VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Vučić upozorio da dolaze teška vremena

    Vučić upozorio da dolaze teška vremena

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će zemlje Kvinte pustiti premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija da uradi šta hoće u vezi sa preregistracijom srpskih vozila i da će se pri tome praviti da nisu bili za to.

    Države Kvinte će reći da su tražili odgađanje odluke o preregistraciji vozila, ali će podržati Kurtija šta god on odluči. Teško vrijeme predstoji za naš narod, a bilo bi sumanuto da ja sada predviđam bilo šta, rekao je Vučić novinarima u Vlasotincu.

    On je najavio da će, šta god da bude, država biti uz srpski narod na Kosovu i Metohiji koji je, kako kaže, pokazao da ne želi da sluša Kurtija ili bilo koga drugog, već sebe i svoju savjest, o čemu svjedoči i to što se ze preregistraciju vozila prijavilo dvoje ljudi.

    Na pitanje da li je tačno da se u Srbiji izvode najveće vojne vježbe u posljednjih nekoliko godina, za koje javnost ne zna, Vučić je odgovorio potvrdno, dodajući da se takvi manevri održavaju svake godine u ovo vrijeme, ali da je ove godine angažovano više ljudi nego ranije.

    On je objasnio da je u toku vojna vježba nazvana “Manevri 2022” o kojoj odgovorni u državi nisu željeli da pričaju.

    – U vježbu su uključeni svi rodovi vojske na prostoru od Sombora do Peštera i Pasuljanskih livada. Uključili smo više ljudi nego ranije jer želimo da vidimo šta sve imamo i da uvidimo naše slabosti – rekao je Vučić.

    On je najavio da će država uložiti velika sredstva u Vojsku Srbije i njenu modernizaciju, dodajući da u oružanim snagama predstoje ozbiljne tehnološke inovacije, ali i nabavka savremenih sredstava poput bespilotnih letjelica koje će Srbija kupiti od “dozvoljenih” prodavaca kako sebi ne bi pravila probleme.

    Govoreći o sukobu u Ukrajini, Vučić je rekao da nema nikakvih naznaka primirja i da sve što se dešava ukazuje na to da će situacija biti još teža zbog toga što niko ne želi kompromis već poraz druge strane.

    Vučić je danas u Vlasotincu prisustvovao svečanom otvaranju novog pogona njemačke kompanije “Gruner” u kojoj će posao dobiti oko 200 radnika.

    “Gruner” je jedan od najvećih proizvođača energetskih releja za strujomjere i automobilsku industriju, a u Srbiji je počeo da radi 2007. godine i od tada je zaposlio oko 750 ljudi, uloživši više od 22 miliona evra.

  • Brnabić: Njegovaćemo specijalne i posebne veze sa Republikom Srpskom

    Brnabić: Njegovaćemo specijalne i posebne veze sa Republikom Srpskom

    Srbija želi da postane članica EU i na tome će raditi, ali tražimo da svi pokažu poštovanje prema našem teritorijalnom integritetu kao međunarodno priznate države, na isti način kako se danas, potpuno ispravno, brani teritorijalni integritet drugih međunarodno priznatih država, poručila je danas mandatar za sastav nove vlade Ana Brnabić.
    Brnabić je, u svom ekspozeu pred Skupštinom, rekla da Srbija traži da se principi međunarodnog prava poštuju neselektivno, kao i Povelja UN, i da se dosljedno poštuju i primjenjuju sve rezolucije Savjeta bezbjednosti UN.

    “Ostajemo zemlja koja po ovim pitanjima ima principijelan i nepokolebljiv stav”, podvukla je ona.

    Istakla je i da Srbija ostaje posvećena dijalogu sa Prištinom, ali prije bilo kakvih dogovora o daljim sporazumima o normalizaciji, poručila je prirodno i logično je da Prvi sporazum o normalizaciji, Briselski sporazum, mora biti u potpunosti implementiran.

