Kategorija: Region

  • Kostić tražio podršku za Đukanovića

    Kostić tražio podršku za Đukanovića

    Kako ekskluzivno saznajemo, Vladimir Kostić, odlazeći predsednik SANU rešio je da podrži još jednog odlazećeg predsjednika, ovoga puta onog iz Crne Gore. Naime, Kostić je zatražio da se akademici SANU diskretno angažuju na podršci Milu Đukanoviću na predstojećim predsedničkim izborima u Crnoj Gori, nazivajući to stvaranjem uslova za “pobjedu slobode i demokratije”.

    S druge strane, Kostić se osim novčane nagrade, nada i Đukanovićevoj podršci za izbornjegovog kandidata za predsednika SANU, imajući u vidu uticaj koje Đukanovićeve strukturejoš uvek imaju u okviru Akademije. Postavlja se pitanje šta bi o ovim Kostićevim aktivnostima mogao reći akademik Matija Bećković ili njemu slični, i zašto ćute na ove izdaje koje se dešavaju pod krovom naše najeminentnije naučne institucije.

  • Hrvatska najavila: Sljedeće sedmice zastoji na granici sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom

    Hrvatska najavila: Sljedeće sedmice zastoji na granici sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske saopštilo je da će u noći između 7. i 8. februara sprovesti redovno održavanje Nacionalnog informacionog sistema za upravljanje državnom granicom, zbog čega se očekuje duže zadržavanje putnika na graničnim prelazima sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

    Imajući u vidu da će zbog toga biti na kratko prekinuta kontrola putnika, hrvatski MUP je preporučio da se te noći koriste alternativni granični prelazi Tovarnik i Bajakovo na granici sa Srbijom, prenosi Hina.

    Takođe se preporučuje korišćenje alternativnih graničnih prelaza Županja, Slavonski Brod, Stara Gradiška, Maljevac, Ličko Petrovo Selo, Jasenovac, Kamensko, Vinjani Donji i Nova Sela na granici s Bosnom i Hercegovinom i Karasovići na granici s Crnom Gorom.

  • Firma Mila Đukanovića među najvećim dužnicima u Crnoj Gori

    Firma Mila Đukanovića među najvećim dužnicima u Crnoj Gori

    Petnaest najvećih dužnika u Crnoj Gori čiji su računi u blokadi, ima ukupan dug prema povjeriocima od 311 miliona evra, što je trećina duga svih 19.000 blokiranih firmi.

    Na desetom mjestu, prema podacima Centralne banke Crne Gore, nalazi se firma predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića “Global Montenegro”, od koje povjerioci pokušavaju da naplate svojih 11,7 miliona evra.

    Njegova firma ne duguje za porez, ali neki povjerilac je prinudnu naplatu u iznosu od 12 miliona evra aktivirao u decembru 2020. godine, kada je izborom nove Vlade Đukanovićeva partija izgubila trodecenijsku vlast.

    Najveći dužnik je podgorička firma “Barać” – 82,7 miliona evra. Račun ove firme, čiji je vlasnik Jovana Barać, u blokadi je već 14 godina.

    Na drugom mjestu sa dugom od skoro 59 miliona je građevinska firma “Begrad” Budva, a u blokadi je 13,5 godina. Vlasnici te firme su Igor Barać i Zoran Tomašević. prenosi Srna.

    “Vektra Jakić” biznismena Dragana Brkovića duguje povjeriocima 20,6 miliona, od čega državi deset miliona. NJen račun je u blokadi sedam godina. NJegova je i “Vektra Boka” sa dugom od 12 miliona, a u neprekidnoj je blokadi četiri godine.

    Među velikim dužnicima su “Montenegro duvan komerc” iz Mojkovca /bivša Fabrika duvana/ sa dugom od 10,8 miliona, a blokada traje 58 dana.

