Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je u nedjelju da je njegova zemlja dogovorila novi trogodišnji ugovor o snabdjevanju gasom s ruskim Gazpromom.
Vijest je stigla u nezgodno vrijeme. Vučić je time zadao novu glavobolju zapadnom antiputinovskom savezu, a posebno Evropskoj uniji, komentariše CNN.
S druge strane kontinenta, čelnici država EU bili su dugo zaglibljeni u napornim pregovorima oko šestog paketa sankcija Moskvi. Konačni dogovor, objavljen kasno uveče u ponedjeljak, uključuje djelimičnu zabranu uvoza ruske nafte u EU, prenosi Blic.
Ipak, kako bi svi pristali na sankcije, Brisel je bio prisiljen da napravi izuzeće za naftu koja se u Mađarsku, Slovačku i Češku uvozi naftovodom. To su neke članice EU doživjele kao veliki ustupak, piše CNN.
Srbija ključna zemlja EU za širenje
Iako Srbija nije članica EU, dio je plana proširenja EU koji uključuje i neke njene susjede. EU namjerava da se proširi na istok i vidi zapadni Balkan kao ključ evropske bezbjednosti, što je još više naglašeno u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu.
Od balkanskih država, Srbija se smatra ključnom iz brojnih razloga. Njeni veličina, stanovništvo i geografski položaj čine je glavnim akterom geopolitike u regiji. Ako želite da razgovarate o budućnosti Bosne i Hercegovine ili Kosova, trebaće vam srpska vlada za stolom.
Srbija se takođe oslanja na Rusiju kada je u pitanju gas i vojno sarađuje s Moskvom. Ukratko, Srbija ima ogromne koristi od svog odnosa s Rusijom, a čak i ako u bližoj budućnosti postane članica EU, neće hteti da spaliti mostove s Kremljom.
Važnost Srbije
To stvara dvije istovremene stvarnosti za EU koje je, kada se stave jedna pored druge, prilično teško pomiriti.
– Srbija je toliko velika i važna da je ključna za projekt proširenja EU, kojim se nastoji ojačati i proširiti evropske vrijednosti, stabilnost i sigurnost. Takođe je toliko velika i važna da može u isto vrijeme da sklapa poslove s Rusijom, Kinom i EU kako god smatra prikladnim, a i dalje biti zjenica oka Brisela.
To bi se ipak moglo promijeniti, navodi CNN.
Iako je Srbija podržala nekoliko rezolucija UN kojima se osuđuje ruska invazija, nije se uskladila s Briselom po pitanju sankcija protiv Moskve. A to je nešto što se od država kandidata za članstvo očekuje. Novi ruski gasni sporazum, strahuju neki zvaničnici EU i analitičari, mogao bi da bude korak predaleko za neke zemlje članice EU.
– Ako bude zaključen, sporazum bi uništio nade onih koji su vidjeli priliku za smanjenje ruskog uticaja u regiji – rekao je Filip Ejdus, profesor međunarodne bezbjednosti na Univerzitetu u Beogradu.
Ejdus smatra da će Vučić garantovati da Srbija ostaje na putu prema EU, a možda i dalje očekuje bolju ponudu od njemačkog kancelara Olafa Šolca.
Ejdus je upozorio da bi kockanje ovaj put moglo da se izjalovi, budući da EU u ovom trenutku ima druge prioritete.
Hoće li to značiti da pregovori o pristupanju zapinju, ili će EU imati drugačiji pristup, ostaje da se vidi. Međutim, ne može se poreći da je gasni sporazum posebno gorka pilula koju su u Briselu morali da progutaju.
– Zabrinuti smo. Saradnja zemalja izvan EU važnija je nego ikad za zemlje unutar EU koje pokušavaju da drže liniju -rekao je jedan visoki zvaničnik EU za CNN, misleći na Mađarsku, članicu EU koja se najviše protivi tvrdom stavu prema Rusiji.
Steven Blokmans, direktor istraživanja u Centru za evropske političke studije, rekao je za CNN kako od početka rata u Ukrajini EU vrši pritisak na treće zemlje, uključujući Kinu, da zauzmu sličan pristup sankcijama. Ako čak i države koje trenutno pokušavaju da se pridruže EU zaobilaze sankcije, to daje osnovu i članicama EU da izdrže pritisak Brisela za snažan zajednički nastup prema Rusiji, navodi se u analizi CNN.
Poteškoće koje Srbija uzrokuje Briselu ne završavaju sankcijama.
– Cijela ova situacija je za nas veliki problem jer je povezana s razgovorom da li Ukrajina treba da se pridruži EU ili ne – rekao je jedan visoki evropski diplomata.
Ukrajina je službeno podnijela zahtjev za članstvo u EU početkom marta, ali proces može da potraje godinama, čak i kada članice EU u potpunosti podržavaju ulazak nove zemlje.
Problem pristupa Ukrajine EU
Više zvaničnika i diplomata objasnilo je CNN zašto je ova rasprava tako nezgodna za EU i njen interni razgovor o budućnosti Unije. Neke članice žele da ubrzaju proces oko Ukrajine i misle da neusklađenost Srbije u vezi sa Rusijom daje razlog da zemlje koje žele da se hitno usklade što prije dobiju povlašćeni tretman.
Drugi ne žele da se Ukrajina ili nacije Zapadnog Balkana uopšte pridruže EU, plašeći se promjene ravnoteže i davanja istočnoevropskim državama više moći u bloku kojim su istorijski dominirale zapadnoevropske zemlje poput Njemačke i Francuske.
