VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Millanović: Mogli smo podići optužnicu protiv Vučića

    Millanović: Mogli smo podići optužnicu protiv Vučića

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je danas da je Hrvatska mogla da podigne optužnicu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Glini (1995) za krivično djelo, ali nije jer je, kako tvrdi, postojala politička odluka da se preko nekih stvari pređe.

    Milanović je to rekao novinarima u Zagrebu upitan da ponovo komentariše odluku srpskog tužilaštva da podigne optužnicu protiv četiri visoka oficira hrvatske vojske.

    “Srbija to ne bi trebalo da radi ako želi da uđe u Evropsku uniju”, ponovio je Milanović i upitao zašto je premijerka Srbije Ana Brnabić nervozna.

    “Ko je premijerka Srbije? Brnabićka još? Naša bodulica (trn) s Krka. Dobrodošla je”, kazao je Milanović, Index.

    Tvrdi da je Vučićev nastup u Glini (1995) krivično djelo, kao i da je, navodi, “bila politička odluka da se preko nekih stvari pređe”.

    “Mislite li da bi u Hrvatskoj neko trepnuo da se digne optužnica protiv Vučića”, upitao je i dodao da to nije pametno.

    “Da, on nikoga nije ubio. Ali njegovo burgijanje je mnoge koštalo glave. I duše”, naveo je Milanović, nakon što je učestvovao u preuzimanju helikoptera UH-60M Black Hawk, donacije SAD.

  • Hrvatski akademici traže da se BiH odrekne hidroelektrana

    Hrvatski akademici traže da se BiH odrekne hidroelektrana

    Prilikom pregovora s BiH o njenom eventualnom ulasku u EU, Hrvatska treba da insistira na sedam ključnih stvari, od kojih je jedna konstitutivnost Hrvata, druga – treći entitet, a treća pitanje gradnje energetskih objekata na rijeci Drini i slivu u Neretve.

    Navodi se ovo u dokumentu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) koji je proteklih nekoliko dana izazvao pravu buru u javnosti, a pogotovo u Srbiji, a u kojem se govori o “zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora s BiH, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihovog ulaska u EU”.

    Kako se navodi u ovom dokumentu, a u dijelu koji se odnosi na BiH, HAZU sugeriše rukovodstvu Hrvatske da posebnu pažnju obrati na razgraničenje u Malostonskom zalivu (Pelješki most) – ostrva Veli i Mali školj te Ponta Klek. Istakli su kako je ponovo neophodno aktuelizovati i potrebu poštovanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma i dogovora o zaštiti prava Hrvata, a što podrazumijeva neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom.

    Zatraženo je i da se, kako su istakli, prizna “prava i oslobodilačka uloga Hrvatske i Hrvata u uspostavi i odbrani BiH”, ali i da se prestane s lažnim optuživanjem Hrvata pred sudovima, obezbijedi ravnopravnost hrvatskog naroda, odnosno treći entitet, a što, prema mišljenju hrvatskih akademika, podrazumijeva sva prava koja iz toga proizlaze – ravnopravnost hrvatskog jezika i sloboda djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.

    Kao najveći izazov označena je borba za konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH, uz opasku kako je hitno potrebno spriječiti “nasilno utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava”.

    • Treba im obezbijediti savremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a po svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamenta BiH, tako i FBiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napuštaju vjekovna prebivališta na istorijskom hrvatskom etničkom prostoru – navodi se u ovom dokumentu dostavljenom na adresu hrvatskog predsjednika i premijera.

    Hrvatski akademici su na kraju poručili i kako tokom ovih pregovora sa BiH treba insistirati na smanjenju “negativnih uticaja” u slučajevima gradnje strateških energetskih objekata od strane Srpske – HE “Foča, “Buk Bijela”, “Vikoč”, “Paunci”, “Sutjeska”, “Mrsovo” i “HE na Drini”, jer, kako smatraju, njihova gradnja dovodi u pitanje zaštitu sliva “HE Dubrovnik”, sliva Neretve i “HE Čapljina” na Neretvi.