    Naglasila je da je po leđima Srbije, prvi put poslije Drugog svjetskog rata, na evropskom kontinentu, izvršena agresija na jednu suverenu državu, osnivača UN.

    “Na samom kraju 20. vijeka, 1999. godine, bombardovana je, bez odluke SB UN, zemlja koja nije kročila na teritoriju druge države. Počinjena je brutalna agresija, čista kao suza agresija, kojom je uveden princip prava jačeg na uštrb međunarodnog prava. Zatim je, u prvoj deceniji ovog vijeka, 2008. godine, jednostranim proglašenjem nezavisnosti od strane Prištine i priznanjem te nezavisnosti od strane nekih država, brutalno prekršena Rezolucija 1244 SB UN. Ove stvari su otvorile Pandorinu kutiju i stvorile presedane koji su doveli svijet u stanje u kom on danas jeste”, rekla je ona.

    Zato svi koji danas Srbiji spočitavaju kako treba da se ponaša, šta da misli i u šta da vjeruje, treba, ističe, da se zapitaju: “Da li smo mi, koji smo učestvovali u bombardovanju SRJ 1999. godine, imali pravo da napadnemo jednu međunarodno priznatu državu, bez konsultacija i odluke SB UN?”, “Da li mi, u slučaju Srbije, poštujemo osnovni princip međunarodnog javnog prava, a to je nepovredivost teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih dražava?” i “Da li smo mi, u slučaju Srbije, poštovali relevantnu Rezoluciju SB UN, ili smo je jednostavno ignorisali?”.

    U odgovorima na ova pitanja će se možda, kaže, naći razumijevanje za trenutnu poziciju Srbije, koja samo traži da se principi međunarodnog prava ne tumače kako kome odgovara, i u zavisnosti od vremena, okolnosti i prilika, već apsolutno i neselektivno.

    I svi ministri u Vladi Republike Srbije moraju to da poštuju, i da na svakom koraku i u svakoj situaciji brane takav stav naše zemlje, poručila je.

    “Naše crvene linije su sasvim jasne. Svetinja su nam interes Srbije, puna samostalnost Srbije u odlučivanju o svim pitanjima unutrašnje i spoljne politike, u skladu sa sopstvenim nacionalnim interesima, ali i principima međunarodnog prava, neselektivno i apsolutno, i očuvanje vitalnih interesa i bezbjednost našeg naroda na KiM”, objasnila je ona dodajući da je to naša svetinja.

    Rekla je da će Srbija uložiti maksimalne napore da sačuva o mir, i da će dati sve od sebe da nastavi da gradi bolje povezan, ekonomski otvoren, stabilan i prosperitetan region.

    “Nastavićemo da radimo na inicijativi ‘Otvoreni Balkan’ i nadamo se da će nam se uskoro pridružiti i Crna Gora i BiH. Ponavljam da je incijativa otvorena i za Prištinu, jer će obezbijediti dijalog o najvažnijim temama za kvalitet života svih ljudi na ovim prostorima, a samim tim i bezbjednost Srba na KiM “, rekla je ona.

    Brnabić je istakla da ostajemo posvećeni dijalogu sa Prištinom, ali prije bilo kakvih dogovora o daljim sporazumima o normalizaciji, prirodno i logično je da Prvi sporazum o normalizaciji, Briselski sporazum, mora biti u potpunosti implementiran.

    “S punim pravom očekujemo od EU kao potpisnice Briselskog sporazuma i Prištine da bez daljeg odlaganja, jer prošlo je skoro već 10 godina od potpisivanja ovog sporazuma, obezbijede osnivanje Zajednice srpskih opština sa svim ovlašćenjima iz sporazuma. Nastavićemo svim snagama da podržavamo naš narod na KiM i ulažemo u njih. Nastavićemo da čuvamo jedinstvo srpskog naroda na KiM i da pružamo svu podršku Srpskoj pravoslavnoj crkvi i ulažemo u rekonstrukciju, obnavljanje i očuvanje našeg vjerskog i kulturnog naslijeđa na KiM”, dodala je ona.