  • “Američki san” Tibora Varadija

    “Američki san” Tibora Varadija

    Bezgranična fascinacija redovnog člana Odeljenja društvenih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) i penzionisanog profesora Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu Tibora Varadija SAD kao“obećanom zemljom” je dobro poznata stvar, čemu u prilog ide i činjenica da je šezdesetih godina prošlog veka bio stipendista američkog vladinog Fulbrajtovog programa, zahvaljujući čemu je bio prvi istočnoevropskistudent na Univerzitetu Harvard od Drugog svijetskog rata.

    Međutim, široj javnosti verovatno nisu poznati pojedini više nego pikantni detalji, koji bacaju novo svijetlo na Varadijevu ushićenost “američkim snom”. Tako smo, iz dobro upućenih krugova u Varadijevom okruženju, saznali da njegov boravak na Harvardu nije imao samo akademsku dimenziju, već da se u tom periodu u punom zamahu ispoljila njegova sklonost ka sopstvenom polu.

    Konkretno, Varadi je za vreme boravka na ovom univerzitetu imao nekoliko emotivno-intimnih veza, od kojih je posebno burna bila sa izvesnim studentom latinoameričkog porekla, zbog čega je teškom mukom prihvatioda se vrati kući po isteku stipendije.Kao već afirmisani pravnik, Varadi je osamdesetih godina prošlog veka uspostavio više nego bliske odnose sa tadašnjim rukovodiocem Američkog kulturnog centra u Beogradu Bernardom Šinkmanom, što mu jepredstavljalo odskočnu dasku za angažovanje u svojstvu gostujućeg predavača na više američkih elitnih univerziteta, gde je uživao u svim blagodetima činjenice da je bio okružen mladim, obrazovanim i naočitimmuškarcima iz različitih delova sveta.

    Ova njegova sklonost je bila posebno izražena tokom angažovanja na Univerzitetu Kornel, gde je predavao u vreme najžešćih zapadnih sankcija prema našoj zemlji, kao jedan od malobrojnih srpskih državljana kojima je u tom periodu bila odobrena viza za ulazak u SAD.Pošto je već ustanovljeno da je Varadi jedna od glavnih perjanica globalnog borca za uterivanje ljudskih prava i demokratije Džordža Soroša u našoj zemlji, ovde navedene sočne pojedinosti njegovih relacija sa američkim faktorom predstavljaju još jedan razlog zbog čega patriotski opredeljen deo SANU ne bi smeo da dopusti da na predstojećim izborima rukovođenje Akademijom preuzme on ili neko koga bi odabrao, kao i prilogskici u šta bi se pretvorila SANU u slučaju takvog scenarija.

  • Petković: Opozicija dobila lekciju iz patriotizma koju će dugo pamtiti

    Petković: Opozicija dobila lekciju iz patriotizma koju će dugo pamtiti

    Posljednja dva dana mogli smo da vidimo razliku između odgovorne državotvorne politike prema Kosovu i Metohiji, koju je predstavljao predsjednik Aleksandar Vučić, i cirkusantske, bezidejne i neodgovorne politike opozicije prema najvažnijem nacionalnom pitanju, koja je dobila lekciju iz patriotizma koju će dugo pamtiti, izjavio je Petar Petković.
    Direktor kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju naveo je u pisanoj izjavi da je opozicija još jednom pokazala da ih muke Srba na Kosovu i Metohiji ne zanimaju i da ih je baš briga za naše heroje koji su ih gledali sa skupštinske galerije dok su pokušavali da izazovu haos, već da ih samo zanima da sakupe jeftine političke poene i isprovociraju nasilje.

    Poslije više od 20 sati rasprave, Vučić je, govoreći o franscusko-nemačkoj inicijativi koja mu je predočena, argumentovano i realno odgovarao na sva pitanja i napade opozicije, koliko god oni bili neutemeljeni, jer je mu je važno da našem narodu i svim građanima predstavi objektivno stanje na terenu i da ukaže na sve izazove s kojima se naša država i naš narod na KiM suočavaju, a ne da politički profitira na muci našeg naroda, istakao je Petković.