    Prema riječima pomoćnika ministra za energetiku u Vladi Republike Srpske Milana Baštinca, stav hrvatskih akademika, a posebno u dijelu koji se tiče izgradnje novih hidroelektrana, iznenadio ga je i zatekao.

    • Nije mi jasno kakve veze ima gradnja “HE na Drini” ili “Mrsovo” sa Hrvatskom. Da su to učinili iz Crne Gore, pa hajde, shvatio bih nekako. Nevjerovatno, nemam komentara – istakao je Baštinac poručujući da bi hrvatskoj akademskoj zajednici bilo bolje da se bavi problemom “Trgovska gora”.

    “Mit o Jasenovcu”

    Kada je riječ o Srbiji, hrvatski akademici smatraju da je vlastima u Beogradu evropski put potrebno usloviti “odricanjem velikosrpske propagande, jasenovačkog mita i odnosa prema Alojziju Stepincu”. Na spisku je i pitanje granice na Dunavu koja je, prema mišljenju hrvatskih akademika, pogrešno određena. Na kraju su konstatovali kako postoji i “potreba definisanja Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj”. Kada je u pitanju Crna Gora, oni smatraju da treba tražiti zagarantovane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore, ali i plaćanje ratne štete.

  • Vučić: Nećemo ćutati o ubistvima srpske djece, niti ustuknuti pred prijetnjama Hrvatske

    Vučić: Nećemo ćutati o ubistvima srpske djece, niti ustuknuti pred prijetnjama Hrvatske

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas da Srbija neće pristati da ćuti o ubijanju srpske djece, niti će ustuknuti pred prijetnjama Zagreba da će blokirati evropski put Srbije ako nastavi da procesuira odgovorne za ratne zločine nad Srbima tokom rata u Hrvatskoj.

    Odgovarajući na pitanja novinara poslije panela o budućnosti zapadnog Balkana na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Vučić je rekao da je očigledno da Hrvati, poput nekih u EU, misle da zbog evropskog puta Srbije imaju pravo da određuju srpskim zvaničnicima šta smiju i mogu da kažu i da mijenjaju stavove prema njihovim potrebama.

    “Taman kao što (Hrvati) zabranjuju Fincima i Šveđanima ulazak u NATO, a vidjećemo kako će to zabraniti, tako će i nama zabraniti da uđemo u EU”, rekao je Vučić.

    On je istakao da Hrvati i drugi zaboravljaju da su najteži zločini nad Srbima u proteklom ratu počinjeni u Hrvatskoj, dodajući da je problem u tome što Hrvati nisu u stanju da govore o zločinima koje su počinili pripadnici njihovog naroda.

    “O tome svjedoči i zahtjev HAZU da se spriječi priča o ‘jasenovačkom mitu’, a to nije nikakav mit već užasna tragedija srpskog naroda, Jevreja i Roma, s tim što su Srbi najviše postradali u Jasenovcu, i to tako da su time bili zgroženi i njemački nacisti”, ukazao je Vučić.

    On je poručio da ga iživljavanje hrvatskih medija i negativni tekstovi o njemu ne dotiču, naglasivši da Srbija i on kao njen predsjednik nikada neće odustati od zahtjeva da bude zadovoljena pravda za ubijenu srpsku djecu u izbjegličkoj koloni tokom “Oluje” 1995. godine.

  • Vulin odgovorio na prijetnje Milanovića

    Vulin odgovorio na prijetnje Milanovića

    Ako naš put u EU vodi preko zaborava naše mrtve dece, onda tamo ne treba da idemo, izjavio je danas ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin povodom prijetnje hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da će Srbiju koštati optužnica koju je podigla protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog ratnih zločina u “Oluji”, saopšteno je iz MUP-a.