    Brnabić je istakla da će se nastaviti borba za naš teritorijalni integritet i podsjetila da je u posljednje dvije godine, još osam zemalja uručilo zvaničnu notu o povlačenju priznanja jednostrano proglašene nezavisnosti od strane Prištine.

    Vlada Srbije će, najavila je, nastaviti da pomaže i podržava naš narod u zemljama regiona, a podrška će prije svega biti usmerena na očuvanje našeg jezika i pisma, što je od suštinskog značaja za očuvanje našeg nacionalnog identiteta, ali i na podizanje životnog standarda našeg naroda.

    Njegovaćemo, dodaje, specijalne i posebne veze sa Republikom Srpskom, poštujući Dejtonski sporazum čiji smo garant, i insistirajući na sve boljim odnosima sa BiH, a što pokazujemo i izgradnjom auto-puta između Beograda i Sarajeva.

    Brnabić je kazala da će nova vlada raditi još više na vraćanju naših ljudi iz inostranstva.

    “Tokom mandata prethodne Vlade, pomogli smo osnovanju organizacije ‘’Tačka povratka’, koja je svakodnevno u kontaktu sa stotinama naših ljudi iz dijaspore koji razmišljaju o povratku, započinjanju biznisa, ili ulaganju u svoju zemlju. Mnogi od njih su se prethodnih godina već vratili u Srbiju, pa smo tako na kraju 2021. zabilježili povratak od 29.000 naših ljudi u zemlju u odnosu na 2020. godinu. Sve su ovo stvari koje su važne za naš dalji napredak. U ovako teškim vremenima, ne postoji stvar koja nije važna i ne postoji dan koji imamo pravo da izgubimo uzalud “, dodala je ona.

  • Građani Srbije protiv uvođenja sankcija Rusiji

    Građani Srbije protiv uvođenja sankcija Rusiji

    Eventualno uvođenje sankcija Rusiji ne bi podržalo 64 odsto građana Srbije dok je 16 odsto ispitanika za usaglašavanje sa EU po tom pitanju, prenosi Blic.

    Anketa koju je sproveo Faktor plus pokazuje i da petina ispitanika nema stav o tom pitanju što po rečima direktora te agencije Vladimira Pejića ukazuje da protivljenje sankcijama “nije bezuslovno”, navodi list.

    “Često se govori da je 80 odsto gradjana protiv uvođenja sankcija Rusiji ali moramo biti precizni. Postoje nijanse u odgovorima. Čak 20 odsto građana nije za ali nije ni protiv i na njihovo mišljenje bi mogle da utiču određene okolnosti”, naveo je Pejić.

    Istraživanje pokazuje i da 30 gradjana smatra da nova Vlada Srbije neće uvoditi sankcije Rusiji, 20 odsto smatra da je takva odluka izvesna, a 18 odsto da je “malo verovatna”, dok skoro trećina očekuje da će novi kabinet “ozbiljno” razmisliti o uvodjenju sankcija Rusiji.

  • Skupština Srbije bira novu Vladu

    Poslanici Skupštine Srbije danas bi trebalo da biraju novu Vladu, koju bi u naredne četiri godine, trebalo da vodi dosadašnja premijerka Ana Brnabić.

    Njen zamjenik ponovo će biti ministar inostranih poslova Ivica Dačić.

    Potpredsjednici Vlade biće Miloš Vučević, koji će voditi i resor odbrane i Siniša Mali, koji ostaje ministar finansija.

    Nova Vlada Srbije, ako dobije podršku Narodne skupštine, imaće 27 ministara, od kojih će tri biti bez portfelja.