    Što je najvažnije, dodao je, Vučić je bez uvijanja, direktno i nedvosmisleno poručio da Srbija nikada neće pristati na članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama, niti će na bilo koji način priznati lažnu državu, što je tokom rasprave u Skupštini Srbije ponovio više puta.

    Umjesto jedinstva oko najvažnijeg pitanja, sloge i mudrosti, mogli smo da vidimo kako izgleda kada opozicija partijske i političke interese stavi u prvi plan i kada iz takvih neodgovornih političara krene da kulja mržnja i njihovo ogoljeno nasilje u Skupštini, ukazao je Petković.

    S druge strane, cijela Srbija je mogla da vidi kako se odgovorno, hrabro i pristojno Vučić bori za narod i državu. Jakim argumentima, suvim činjenicama i ozbiljnošću, Vučić je pokazao kako se vodi diskusija u Skupštini, ocijenio je Petković.

  • Skupština Srbije prihvatila Izvještaj o pregovorima sa Prištinom

    Poslanici Skupštine Srbije prihvatili su sa 154 glasa Vladin Izvještaj o pregovorima sa Prištinom.

    U završnom obraćanju predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da će imati teške razgovore i tešku borbu za Zajednicu srpskih opština, sa ovlašćenjima koja će biti značajna i koja će ulivati povjerenje građanima.

    Narodni poslanici usvojili su Vladin “Izvještaj o pregovaračkom procesu sa institucijama privremene samouprave u Prištini, od 1. septembra 2022. do 15. januara 2023”.

    Protiv su glasala 23 poslanika, a uzdržanih je bilo devet. Tokom glasanja je bilo prisutno 186 poslanika.

  • Napad na “Srpsku Atinu”

    Napad na “Srpsku Atinu”

    Kako nezvanično saznajemo, najprominentniji eksponet američkog milijardera mađarskog porekla i lidera neoliberalnog kolonijalizma Džordža Soroša, penzionisani univerzitetski profesor Tibor Varadi je započeo sa intenzivnim lobiranjima unutar područnog ogranka SANU u Novom Sadu, kako bi na Soroševu stranu privukao što veći broj akademika, u kontekstu predstojećih izbora u SANU.

    Kako već dugi niz godina deluje „iz senke“ i prikriveno, Varadi je i u ovom poslu isturio svog poverljivog saradnika, takođe dugogodišnjeg Soroševog plaćenika, inače dokazanog mađarskog ekstremistu  i dopisnog člana SANU Alpara Lošonca. Kao drugorangiranog Soroševog agenta za njegov izbor u članstvo u SANU 2018. godine je lobirao i lično Sorošev sin Aleksandar koji je jula iste godine boravio u Srbiji.

    Kao mlađi i agilniji od Varadija, Lošonc se
    već rastrčao u lobiranje po akademskim
    krugovima u Novom Sadu, gde mu ipak
    otežavajuću okolnost predstavlja to što je u
    ovom gradu prepoznat kao istaknuti
    mađarski ekstremista, povezan sa
    najradikalnijim ekstremističkim krugovima u
    Mađarskoj, koji su zbog svog radikalnog
    delovanja na radaru tamošnje policije. O
    njegovim stavovima dosta govori i
    porodično poreklo, s obzirom da mu je otac
    Nandor bio pripadnik mađarskih
    okupacionih snaga u Drugom svetskom
    Takođe, Lošonc je u akademskim krugovima
    u Srbiji čuven i po nepotizmu, pošto je svog
    sina Marka ubacio u Naučno veće Instituta
    za filozofiju i društvenu teoriju, gde je njegov
    tata član Upravnog odbora. Poput oca i dede
    i Mark je mađarski ekstremista o čemu
    svedoči i tuča koju je 2010. godine izazvao
    na nacionalnoj osnovi u Temerinu, a u kojoj
    je izvukao deblji kraj.

