VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Nastavlja se suđenje Dijani Hrkalović

    Nastavlja se suđenje Dijani Hrkalović

    Bivšoj državnoj sekretarki Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Dijani Hrkalović i dvojici nekadašnjih policijskih funkcionera, Dejanu Milenkoviću i Miloradu Šušnjiću nastavlja se danas u 10 sati.

    Podsjećanja radi, Hrkalović se tereti za trgovinu uticajem, dok se bivši načelnik Službe za specijalne istražne metode Milenković i nekadašnji načelnik Policijske uprave Novi Sad Šušnjić terete za zloupotrebu službenog položaja.

    Tužilaštvo za organizovani kriminal je predložilo kaznu od pet godina zatvora za Hrkalović, za Milenkovića je tužilac tražio godinu dana zatvora, a za Šušnjića dvije.

    Na suđenju koje je počelo 7. aprila, Hrkalović, Milenković i Šušnjić su negirali krivicu, prenosi Telegraf.

  • Orbanov kec u rukavu

    Orbanov kec u rukavu

    Mađarski premijer Viktor Orban poznat je kao čovjek koji uvijek “tjera po svom” i koji se ne obazire na zahtjeve koji dolaze iz EU. Kada je pobijedio na izborima 3. aprila i osvojivši četvrti mandat, djelovao je samouvjerenije nego ikada ranije.
    Ovom pobjedom otvorio je put da sprovede u djelo ideju koja se “krčka” već duže vrijeme, a to je stvaranje mađarske “superbanke”, koja će mu pomoći da učvrsti svoju vlast.

    „Sigurno smo u dobroj formi. Naša pobjeda se vidi sa Mjeseca“, rekao je Orban nakon izborne pobjede.

    Grupa bankara koje imaju bliske veze sa premijerovim elitnim krugom ljudi vjerovatno je osjetila olakšanje. Orban, lider vlade u Evropi sa najdužim stažom, godinama je podržavao njihove napore da se tri najveće banke u zemlji spoje u jednu instituciju, nadajući se da će to služiti njihovim političkim ciljevima koliko i klijentima. Njegova pobjeda znači da će projekat Mađarskog Bankholdinga definitivno napredovati.

    Iste noći napravljeni su prvi koraci. Izborna noć je izabrana kao trenutak kada će se spojiti neki od sistema prve dvije članice, Budimpeštanske banke i MKB banke. Predviđa se da će se treći partner Takarekbanke pridružiti 2023. godine.

    Fuzija je protekla glatko, a sistemi su u funkciji. Orban je za sada siguran na funkciji još bar četiri godine, što je možda i dovoljno vremena da “superbanka” sazri. Mađarski Bankholding je zaživio sa namjerom da Orbanovom političkom sistemu da čvrstu finansijsku kičmu, piše Fajnenšel tajms.

    Kada je preuzeo vlast 2010. godine, njegova partija Fides objavila je da će upravljati u okviru “Nacionalnog sistema saradnje” prema kojem će se svi članovi društva udružiti rati postizanja zajedničkih ciljeva. U praksi je ovaj sistem saradnja postao mreža državnih institucija i preduzeća koje obično vode Orbanovi saradnici i prijatelji.

    Lideri EU su optužili Orbana da kanališe subvencije EU i ugovore o javnim nabavkama ovoj mreži kako bi gajio lojalnost i učvrstio režim. Njegova vlada to poriče, ali se sada suočava da nedostatkom finansiranja jer EU zadržava 7,2 milijarde evra sredstava za oporavak nakon pandemije zbog zabrinutosti zbog korupcije u toj zemlji, kao i vladavine prava.

    Velika privatna banka kao što je Mađarski Bankholding mogla bi da pomogne u stimulisanju mađarske privrede. Vlada kaže da je namjera spajanja stvaranje “strateški važne” banke koja će pomoći da bankarski sektor Mađarske bude sigurniji i efikasniji. Ali banka koja blisko sarađuje sa vladom i koja čak prima instrukcije od nje, takođe bi ubrzala razvoj hibridne ekonomije.

    “Pored direktnog profita i finansiranja svojih kompanija, ono šta Orban i vlada najviše priželjkuju je uticaj”, kaže izvršni direktor banke koji je pričao pod uslovom anonimnosti.

    “Oni žele veliku banku što je odličan posao, ali glavni razlog je moć”, kaže drugi izvršni direktor finansijskog sektora.

    “To vam može pomoći da finansirate izgradnju Nacionalnog sistema saradnje”, rekao je on.

