da odole svim pritiscima.

    Izrazili smo nadu da ćemo imati snage da sačuvamo srpsko ime i prezime na Kosovu i Metohiji, kao i srpsku državnost, napisao je Vučić na “Instagramu” nakon sastanka sa patrijarhom Porfirijem i episkopom bačkim.

    Vučić je naveo da je patrijarha i episkopa upoznao o toku razgovora koje je imao u Briselu.

  • Nakon pada vlade Abazovića niko nema većinu za sastav nove vlasti

    Nakon pada vlade Abazovića niko nema većinu za sastav nove vlasti

    Izbori su najrealnije rješenje za izlazak iz političke krize, s obzirom da niko nema većinu da sastavi novu vladu nakon izglasavanja nepovjerenja kabinetu Dritana Abazovića.

    Takve sugestije stigle su i iz Evropskog parlamenta i Stejt dipartmenta.Urednik u Televiziji Vijesti Radomir Kračković navodi da GP URA neće da pregovara s Demokratama, Demokrate i Demokratski front (DF) neće u koaliciju s Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića, a DPS sa svojim tradicionalnim partnerima takođe nema većinu.

    Zbog toga smatra da su najrealnije rješenje vanredni izbori.

    Ad
    – Za očekivati je da se ponovo umiješa strani faktor kako bi se formirala prelazna, tehnička ili koncentraciona vlada u koju bi ušle sve ili velika većina parlamentarnih stranaka, a koja bi pokušala da stvori uslove za fer vanredne izbore i eventualno deblokirala pravosuđe. Do tada, Abazovićeva Vlada ostaje u tehničkom mandatu, ali ne očekujem da će se DPS i Demokrate pomiriti s tim da ta Vlada uvede Crnu Goru u vanredne izbore nego će, svako na svoj način, pokušati da dogovori neku tehničku vladu od što više partija, koja bi stvorila uslove za vanredne izbore – rekao je Kračković Vijestima.

    Da nova vlada neće biti formirana smatra i Radmila Milošević iz Pokreta Preokret.

    – Prema trenutnoj konstelaciji odnosa i obećanjima koja čujemo, čini se da neće doći do formiranja neke nove većine već da će aktuelna Vlada ostati u tehničkom mandatu do novih izbora. Staru većinu od 30. avgusta bez GP URA je nemoguće formirati, a Demokrate su rekle da neće ulaziti u DPS-URA-SNP kombinatorike. Ali, ovdje treba staviti zarez, obećanja i izjave očito mnogo ne znače – pa nas, građane, uvode u novi krug političke nestabilnosti i neizvjesnosti – kazala je ona.

    Demokrate: Vlade DPS više nema
    Šef Poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović juče je ponovio da “u prevarantske URA-SNP-DPS modele neće ulaziti”.

    – Vlade DPS više nema. Za foteljama kuka ne samo Vlada, nego i oni koji su tajno rušili prethodnu Vladu i s URA, SNP, DPS formirali 43. Vladu. Sad SNP-URA imaju šansu da dokažu da ih je DPS na samo 100 dana iznajmio, te da ih nije trajno politički kupio – naveo je Bogdanović u saopštenju.

    DPS: Izbori najčistije rješenje
    I u DPS rešenje vide u izborima.

    – DPS smatra da, poslije dva loša eksperimenta od 2020. godine, izlazak iz disfunkcionalnosti treba da se dogodi na vanrednim parlamentarnim izborima.To je najčistije rješenje i moraćemo da se dogovorimo o tome ko te izbore treba da pripremi, ne bismo li nakon njih napokon dobili evropsku vladu koja će građanima i državi vratiti izgubljeno samopouzdanje – saopštio je poslanik te partije Andrija Nikolić.

    Kazao je da je DPS spreman na konstruktivan dijalog sa svim parlamentarnim partijama.

    Picula: Građani Crne Gore i dalje jasno za EU
    Evropski poslanik i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Tonino Picula saopštio je juče da građani Crne Gore i dalje jasno podržavaju članstvo u EU “što treba dobiti jasnu podršku u izborima koji bi odražavali to raspoloženje”.

    – Takva Skupština i Vlada sigurno će imati i nedvosmislenu podršku evropskog parlamenta, kao i moju podršku kao izvjestioca za Crnu Goru – naveo je Picula na Tviteru.

    On je kazao da “crnogorska politika mora odlučiti nastavlja li u smjeru evropskih integracija, ili će postati potrošna roba ruskih i srpskih interesa u regiji”.

    Sjedinjene Američke Države (SAD) očekuju od Crne Gore da ispoštuje svoje pravne procedure – ili brzo formira novu vladu u službi zemlje ili sazove vanredne parlamentarne izbore, rekli su za Glas Amerike iz Stejt dipartmenta.

    SAD: Demokratija na djelu
    Neimenovani portparol Stejt dipartmenta kazao je da je “izglasavanje nepovjerenja parlamentarna demokratija na djelu, gdje crnogorski narod, kroz svoje izabrane predstavnike, poziva vladu na odgovornost”.

    Na pitanje da li će SAD podržati učešće DF u eventualnoj novoj vladi, rekao je da SAD ne smatraju DF partnerom, zato što “ne podržavaju evropske vrijednosti, u šta spada i kritički odnos prema ruskoj agresiji protiv Ukrajine, i nisu pokazali liderstvo ili spremnost da postignu napredak u ključnim reformama potrebnim za pristupanje EU”.

    Za smjenu Abazovićevog kabineta glasalo je u petak poslije ponoći 50 poslanika. Uz podnosioce inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi – Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokratsku partiju (SDP), Socijaldemokrate (SDP), Liberalnu partiju (LP) i Demokratsku uniju Albanaca, za pad Vlade glasali su i poslanici Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke (BS), Prave i Ujedinjene Crne Gore. Ministre u Vladi imaju SDP i BS, pišu Vijesti.

  • Bečić: Nećemo u koaliciju sa DPS-om

    Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić rekao je da nije bilo nikakvog dogovora sa Demokratskom partijom socijalista prije glasanja o nepovjerenju Vladi Crne Gore u Skupštini i da Demokrate neće ulaziti ni u kakvu koaliciju, niti vršenje vlasti sa tom partijom.
    Bečić kaže da postoje tri opcije izlaska iz trenutne političke krize u Crnoj Gori – da se ispoštuje volja građana sa izbora 2020. godine, razgovor o manjinskoj vladi, privremena vlada koja bi pripremala vanredne izbore i izbori odmah.

    Kada je u pitanju eventualna privremena vlada, Bečić je rekao da bi bio prihvatljiv model da u njoj budu pojedinci koji “ne izazivaju sporenje bilo kojeg dijela javnosti”.

    Komentarišući stav Stejt departmenta da Demokratski front ne smatraju
    partnerom, Bečić je podsjetio da su poslanici DF-a potpisali akt o maksimalnoj privrženosti spoljnopolitičkoj politici Crne Gore.

    “Iako se ne bih u svemu složio sa Andrijom Mandićem, on je u Skupštini saopštio da, što se tiče njega i njegovih poslanika, nisu ni planirali da budu članovi Vlade”, rekao je Bečić za TV “Vijesti”.

    Skupština Crne Gore izglasala je u noći sa petka na subotu nepovjerenje manjinskoj Vladi na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem.

    Za smjenu manjinske Vlade glasalo je 50 prisutnih poslanika Demokratske partije socijalista, Demokratske Crne Gore, Liberalne partije, Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrata, Prave i Ujedinjene Crne Gore.