  • Dolaskom Vladimira Kostića SANU počela da se transformiše u rasadnik anti-srpskih ideja i stavova

    Dolaskom Vladimira Kostića SANU počela da se transformiše u rasadnik anti-srpskih ideja i stavova

    Američki milijarder Džordž Soroš jedan od najznačajnijih boraca za uspostavljanje potpune dominacije neo-liberalnog kapitalizma na globalnom nivou, ali mu je, verovatno zbog mađarskog porekla, naš region uvek privlačio posebnu pažnju, a samim tim i Srbija.U skladu sa tim, Soroš je tokom prethodnih decenija instalirao svoje eksponente u sve značajnije institucije u našoj zemlji, uključujući i Srpsku akademiju nauka i umetnosti (SANU), koja okuplja najumnije ljude, usled čega uživa visoki ugled i kredibiletet u narodu, te svojim stavovima može u značajnoj meri da utiče na društvene i političke tokove.Infiltracija „soroševskog virusa“ u tada potpuno zdravo telo SANU je otpočela u vreme kada su za to vladali krajnje povoljni uslovi, tokom 2003. godine, kada je Sorošev dugogodišnji verni i pouzdani saradnik Tibor Varadi izabran za redovnog člana te institucije.Delujući tiho i prikriveno, poput zloćudne bolesti, Varadi je postepeno širio svoj maligni uticaj, a prve značajne rezultate na razaranju SANU je postigao 2015. godine, kada je za njenog predsednika izabran Vladimir Kostić.

    Iako je Varadi dovođenjem Kostića na čelo SANU sa jedne strane postigao svoj cilj, te je ova institucija počela da se transformiše u rasadnik anti-srpskih ideja i stavova, sa druge je došlo do pada njenog ugleda i kredibiliteta, s obzirom na to da Kostić nije bio u stanju da obuzda svoje megalomanske prohteve, te je odmah pribegao brojnim zloupotrebama i mahinacijama u cilju ličnog bogaćenja.Usled navedenog, Varadi je zaključio da je vreme da ukloni kompromitovanog Kostića sa te funkcije, kako bi ga zamenio nekim od „primerenijih“ akademika iz bolesnog tkiva, na čijem je formiranju radio tokom poslednjih dvadeset godina, ali to mu ovoga puta neće ići tako lako, jer je bolest prepoznata, odnosno njegovi i Soroševi planovi su uočeni od strane ogromne većine poštenih, čestitih i rodoljubivih akademika, koji će to na predstojećim izborima za rukovodstvo SANU jasno i pokazati, nakon čega će doći do ozdravljenja ove institucije.

  • Autobus u Sloveniji sletio sa auto-puta, tri osobe poginule

    Autobus u Sloveniji sletio sa auto-puta, tri osobe poginule

    Na Pomurskom auto-putu prema Mariboru kod čvora Lipovci jutros oko pet sati ujutro dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj je učestvovao jedan putnički autobus, a ti osobe su izgubile živote.

    Od zadobijenih povreda troje ljudi je preminulo, a više ih je povrijeđeno, saopštila je slovenačka policija.
    U nesreći je učestvovao autobus stranih registarskih oznaka. Uviđaj na mjestu nesreće je još u toku.


    Više informacija biće poznato u toku dana oko 13 časova za kada je sazvana konferencija za medije od strane policije, povodom ovog događaja.


    Uzrok nesreće, još uvijek nije poznat. Dio auto-puta je zatvoren, što je stvorilo velike gužve na samoj cesti, prenosi “Sobota Info”.

  • Dačić: Pristup Srbije konstruktivan i odgovoran, ZSO preduslov svih preduslova

    Dačić: Pristup Srbije konstruktivan i odgovoran, ZSO preduslov svih preduslova

    Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je za Srbiju velika stvar da i u Vašingtonu i u Briselu, iako znaju “crvene linije” Srbije, pristup Beograda dijalogu sa Prištinom ocjenjuju kao konstruktivan i odgovoran i ponovio da je formiranje Zajednice srpskih opština “preduslov svih preduslova”.