    U svoja tri uzastopna mandata od 2010. godine, Orban je stvorio gotovo nepobjedivu političku mašinu, koja je obezbjeđivala uspjeh na izborima. Sada može da nastavi i obezbijedi ekonomsku i ideološku nadmoć.

    Bankholding će pomoći Orbanu da stvori otpornu lokalnu ekonomsku i društvenu elitu, kažu ljudi upoznati sa njegovim razmišljanjem. To bi takođe moglo da ispuni njegov nacionalistički plan slabljenja i potiskivanja stranih rivala, prenosi Nova.rs.

    Mađarska vlada je odbacila ideju da će “superbanka” služiti Orbanovoj agendi. Družavno vlasništvo biće nad samo 30,35 odsto banke, to kako oni ističu, znači da “nema i ne može biti političkog uticaja u njenom svakodnevnom radu”.

    Ova banka “podliježe istom prilično strogom zakonskom okviru i operativnim standarima kao i svaka banka”. A u tome leži rizik. Jedna od glavni ranjivosti banke, jeste to što su njene knjige već pune kredita za ljude koji pripadaju Orbanovom režimu. Ako Orban ne uspije, mnoge od tih kompanija će izgubiti debele ugovore sa državom i mogle bi da ne otplate svoja dugovanja, što bi zauzvrat pogodilo banku.

    Ipak, ne smatraju svi da je ovo loša ideja. Izvori bliski situaciji, rekli su da je bi ovakva finasijska institucija bila blagodet za ekonomiju zemlje, ali samo ako je oslobođena političkog uticaja i ako je dovoljno jaka da preraste svoju izloženost Orbanovom sistemu.

    Izgradnja superbanke
    Orban je dugo bio ubijeđen da ekonomski uticaj mora da podrži političku moć da bi njegov režim bio trajniji, što je lekcija koju je naučio kada se njegov prvi premijerski mandat završio porazom 2002. godine. Kada je ponovo preuzeo vlast 2010. godine, okrenuo se da preuzme kontrolu nad ekonomijom zemlje od samog početka.

    U svom manifestu iz 2010. godine, Orban je banke pretvorio u žrtveno jagnje, obećavajući da će se boriti protiv zajmodavaca koji su uglavnom u stranom vlasništvu, a za koje je rekao da su Mađarima previše naplaćivali. Orban je ispravio zjapeću fiskalnu rupu dodatnim porezima na velika preduzeća, uglavnom u stranom vlasništvu, uključujući i banke. Izbjegnuta je nelikvidnost, pa je počeo da remontuje cio sketor, prenosi Fajnenšel tajms.

    Premijer nije gubio vrijeme. 2012. godine, država je kupila od njemačke DZ banke veliki udio u Takarekbanci, mreži štedišno-kredinih zadruga. Država je 2014. godine kupila MKB od njemačkog BajernLB-a. Sljedeće godine je vlada kupila Budimpeštansku banku. Vlada je 2016. godine reprivatizovala MKB banku i u roku od 12 mjeseci jedan od Orbanovih najbližih prijatelja je pokupio veći dio toga.

    Mađarski Bankholiding je počeo sa radom kao holding kompanija 2020. godine, prije planiranog spajanja. Tri zajmodavca koji su udružili snage su imali različite profile. MKB banka je bila jaka u korporativnim kreditima i privatnom bankarstvu. Budimpeštanska banka je bila moderna univerzalna banka sa fizičkim, korporativnim i investicionim uslugama. U međuvremenu, Takarekbanka je bila sastavni dio modernog jezgra i zaostalih seoskih štedišnih zadruga iz komunističko doba.

    Finansiranje imperije
    Spajenje još nije završeno, ali knjige Bankholdinga su pune zajmova Orbanovim saveznicima, prijateljima i članovima porodice, kažu izvori koji su direktno upoznati sa poslovanjem ove ustanove.

    Portparol Narodne banke Mađarske, centralne banke zemlje, koja djeluje kao tržišni regulator, kaže da Bankholiding ne predstavlja nikakve “materijalne dodatne ranjivosti ili rizike”, osim profila rizika koje imaju finansijske ustanove.

    Ipak, tu je politički uticaj koji vlada ima nad Bankholdingom. U martu, kada je spajanje bilo na pomolu, ispostavilo se da je MKB banka pozajmila 10 miliona evra franuskoj političarki i predsjedničkoj kandidatkinji Marin Le Pen.