    “Posle Milanovićevih upozorenja da Srbija treba da razmisli da li će ući u EU ako sudi ubicama srpske dece, Srbija zaista treba da dobro razmisli da li treba da se trudi da uđe u Evropsku uniju po ceni lečenja hrvatskih kompleksa i izvinjavanja za ustaške zločine. Od Srbije se traži da zbog članstva u EU prećuti ustaške zločine i da mirno sačeka da se ponove. Prilikom stvaranja prve Jugoslavije, od Srba se tražilo da zaborave zločine hrvatskih satnija u Mačvi i odmazdi nad Srbima na prostoru današnje Hrvatske, u drugoj Jugoslaviji se od Srba tražilo da zaborave Jasenovac, a sada im kao jedan od uslova za članstvo u EU traže da zaborave proterivanja i ubijanja Srba u ‘Oluji’ i građanskom ratu u Hrvatskoj. Znamo kako smo prošli u dve Jugoslavije zašto mislimo da će pod istim uslovima u Evropskoj uniji biti drugačije. Ako naš put u EU vodi preko zaborava naše mrtve dece, onda tamo ne treba da idemo”, izjavio je Vulin, reagujući na Milanovićevu prijetnju.

  • Milanović i Stoltenberg razgovarali o BiH

    Milanović i Stoltenberg razgovarali o BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović istakao je danas u razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom da Hrvatska “od svojih saveznika, članica NATO-a, očekuje više razumijevanja za pravedne i legitimne zahtjeve u pogledu osiguranja ravnopravnog položaja Hrvata u BiH”.

    Milanović je ocijenio da to “može pozitivno uticati i na regionalnu bezbjednost, a u čije osiguranje je aktivno uključen i NATO”, saopšteno je iz kabineta predsjednika Hrvatske.

    U telefonskom razgovoru koji je inicirao Stoltenberg nakon što je dobio Milanovićevo pismo upućeno svim članicama NATO-a u vezi sa položajem Hrvata u BiH, predsjednik Hrvatske je rekao da neravnopravan status Hrvata u BiH negativno utiče ne samo na stabilnost BiH, nego dovodi u pitanje nacionalnu bezbjednost Hrvatske, kojoj je stabilna BiH od strateškog interesa.

    “Milanović je detaljno informisao generalnog sekretara NATO-a o ozbiljnoj političkoj krizi u BiH, odnosno o teškoj situaciji u kojoj se nalaze Hrvati u BiH, koji su u velikom broju ujedno i državljani Hrvatske”, navodi se u saopštenju.

    On je istakao da su Hrvati u Federaciji BiH “već niz godina izloženi izbornim manipulacijama, te opet prisiljeni da učestvuju na izborima prema neustavnim odredbama Izbornog zakona BiH”, te da, uprkos “višekratnim pokušajima promjene Izbornog zakona, opet neće imati mogućnost da biraju svoje legitimne predstavnike u tijela vlasti BiH”.

    Prema njegovim riječima, to je direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i takva situacija diskriminiše Hrvate u BiH kao konstitutivni narod, protivna je vladavini prava, ali i prijetnja stabilnosti u BiH.

    U razgovoru o zahtjevu Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, Milanović je pokazao razumijevanje za kontekst u kojem se unutar Alijanse razgovara o tim zahtjevima, ali ponovio da i Hrvatska “očekuje razumijevanje saveznika za nastojanje da zaštiti prava Hrvata u BiH i time zaštiti svoje državne interese”, dodaje se u saopštenju.

    Milanović se razilazi s Vladom Hrvatske u pogledu kandidature Finske i Švedske za članstvo u NATO-u i želi da Hrvatska podršku tim zemljama uslovi rješenjem pitanja Izbornog zakona u BiH.

  • Vučić o situaciji sa namirnicama u Srbiji

    Vučić o situaciji sa namirnicama u Srbiji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je danas o situaciji sa šećerom u Srbiji i rekao da sa ovom namirnicom ima problema sa trgovinama.

    Mi smo zaštitili cijenu šećera od kilogram. Onda dođu vlasnici destilerija, pčelari koji kupe na po kilogram jer je tako jeftinije, što bi kupovali džak od 50 kila kada je cijena viša. Mi šećera imamo i sve će biti u redu. Danas ćemo zaštiti cijenu za kompletan šećer i intervenisati sa dodatnom količinom šećera i sve će biti u redu. U uslovima društvenih mreža i želja da vam neko pokaže kako nečega nema, morate u hodu da rješavate problem. Sa hranom nemamo problema – naveo je Vučić.