  • Nancy Pelosi boravi u Hrvatskoj, Milanović za nju nema vremena jer je “stara vijest”

    Nancy Pelosi boravi u Hrvatskoj, Milanović za nju nema vremena jer je “stara vijest”

    Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi trenutno boravi u Hrvatskoj zbog održavanja prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme.

    Pelosi je najviša američka zvaničnica koja je posjetila Hrvatsku od 2015. godine kada je Zagreb posjetio tada potpredsjednik SAD-a Joe Biden.

    Predsjednica Zastupničkog doma Kongresa sutra će sudjelovati na prvom parlamentarnom summitu Krimske platforme, prenosi Index.hr.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se sa Pelosi, a tokom susreta su razgovarali o odnosu između SAD-a i Hrvatske kao i o ratu u Ukrajini.

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović rekao je kako u svom rasporedu nema vremena za susret sa Pelosi kazavši kako ona “za dvije sedmice svakako neće biti ono što je sada”.

    “U Americi su za dvije sedmice izbori i pobijedit će Republikanci”, kazao je Milanović, ističući kako u međunarodnoj politici vidi mnogo cinizima za što cijenu plaća ukrajinski narod, te da će Amerikanci i Rusi morati komunicirati više jer rat posredno vode preko “ukrajinske grbače”, prenosi Dnevnik.hr.

  • Vučić poručio da je vitalni interes Srbije briga o Srbima gdje god bili

    Vučić poručio da je vitalni interes Srbije briga o Srbima gdje god bili

    Vitalni interes Srbije je briga o svom narodu gdje god se nalazio, kao i očuvanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma, poručio je predsjednik Aleksandar Vučić u razgovoru sa predstavnicima Srba iz regiona.Vučić je sa Srbima iz Republike Srpske, Federacije BiH (FBiH), Slovenije, Sjeverne Makedonije, Mađarske, Hrvatske, Rumunije i Crne Gore razgovarao o jačanju međusobnih veza i unapređenju saradnje institucija iz Srbije i Srba u regionu.

    Nastavićemo da radimo na unapređenju saradnje i dodatnoj podršci Srbima u regionu, kao i na jačanju međusobnih veza – rekao je Vučić i zahvalio prisutnima za očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta srpskog naroda u regionu.

    Vučić je istakao da su dobri odnosi u regionu, kao i očuvanje mira i stabilnosti, od izuzetnog značaja, posebno u ovim izazovnim vremenima, saopšteno je iz Službe za saradnju sa medijima predsjednika Srbije.

    Tema sastanka bila je i predstojeća konferencija “Srbija i Srbi u regionu”.

  • Objavljeni konačni rezultati: Nakon 24 godine Đukanović izgubio u Podgorici

    Objavljeni konačni rezultati: Nakon 24 godine Đukanović izgubio u Podgorici

    Podaci koje je objavio Centar za demokratsku tranziciju (CDT) na osnovu obrađenih 100 odsto biračkih mjesta u Podgorici pokazuju da lista „Svi za naš grad“ čiji je glavni činilac DPS ima ukupno 38,1 odsto glasova, odnosno 24 mandata. Ovu listu je na izborima predvodio aktuelni gradonačelnik Ivan Vuković.

    Na drugom mjestu nalazi se najjača opoziciona opcija – pokret Evropa sad, koji je predvodio Jakov Milatović, osvojila je 21, 7 odsto, odnosno 13 mandata.

    Slijedi lista „Za budućnost Podgorice“ čija je okosnica Demokratski front (DF), a koju predvodi Jelena Borovinić Bojović sa osvojenih 18,2 odsto, odnosno 11 mandata.

    Na četvrtom mjestu nalazi se lista „Idemo ljudi“ koju prevodi Danilo Šaranović ispred Demokratske Crne Gore. Ova lista osvojila je 10,8 odsto glasova, odnosno 6 mandata.

    SNP, Pokret Preokret i Svetosavska su bez mandata

    Partije opozicije već su najavile da će zajednički formirati vlast u Podgorici, što znači da će imati ukupno 34 mandata, a DPS 24.