    Orban je podržao njenu politiku i često se sastajao sa njom prethodnih godina. Prema riječima dvojice ljudi koji su upoznati sa detaljima ove pozajmice, Orbanova direktna naredba je bila neophodna za produženje kredita Le Penovoj. To je bila neka vrsta testa lojalnosti za Bankholding. Novac je odobren, Orbanova volja je preovladala, a banka je prošla test.

    Pojavili su se dokazi koji sugerišu da bi centalna banka mogla da ima sukob interesa kada je superbanka u pitanju. Dvije kopanije, sada kontrolišu oko 23 odsto Bankholdinga, prema dokumentima kompanije. Obje kompanije su u vlasništvu zajeničkih fondova kojima upravlja Ištvan Szaraz, poslovni partner i blizak prijatelj Adama Matolcsija, sina guvernera centralne banke.

    Portparol Narodne banke Mađarske u saopštenju navodi ga banka oštro negira da guverner centralne banke ili bilo koji član njegove porodice ima bilo kakav vlasnički odnos sa Mađarskim Bankholdingom.

    Sistemski rizik
    Izloženost Banholdinga Orbanovom uticaju držala je cio bankarski sektor na ivici prije izbora. Bankholding je bio legalna reanost, a njegov kombinovani tržišni udio i bilans od 21,4 milijarde evra, lako drugi po veličini u zemlji, učinili su je prevelikom da bi propala. Da je opozicija pobijedila, možda bi Orbanovim saveznicima oduzeli unosne ugovore, ostavljajući ih nesposobnim da vraćaju zajmove.

    Ali sada kada se Orban ponovo pozicionirao kao premijer, spajanje se nastavlja ubrzano. Niko iz bankarskog svijeta još nije voljan da javno podijeli stavove o Bankholdingu iz straha da ne naljute premijera, ali mnogoi privatno kažu da osjećaju ljutnju zbog sistemskih rizika projekta. Međutim, ima i onih koji imaju osjećaj propuštene prilike šta je ova superbanka mogla da učini za Mađarsku.

    “Integrisanje štednih zadruga je mudro, a spajanje maloprodajnih, korporativnih i malih preduzeća je pametno. Ali oni teško mogu da se nose sa tim jer su zauzeti finansiranjem imperije”, navodi jedan anonimni sagovornik koji je godinama u bankarstvu.

  • Otkazana posjeta Lavrova?

    Otkazana posjeta Lavrova?

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije potvrdilo je da Bugarska, Severna Makedonija i Crna Gora nisu dale dozvolu za prelet aviona Sergeja Lavrova.

    “Ti izveštaji su tačni”, rekao je danas Interfaksu visokorangirani izvor u ruskom Ministarstvu spoljnih poslova.

    Agencija navodi da je na precizirano pitanje da li je zbog toga otkazana poseta Lavrova Srbiji, diplomata primetio:

    “Naša diplomatija još nije ovladala sposobnošću teleportacije”.

    Ovu Interfaksovu vest prenela je i agencija Rojters koja navodi da je otkazana poseta Lavrova Beograda, nakon što su mu ove tri zemlje zatvorile vazdušni prostor za prelet njegovog aviona.

    Da Lavrovu nije dozvoljeno da preleti kroz vazdušni prostor Crne Gore, za RIA Novosti potvrdio je ambasador Rusije u Crnoj Gori Vladislav Maslenjikov, navodeći da je Podgorica odbila da letelica ruske vlade leti u vazdušnom prostoru te zemlje.

    Prethodno, Radio Slobodna Evrope preneo je da je Ministarstvo spoljnih poslova u Skoplju potvrdilo za taj medij da je Severna Makedonija odbila zahtjev Ambasade Rusije da iskoristi vazdušni prostor te zemlje za let aviona Lavrova.

    Danas ranije Večernje novosti obajavile su saznaju da su Bugarska , Crna Gora i Severna Makedonije odbili su da propuste avion ruskog ministra spoljnih poslova kroz svoj vazdušni prostor.

    Poseta šefa ruske diplomatije najavljena je iz Moskve, za ponedeljak i utorak, 6. i 7. jun.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, međutim, prethodnih dana, rekao je da je ta poseta planirana, ali da se “situacija komplikuje”.

    Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je ranije danas da je situacija u vezi sa posetom Lavrova Srbiji izuzetno komplikovana.

    “Neverovatno je da je danas situacija u Evropi i svetu takva da predsednik jedne države treba da se bavi takvim stvarima kao što je logistika putovanja ministra inostranih poslova druge zemlje od koje zavisi da li će on doći ili neće”, navela je Brnabić.