    Kako Blic saznaje, Vlada će u četvrtak iz robnih rezervi pustiti 260 tona šećera, a cijena onog na kilogram i na veliko biće izjednačena.

  • Vučić: Ne mislim da mi treba da uvodimo vanredno stanje

    Vučić: Ne mislim da mi treba da uvodimo vanredno stanje

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom se javio iz Davosa gde boravi danas i sutra i prisustvuje godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma.

    Na početku svog obraćanja, osvrnuo se na “mjesto” Srbije kada se radi o sukobu u Ukrajini.”Sa svima razgovaramo i pronalazimo najbolja rešenja za Srbiju. Dominantan je anti-ruski stav svugde i osuda ruskih vlasti i to je vidljivo od prodavnice do Davosa. Mi sa njima imamo veći deo trgovinske razmene i na tome moramo da radimo. Zato sam zadovoljan što smo ovde i štitimo interese Srbije”, rekao je on na početku.

    Istakao je da je danas slušao kako smo polu-trudni i slične uvrede.

    “Srbija ima odgovor, ali ljudi nisu naviknuti da čuju drugačiju poziciju. Mi imamo čistu poziciju, ali da li će to da učini našu situaciju lakšom – sigurno da neće”.

    Govorio je i da svaki odgovoran čovek uvek brine i da je briga je nešto što je skopčano sa odgovornošću.

    “Ako ne brinete možda lakše živite ali ne postižete rezultate. Mi ćemo imati bezbroj problema. Videli ste da je Mađarska uvela vanredno stanje – zbog bezbednosti, snabdevanja, enegrenata. Ja ne mislim da mi treba da uvodimo vanredno stanje”, jasan je bio predsjednik.

    Što se tiče razgovora sa Putinom, predsjednik je rekao da misli da će razgovarati.

    “Ali da sačekamo. Možda čovek neće da razgovara sa mnom”.

    Kako je dodao, zemlje oko nas proglašavaju vanredno stanje, a samo ispade da on širi paniku.

    “Šta god da kažem i uradim za zemlju – uvek ću da im budem kriv. Neki ljudi ne žele mnogo toga dobro našoj zemlji. Oni bar da gledaju da smanje teret, oni gledaju da ga naprave još težim”, ponovio je Vučić.

    Kad se govori o strankama, istakao je da misli da je SNS doprineo najvažnijim istorijskim promenama u Srbiji.

    “Prekjuče me niko nije pitao za metro kada smo bili na gradilištu, sada ta tema ne interesuje. Naš je posao da nastavimo da radimo na rastu. Zato ću da odem da govorim ljudima da moramo da radimo još više, to je naš jedini put u budućnost”, zaključio je Vučić iz Davosa.

    “Ako može Novak da se bori sa svakom lopticom, dajte da i mi malo trčimo, da ne razmišljamo “a gde smo tu mi”, nego da vidimo šta možemo da uradimo za svoju zemlju”.

    Kako je zaključio, pomalo se umorio ali ne sme sebi da dozvolim da se taj umor vidi u rezultatima.

  • Mađarska proglasila vanredno stanje, oglasio se Orban

    Mađarska proglasila vanredno stanje, oglasio se Orban

    Mađarska vlada proglasila je danas vanredno stanje zbog rata u Ukrajini, koje će od ponoći stupiti na snagu, saopštio je premijer Viktor Orban.

    Orban je u snimku, koji je objavio na Facebooku nekoliko sati nakon što je parlament usvojio amandman na Ustav, kojim se sukob, rat ili humanitarna katastrofa u susednoj zemlji određuju kao razlozi za donošenje takve mjere, Orban je rekao da rat u Ukrajini predstavlja opasnost za Mađarsku, fizičku bezbjednost njenih građana, zalihe energije i finansijsku bezbjednost porodica i ekonomije, prenosi MTI.

    On je naglasio da je Vlada, koja je danas položila zakletvu, odmah počela s radom i istakao da još niko ne vidi kraj rata u Ukrajini.

    “Svijet je na ivici ekonomske krize. Mađarska mora da se kloni ovog rata i da zaštiti finansijsku bezbjednost porodica”, rekao je Orban.