    Pored Podgorice, građani su birali lokalnu vlast u Bijelom Polju, Baru, Budvi, Danilovgradu, Žabljaku, Zeti, Kolašinu, Pljevljima, Plavu, Plužinama, Rožajama, Tivtu i Šavniku, prenosi Blic.

    DF osvojio Budvu, Pljevlja i Zetu
    Demokratski front osvojio je apsolutnu većinu na lokalnim izborima u Budvi i imaće 18 odbornika, a sve ostale partije 15, saopštio je Centar za demokratsku tranziciju. Prema tim podacima, Demokratska partija socijalista imaće 9 odbornika, Demokrate 4, a Socijalistička narodna partija i pokret URA po jednog.

    Demokratski front je saopštio da je takođe pobijedio i na izborima u Pljevljima i da je na osnovu 50 odsto obrađenih glasova osvojio 36 odsto, Demokratska Crna Gora 22, DPS 21, a Evropa sad 12 odsto. Na osnovu toga, DF bi trebalo da ima 13 mandata, Demokratska Crna Gora osam, DPS 7, Evropa sad 4, a URA-SNP 2.

    Predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera Demorkatskog fronta Andrija Mandić izjavio je večeras da je velika istorijska pravda da je sa Demokratskom partijom socijalista u Crnoj Gori “završeno za sva vremena”.

    Što se tiče Bara, kako prenose Vijesti, prvi podaci pokazuju da je koalicija DPS-SDP-LP osvojila 36,3 odsto, Koalicija Demokrate, Evropa sad i Ujedinjena Crna Gora 18,5 odsto, Demokratski front 12 odsto, koalicija koju predvodi URA 9,2 odsto, “Socijaldemokrate” 9,8 odsto, Lista “Biram Bar-Biram Crnu Goru” 5,5 odsto, “Bošnjačka stranka” 4,1 odsto, “Prava Crna Gora” 1,9 odsto, Socijalistička narodna partija 2 odsto i Stranka Pravde i pomirenja 0,6 odsto.

    U Kolašinu je na osnovu polovine prebrojanih glasova DPS osvojila 28 odsto, Demokrate 26, Demokratski front 13, a Evropa sad 11 odsto.

    Prema podacima Demokratske Crne Gore, na Žabljaku na oko polovine prebrojanih glasova “DPS i partneri” imaju 30 odsto, Demokrate 19, DF takođe 19, a Durmitorska inicijativa 17 odsto glasova.

    Opštinska izborna komisija saopštila je da je u Tivtu do 20 časova izlaznost 64,74 odsto birača. Prema nezvaničnim podacima bliskim stranačkim izbornim štabovima, na 45 odsto obrađenog biračkog materijala, vodi koalicija DPS-SD-SDP-LP koja ima 36 odsto ispred Koalicije “Da zapečatimo” koja ima 29 odsto.

    Inače, birački dan je protekao bez većih neregularnosti, ali je ipak bilo nekih incidenata. Kako je prenio portal RTCG, jedna članica biračkog odbora lakše je ovređena u incidentu tokom glasanja na lokalnim izborima na biračkom mjestu broj 22, u OŠ ”Risto Manojlović” u Kolašinu.

    Do incidenta je došlo nakon što je birač javno izrazio svoju izbornu volju, a članovi biračkog odbora ga informisali da će mu listić biti proglašen nevažecim. Glasač je nakon toga odgurnuo biračku kutiju, koja je lakše povredila članicu biračkog odbora.

    Prvi izbori poslije smjene DPS
    Takođe, zamjenica programske direktorke CDT Milena Gvozdenović je rekla da u Šavniku na 4 biračka mjesta glasanje nije ni počelo, ili su zatvorena zbog sukoba u biračkim odborima.