  • Upitan dolazak Lavrova u Srbiju, tri zemlje zabranile prelet

    Upitan dolazak Lavrova u Srbiju, tri zemlje zabranile prelet

    Najavljena posjeta Sergeja Lavrova Srbiji dobija obrise političkog trilera sa elementima “diplomatije ispod stola”, a da u tome nema nikakve krivice zvaničnog Beograda.

    Kako “Novosti” nezvanično saznaju, dolazak visokog gosta iz Moskve je pod velikim znakom pitanja, jer su prelet njegovom avionu zabranile Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska. Time su se u praksi potvrdile riječi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je je javno saopštio da se komplikuju stvari u vezi sa planiranim dolaskom ministra spoljnih poslova Ruske Federacije.

    Upravo zbog novonastale situacije, šef države će se sutra u 10 časova u zgradi Predsjedništva sastati sa ruskim ambasadorom Aleksandrom Bocan-Harčenkom.

  • NIS ostaje bez ruske nafte koja stiže preko JANAF-a

    NIS ostaje bez ruske nafte koja stiže preko JANAF-a

    Naftna industrija Srbije (NIS), poslije novog paketa sankcija EU, neće moći da se snabdijeva ruskom sirovom naftom preko Jadranskog naftovoda (JANAF), potvrđeno je u Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije.

    Kako su rekli u odgovoru na upit N1, Srbija nije jedina evropska zemlja koja bi bila pogođena novim paketom sankcija EU, ali, dodaju, čine sve da se obezbijedi sigurno snabdijevanje.

    „Novim paketom sankcija zabranjuje se snabdevanje ruskom sirovom naftom preko bilo koje luke, morskim putem, a NIS se snabdeva sirovom naftom koja se tankerima doprema do luke Omišalj (u Hrvatskoj). To znači da nema mogućnosti da se do Rafinerije u Pančevu više doprema ruska sirova nafta, ali bi NIS mogao da uvozi sve ostale vrste sirove nafte sem ruske, kao što je u prethodnom periodu već uvozio naftu iz Iraka i nekih drugih zemalja“, navode u ministarstvu.

    U narednom periodu, pored rješavanja pitanja snabdijevanja, radiće se, dodaju, i na povećanju zaliha sirove nafte, koje bi “uz stabilne rezerve naftnih derivata dale dodatnu sigurnost u slučaju poremećaja na tržištu”.

    “Jedna od očekivanih posledica novog paketa sankcija EU je i pritisak na tražnju, jer će i druge zemlje tražiti alternative uvozu nafte iz Rusije”, pojašnjavaju iz Ministarstva rudarstva i energetike.

  • Brnabićeva poručila da u Srbiju mogu da dođu i Lavrov i Šolc

    Brnabićeva poručila da u Srbiju mogu da dođu i Lavrov i Šolc

    U svijetu kada dvije strane ne žele da razgovaraju i ne žele da se saslušaju značajno je da imate zemlju gdje mogu da dođu i ministar spoljnih poslova Rusije i njemački kancelar, rekla je danas premijerka Ana Brnabić i ocijenila da je to teška pozicija, ali najispravnija moguća.

    Brnabić je za TV Pink rekla da je jutros razgovarala sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem koji trenutno radi na posjeti Sergeja Lavrova i ima čitav niz sastanaka i sa predstavnicima Ruske Federacije i SAD, i Njemačke i EU.

    Dodala je i da je situacija u vezi sa posjetom Lavrova Srbiji izuzetno komplikovana.

    – Nevjerovatno je da je danas situacija u Evropi i svijetu takva da predsjednik jedne države treba da se bavi takvim stvarima kao što je logistika putovanja ministra inostranih poslova druge zemlje od koje zavisi da li će on doći ili neće – navela je Brnabić.

    Odgovarajući na pitanje da li će u vezi sa posjetom Sergeja Lavrova Srbiji biti mnogo spin-priča, premijerka je rekla da ih već ima.

    Na pitanje šta lično očekuje od posjete Lavrova, premijerka je ponovila riječi predsjednika Aleksandra Vučića koje je on izgovorio prilikom nedavnog polaganja zakletve da će u Srbiji dok je on tu, “uvijek moći da se čuje i da se čita i Šekspir i Dostojevski i Hemigvej i Gete”.

    Ona je dodala da ova pojseta stavlja Srbiju u izuzetno tešku situaciju, jer, kako je rekla, u ovom trenutku u svijetu niko ni sa kim ne želi ni da razgovara, a još manje neko nekog da čuje.