    Dačić, koji je boravio u Vašingtonu, gdje je bio gost na Molitvenom doručku i sastao se sa američkim zvaničnicima u Stejt departmentu i Kongresu, u intervjuu za ‘Glas Amerike’ je naglasio dvije crvene linije Beograda – pitanje priznavanja tzv. Kosova, to jest pitanje članstva u UN i kako je rekao “preduslov svih preduslova”, da se prvo formira ZSO.

    “To je nešto o čemu zaista nema potprebe da ponovo razgovaramo, niti pregovaramo, jer je to nešto što smo valjda dogovorili, kada smo potpisali taj sporazum prije 10 godina”, rekao je Dačić.

    Prema riječima Dačića, možda najvažnija poruka u Vašingtonu jeste da se nastup i pozicija Vučića, odnosno Srbije, ocjenjuje konstruktivnom i odgovornom i često se poredi sa Prištinom i premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, za koga postoje suprotne ocjene.

    “Mogao sam ovdje da čujem da se pozitivno izražavaju o Srbiji, a i oni sami kažu da je veoma značajno promijenjena i pozicija Kvinte, uključujući SAD, u vezi sa ovakvim pozicioniranjem Srbije, što pokazuje da je to bila jedna ispravna odluka”, kazao je Dačić govoreći o susretima sa specijalnim savjetnikom Stejt departmenta Derekom Šoleom i specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom.

    Govoreći o ZSO, Dačić je istakao da je ona dio procesa Briselskog sporazuma, “nešto što je dogovoreno”, “preduslov i za vraćanje Srba u institucije”.

    Odgovarajući na pitanje šta su mu u Vašingtonu rekli na “crvene linije”, Dačić je rekao da SAD imaju drugačije stavove i naveo da mu je Šole rekao da “gubi vrijeme oko povlačenja priznanja”.

    “Mislim, jednostavno za njih to nije toliko bitno. Za nas je bitno. Zašto je bitno? Zato što mi nemamo podršku velikih sila, znači moramo da se oslanjamo na brojke, a te brojke; ako neko hoće, na primjer, da kandiduje Kosovo za članstvo u UN, veoma nam je bitno šta misli svaka od tih država, jer na kraju krajeva, postoje principi po kojima se glasa”, rekao je Dačić.

    Na pitanje da li sporazum o ZSO obuhvata samo četiri opštine na sjeveru KiM ili je riječ o formiranju na cijeloj teritoriji južne srpske pokrajine Dačić odgovara da je riječ o 10 opština.

    Dačić je rekao da tokom posjete nije razgovarano o slučaju Bitići, jer su druge aktuelnije teme bile na dnevnom redu.

    Govoreći o tome što se Srbija nije pridružila sankcijama protiv Rusije, Dačić je rekao da je Srbija izuzetno principijelna i da osuđuje kršenje teritorijalnog integriteta.

    “Ovde je problem u tome što ni zapad ni istok nije dovoljno principijelan, odnosno različito tumači princip teritorijalnog integriteta”, rekao je Dačić.

    Dodao je da na Zapadu misle da treba braniti teritorijalni integritet Ukrajine, ali da je pitanje teritorijalnog integriteta Srbije odnosno KiM jedno drugo pitanje, i da uvijek tumače da je to pitanje za sebe.

    “Tako da mi tu sada moramo da gledamo naš interes, a taj interes jeste da ako mi nismo završili dijalog sa Prištinom, onda nije korektno da neko Prištinu gura da postane članica Savjeta Evrope, ili UN ili EU. Sve dok je tako, dok nemamo garancije Zapada da će oni biti korektni prema nama, ne možemo da se olako odričemo naše pozicije i sigurnih glasova kada je riječ o poziciji u vezi sa Kosovom i Metohijom”, smatra Dačić.

    Na pitanje da li će Srbija uvesti sankcije ukoliko odluka o neuvođenju sankcija nanese Srbiji štetu koja ne može da se toleriše Dačić ocjenjuje da trenutno Srbija nije blizu takve situacije.