    Bili su ovo prvi izbori nakon smjene Demokratske partije socijalista sa vlasti, i ujedno prvi test za stranke koje su tada uspjele da smijene DPS poslije 30 godina vlasti, ali i da se suoče sa ocenom birača nakon pada 2 vlade.

    Iako su nakon izborne pobjede stranke podržale vladu takozvanih eksperata, kojom je rukovodio Zdravko Krivokapić, dotadašnji profesor Mašinskog fakulteta, vlada je pala zbog toga što je izgubila podršku skupštinske većine.

    Istu sudbinu doživjela je i vlada lidera GP URA Dritana Abazovića formirana uz podršku DPS, a koja je izgubila povjerenje te stranke nakon potpisanog Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

    Ovo je, dakle, bio prvi izborni test za sve političke aktere u Crnoj Gori koja je doživjela velike političke promjene, a koja je i dalje u turbulentnom političkom procesu, budući da vlada radi u tehničkom mandatu, a 2b ministra smijenjena su petak veče, tik pred izbornu tišinu. U subotu je stigla vijest da je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.

  • Jakov Milatović novi gradonačelnik Podgorice

    Jakov Milatović novi gradonačelnik Podgorice

    U Podgorici će Jakov Milatović biti novi gradonačelnik, kazao je Boris Pejović iz pokreta “Evropa sad”.

    Kaže da u Podgorici očekuju i preko 20 odstopodrške birača.

    “Ovo je stabilan trend i ne očekujemo znajačne promjene”, naveo je Pejović.

    Imaće poručuje on i gradonačelnika u Danilovgradu, kao i na Žabljaku i Tivtu.

    Pejović je saopštio i da u Pljevljima i Kolašinu DPS neće biti više biti vlast te da je i u tim opštinama “Evropa sad” dala značajan doprinos.

  • Objavljeni preliminarni rezultati izbora u Sloveniji

    Objavljeni preliminarni rezultati izbora u Sloveniji

    Kandidat Slovenske demokratske stranke (SDS) Anže Logar vodi u prvom krugu predsjedničkih izbora u Sloveniji sa 33,75 odsto osvojenih glasova, a na drugom mjestu je nezavisna kandidatkinja Nataša Pirc Musar sa osvojenih 27 odsto glasova, pokazuju preliminarni rezultati nakon skoro 60 odsto prebrojanih glasova.

    Ukoliko se situacija ne promeni, Logar, inače bivši ministar spoljnih poslova, i Musar, ići će u drugi krug predsjedničkih izbora.

    Na trećem mjestu je kandidat vladajućeg Pokreta slobode i Socijalnih demokrata Milan Beglez sa osvojenih 15,78 odsto glasova, pokazuju preliminarni rezultati na osnovu prebrojanih 59,25 odsto glasačkih listića, a prenosi slovenačko Delo.

    U Sloveniji su danas i održani predjsednički izbori, sedmi po redu od sticanja nezavisnosti, a ako se bude išlo u drugi krug, on će biti održan 13. novembra, podsjeća Tanjug.

    Slovenački birači su, između sedam kandidata, birali nasljednika aktuelnog predsjednika Boruta Pahora, kome drugi mandat ističe u decembru i po Ustavu više nema prava da se kandiduje.

    Birališta u Sloveniji zatvorila su se večeras u 19 časova.

    Istraživanja javnog mnjenja su pokazala da bi za izbor novog predsjednika bio neophodan drugi krug.

  • Demokratski front: Osvojili smo Budvu

    Demokratski front: Osvojili smo Budvu

    Poslanik i portparol Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović je u emisiji Izborna noć na TV Vijesti rekao da je po podacima koje ima u Budvi DF ima apsolutnu vlast.

    “Milo Božović će u naredne četiri godine biti gradonačelnik. Ovo su podaci CDT na osnovu kojih DF ima 18 mandata, ostali 15. Demokrate imaju četiri mandata, dok su SNP i URA osvojili po jedan, a DPS devet mandata”, rekao je Vučurović.