    – Kada imate posjetu na ovako visokom nivou kao što je posjeta ministra spoljnih poslova Ruske Federacije, pomislili biste da su ljudi, posebno u kriznim vremenima kakva su danas kad je svijet na ivici Trećeg svjetskog rata, zainteresovani da čuju njegove pozicije koliko god se ne slagali sa njim i mislili da su pogrešne i da nisu u skladu sa međunarodnim pravom – navela je Brnabić.

    Ona je ukazala da se ne može napraviti korak ka miru, ako se ne razgovara i ako se strane ne čuju.

    – Postoji valjda nešto što treba da čujete. Postoji valjda, bar neki prostor za dijalog – poručila je Brnabić.

    Predsjednica vlade je dodala da se potrudila da preuzme neke zadatke kojima bi se inače bavio predsjednik, jer zna koliko se on bori da sačuva slobodu u donošenju odluka i mogućnost da branimo sopstvene interese.

  • “Ovaj projekat nas stavlja u epicentar autoindustrije”

    “Ovaj projekat nas stavlja u epicentar autoindustrije”

    Vlada je uspela da Stelantis ostane, a toj kompaniji će za početak proizvodnje električnih automobila biti potrebno 1.550 radnika, izjavila je Ana Brnabić.

    Stelantis je nova firma formirana tako što se Fijat udružio sa Krajslerom i Pežoom i planira da u četvrtom kvartalu 2024. godine počne da proizvodi električne automobile u Kragujevcu, a za to će im na početku proizvodnje biti potrebno 1.550 radnika, navela je Brnabić.

    “Ovaj projekat nas stavlja u epicentar autoindustrije“, istakla je gostujući na televiziji Pink.

    Prema njenim rečima, danas u Kragujevcu ima mnogo više investitora i u tom gradu postoji potreba za oko 1.500 radnika.

    “Sada je mnogo drugačija i bezbednija situacija. Razumem bojazan radnika. Daćemo sve od sebe da im pomognemo. To sam ja sada na sebe preuzela, a inače bi se time bavio Aleksandar Vučić. Međutim, ne postoji vreme u njegovoj agendi za bavljenje time, jer se bori za međunarodnu poziciju Srbije“, kazala je premijerka.

    Ona je navela da u ovom trenutku Fijat zapošljava u Kragujevcu 2.016 radnika i da će se vlada Srbije boriti za njih, ali da je „svakako 500 radnika višak“.

    „Borimo se da ti radnici dobiju što bolje otpremnine. One će biti veće od zakonskog minimuma, to je već završeno. Oni su tražili još više, mi se borimo da za njih dobijemo što bolje uslove. Ali takođe i da im, kao što smo to uradili sa radnicima Geoksa u Vranju, odmah pomognemo da nađu poslove“, izjavila je predsednica vlade.

    Ljudi koji budu radili u tranzicionom periodu koji će trajati između 18 i 24 meseca će odmah početi da primaju punu platu, a do sada su bili na 65 odsto primanja, jer je toliko opala proizvodnja Fijata 500 L, kazala je Brnabić.

    “Hiljadu ljudi bi trebalo da idu u inostranstvo na prekvalifikacije i obuke. Najveća borba je oko toga da oni imaju što bolje uslove. Primila sam predstavnike sindikata i radnika u prošli ponedeljak i dogovorili smo se da odložimo pozivanje radnika da se opredeljuju za opcije za 10 dana. Novi rok je 20. jun. To je učinjeno da bi država imala prostora da pregovara sa Stelantisom“, rekla je Brnabić.

    Podsetila je da je imala sastanke sa Stelantisom i sa sindikatima, kojima je ispunjen zahtev da oni koji odu u inostranstvo imaju ugovorom garantovani posao u Stelantisovoj fabrici u Kragujevcu kad se vrate u zemlju.

    U grupi radnika koji ostaju zaposleni u fabrici u Kragujevcu sa punom platom biće trudnice, žene sa malom decom, invalidi i druge ranjive kategorije, navela je Brnabić.

  • Evakuisan aerodrom u Nišu

    Evakuisan aerodrom u Nišu

    ​Na Niški aerodrom Konstantin Veliki danas je stigla dojava o bombi zbog čega je izvršena evakuacija putnika i osoblja, prenose mediji.

    Kako navode srpski mediji, na mail niške vazdušne luke u 14.45 sati stiglo je upozorenje da je u prostorijama aerodroma postavljena eksplozivna naprava.