    On je dodao da Vlada, kako bi to učinila, mora da bude u mogućnosti da donosi odluke i reaguje brzo.

    “Vanredno stanje, slično onom koje je uvedeno tokom pandemije, omogućiće vladi da brzo reaguje i da koristi sve metode na raspolaganju kako bi zaštitila Mađarsku i Mađare”, naveo je Orban.

    Prethodno je danas mađarski parlament usvojio 10. amandman na Ustav, kojim se omogućava Vladi da proglasi vanredno stanje u slučaju oružanog sukoba, rata ili humanitarne katastrofe u susjednoj zemlji.

    Za amandman je glasalo 136 poslanika, dok je 36 bilo protiv.

    Prema izmjenama Ustava, specijalni pravni poredak može se uvesti u slučaju ratnog stanja, vanredne situacije ili postojanja opasnosti.

    Stanje opasnosti može biti proglašeno “ako se dogode ratni akti”.

    Oružani sukob uključuje sve oružane sukobe, uključujući građanski rat, dok humanitarna katastrofa podrazumijeva svaku situaciju koja proističe iz rata ili oružanog sukoba, ili ako postoji bilo kakav drugi razlog, kao što su prirodne katastrofe zbog kojih je veliki broj ljudi u teškoj situaciji.

    Prema obrazloženju prijedloga zakona, poseban pravni poredak može se isključivo uvesti ako razvoj događaja u susjednoj zemlji ozbiljno utiče na Mađarsku u humanitarnom ili ekonomskom smislu, ili ako postoji realna mogućnost da se to dogodi.

  • Milanović prijeti Srbiji zbog optužnica protiv hrvatskih generala

    Milanović prijeti Srbiji zbog optužnica protiv hrvatskih generala

    Predsjednik Zoran Milanović rekao je da će Srbiju koštati optužnica koju su podigli protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog navodnih ratnih zločina i prozvao srpske političare za “neinteligentno ponašanje” s kojim nikada neće uspjeti ući u Evropsku uniju.

    Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog navodnih ratnih zločina. Optužuju ih da su u operaciji Oluja 7. i 8. avgusta 1995. naredili avionsko raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada.

    Ove optužnice su se dogodile uprkos našim višegodišnjim nastojanjima da ih uvjerimo da se ne igraju s vatrom i da će ih to koštati. Ne mogu biti pristojniji, nadam se da me slušaju. Maknite se od toga ljudi, u protivnom, neka ih ne iznenađuju reakcije desničarskih poslanika u Saboru. Problem je u tome što tako misli većina ljudi u Hrvatskoj – rekao je hrvatski predsjednik novinarima.

    Milanović je pozvao Vučića “da to ne rade”.

    – Ja mogu do određene mjere stvari retorički držati pod kontrolom. Ali da onda dođe ovo iz Beograda i kako da onda objasnim da vodimo dobronamjernu politiku – zapitao se hrvatski predsjednik.

    “Srbija neće u EU na ovaj način”
    Milanović kaže da su ovi potezi Srbije “neinteligentno ponašanje” države koja je “osiromašena i degradirana” i nema nigdje riješen status.

    – U NATO ne žele, u redu. Neće nikad ući u Evropsku uniju na ovakav način. Kome ovo treba, ko vodi tu politiku, kojim građanima se to tužilaštvo tamo obraća? (…) Onda mi idemo dići optužnicu ne znam, protiv zločina u Buči – rekao je Milanović.

    Uvjeren je da bi 75 odsto hrvatskih građana podržalo zajednički stav njega i premijera o Hrvatima u BiH te da isto toliko ljudi u Hrvatskoj smatra da bi “hrvatski organi gonjenja trebalo da pokrenu postupak protiv Vučića”.

    Ali, hrvatski predsjednik kaže da se ne bi trebalo da pokrene postupak jer on “taktizira”. “I onda slušamo o tome kako niko tu nikoga nije ubijao, nego su Hrvati ubijali Srbe”, dodao je.