    O dojavi je odmah obaviještena Policijska uprava, aerodrom je odmah evakuisan a u toku je kontradiverzioni pregled.

    Ovo je druga dojava o navodnoj eksplozivnoj napravi na aerodromu u Nišu. Prijetnja iste sadržine upućena je i 16. maja a kontradiverzioni pregled je pokazao da se radi o lažnoj dojavi.

  • Otvoreni Balkan protiv utaje poreza i za priznavanje diploma

    Otvoreni Balkan protiv utaje poreza i za priznavanje diploma

    Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija obavezaće se zajedničkim sporazumom na udružena nastojanja u pravcu suzbijanja utaje poreza u tri države, prenio je večeras Radio slobodna Evropa (RSE).
    To se navodi u tekstu Memoranduma o razumijevanju, u čiji je uvid imao RSE, a na koji bi predstavnici tri države trebalo da stave potpis u Ohridu, na sastanku inicijative „Otvoreni Balkan“ zakazan za narednu nedjelju.

    U Ohridu će biti potpisan i sporazum o priznavanju visokoškolskih diploma, kao i memorandumi o kulturnoj i saradnji u oblasti turizma.

    U tekstu Memoranduma koji se tiče poreza napominje se da potpisnice imaju u vidu “povećani značaj” saradnje u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

    “Odredbe dokumenta neće rezultovati bilo kakvim posebnim odlukama ili aktivnostima koje bi bile obavezujuće i nametnute bilo kojoj od strana ili trećoj strani”, prenio je RSE i dodao da se u tekstu navodi potreba zajedničkog rada na podsticanju poštovanja poreskih obaveza u tri države, kao i da svaka strana može imenovati osobu koja će u njeno ime koordinisati aktivnosti.

    U tekstu Sporazuma u oblasti međusobnog priznanja diploma, inicijativa Otvoreni Balkan se zalaže za ubrzavanje procedura priznavanja visokoškolskih diploma između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

    Ukoliko se pojavi sumnja u vjerodostojnost diplome, predviđena je mogućnost da se elektronskim putem zatraži potvrda od institucije koja ju je izdala.

    Precizira se da će diplome u Albaniji priznavati Centar za obrazovne usluge pri Ministarstvu obrazovanja, u Srbiji Agencija za kvalifikacije za profesionalno priznavanje, a u Sjevernoj Makedoniji Jedinica za priznavanje profesionalnih diploma Ministarstva obrazovanja.

    U cilju promovisanja kulturne raznolikosti, međukulturnog dijaloga i međusobnog razumijevanja, tri strane namjeravaju da potpišu i Memorandum o razumijevanju u kulturnoj saradnji na Zapadnom Balkanu.

    Memorandum o razumijevanju u oblasti turizma na Zapadnom Balkanu, koji bi takođe trebalo da bude potpisan u Ohridu, predviđa formiranje turističke mape pod nazivom “Otvoreni Balkan”.

    Države potpisnice se obavezuju na podsticanje kontakata svojih turističkih organizacija i radnika, a predviđeno je i formiranje posebne radne grupe za tu oblast.

    U Ohridu 7. juna počinje dvodnevni samit inicijative Otvoreni Balkan na kojem učestvuju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Dmitar Kovačevski i kao gost premijer Crne Gore Dritan Abazović.

  • Abazović: Vjerujem da će se Đukanović povući po isteku mandata

    Abazović: Vjerujem da će se Đukanović povući po isteku mandata

    Premijer Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da vjeruje da će se predsjednik te zemlje Milo Đukanović po isteku mandata, koji traje do naredne godine, povući i otići u policijsku penziju, prenosi Nova.rs.
    Abazović je nedavno posjetio Beograd gdje se sastao sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem.

    – Imao sam samo ljudsku potrebu da u jednom vrlo otvorenom i prijatnom razgovoru sa patrijarhom objasnim da lično nemam loše namjere, naprotiv – rekao je Abazović.

    Govoreći o restartovanim odnosima Crne Gore i Srbije, Abazović je rekao da bi najbolja potvrda toga bila da se Svetozar Marović, koji je bio uhapšen 2015. godine, a nakon puštanja pobjegao u Beograd, pojavi na nekom od graničnih prelaza u Crnoj Gori i da ga se privede pravdi.

    Podsjećamo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović učestvovao je na GLOBSEC forumu u Bratislavi, gdje je bio upitan oko novog mandata, na što je rekao da ne razmišlja o svojoj ličnoj budućnosti.