    – Žao mi je za svakog Srbina koji je poginuo, nije trebalo da pogine, ali ogromna većina Srba je pobjegla odmah, istog trena. To je činjenica, to je čak i sud u Hagu utvrdio kad se general Ante Gotovina izvukao za dlaku – rekao je predsjednik Hrvatske, piše Jutarnji list.

    Dalje je dodao: “Braćo Srbi, pamet u glavu”, poručio je hrvatski predsjednik, dodavši da će sad “vjerovatno biti ustaša”.

    – Prošle nedjelje sam bio Srbin – dodao je.

  • NATO odgovorio na tužbe oboljelih od kancera kao posljedica bombardovanja

    NATO odgovorio na tužbe oboljelih od kancera kao posljedica bombardovanja

    Sjevernoatlanski pakt (NATO) odgovorio je na tužbe koje su protiv njega podnijete prošle i ove godine Višem sudu u Beogradu, u ime oboljelih od kancera, kao posljedice NATO bombardovanja osiromašenim uranijom u Srbiji, pozivanjem na imunitet.

    Niški advokat Srđan Aleksić koji zastupa podnosioce tužbi izjavio je za Tanjug da nakon višemjesečnog iščekivanja bilo kakvog odgovora, bez kojeg nije mogao da otpočne proces, NATO u odgovoru samo naveo da Alijansa ima imunitet.

    Aleksić očekuje da se suđenje zakaže za oktobar, i ističe da će tada osporiti navode NATO-a.

    U proteklih 15 mjeseci Višem sudu u Beogradu dostavljene su tri tužbe protiv NATO kojima se traži naknada štete za policajca i dvojicu rezervista koji su 1999. godine bili na Kosovu i Metohiji, nakon čega su oboljeli od kancera, kao posljedice bombardovanja zemlje osiromašenim uranijumom.

    Inače, povodom predstojećih procesa u Srbiju uskoro stižu italijanski advokat Angelo Fiore Tartaglia sa specijalistom pravne medicine i osiguranja doktorkom Ritom Čeli.

    Doktorka Čeli je specijalizovana za forenzičku psihopatologiju, a bila je konsultant Istražne komisije – efekti osiromašenog uranijuma, nanočestice i na vojno stanovništvo zaposleno u mirnovnim misijama, a koji su boravili na Kosovu i Metohiji tokom NATO bombardovanja.

    Čeli je bila član komisije vještaka koji su radili na utvrđivanju uzročno-posljedične veze između bombardovanja osiromašenim uranijimom i oboljevanja ljudi koji su zatekli na KiM 1999.

    Ona određuje iz uzoraka krvi da li su vojnici koji su oboljevali od kancera posljedica bombardovanja teškim metalima.

    Aleksić je naglasio da će insistirati da doktorka Čeli takođe radi vještačenja na njegovim klijentima i da isti dokazi kao i u italijanskim tužbama, budu iznijeti na sudu radi ujednačenja sudske prakse.

    Italijanski advokat Tartalja je dobio 253 pravosnažne presude protiv Ministarstva odbrane Italije, po tužbama koje je zastupao u ime italijnaskih vojnika, oboljelih od kancera jer su bili u mirovnoj misiji na KiM u vrijeme NATO bombardovanja.

    Po uzoru na Italiju, tužbama se od beogradskog suda traži da dosudi odštetu na račun NATO od oko 100.000 evra zbog oboljevanja od kancera usljed trovanja osiromašenim uranijumom.

    Uz tužbe podnijet je i prijedlog za medijaciju, odnosno mirno rješenje sudskog spora.

    Kancelariji Aleksić se do sada obratilo oko 3.000 ljudi potencijalnih klijenata, koji žele da traže odštetu od NATO po ovom osnovu, a među njima ima Albanaca sa KIM i juga Srbije.

    Aleksić je podsjetio da dvije decenije poslije agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju građani teritorije koja je najviše izložena česticama osiromašenog uranijuma, na kojoj je bačeno 15 tona osiromašenog uranijuma, danas se suočava sa posljedicom povećanja oboljelih od kancera, gdje je uzročno-posljedična veza nesumnjiva, a o čemu govore pravnosnažne presude pred italijanskim sudom, u kome je utvrđena uzročno posljedična veza i odgovornost Republike Italije.