Kategorija: Region

Milanović je to rekao odgovarajući na pitanje o upotrebi zamrznute ruske imovine za finansiranje reparacijskog zajma za Ukrajinu.

– Ruska sredstva su rusko suvereno vlasništvo i to se ne dira, a ako se dira, to je trebalo napraviti prvi dan ili u prvoj godini rata. Činjenica da to nije napravljeno u prvoj godini rata nego na isteku četvrte godine rata govori o logičkoj i argumentacijskoj neodrživosti toga – jasan je Milanović.

On, kazao je, neće reći da je protiv toga, ali je protiv toga Evropska centralna banka i niz aktera zato što su svjesni kuda to vodi.

– Ono što mene fascinira je neodgovornost jedne grupe ljudi koja trenutno izdaju naređenja jer znaju da za to sutra neće odgovarati – rekao je Milanović i istakao:

– To je jedno od prokletstava demokratskog sistema koji mi poznajemo i od kojeg nema boljeg. On često dopušta pristup – nakon mene potop, baš me briga šta će biti poslije mene, ko će vraćati te stotine milijardi evra, kako će na kraju rat stvarno završiti – rekao je Milanović.

Ističe da je to istovremeno i ljepota i prokletstvo liberalne demokratije kakvu poznajemo i neodgovornost ljudi koji o sebi imaju jako visoko mišljenje.

– To je smišljeno drugdje, a Evropska komisija to sprovodi i u tom lancu interakcije države kao Hrvatska, Slovačka i mnoge druge ne učestvujemo, mi s time nemamo veze. Osjećam sažaljenje prema onima koji misle da nešto predstavljaju, mi u tome ne učestvujemo, ja u tome ne želim da učestvujem – izričit je bio Milanović, prenijeli su hrvatski mediji.

– Vjerujem da ćemo sljedeće nedelje, u ponedjeljak, utorak, dobiti važne vijesti. Nadam se dobre vijesti za građane Srbije – istakao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara u Palati Srbija.

On je rekao i da je već 68. dan kako nijedna kap nafte nije protekla Јanaf-om, jer je Hrvatska prekinula dotok nafte, a da u isto vrijeme u Srbiji još niko nije osjetio nikakvu krizu.

– Ponosan sam na državu Srbiju koja je pokazala kako treba da se ponaša – rekao je Vučić.

Dodao je da je država pokazala da je sposobna “da rastereti građane”, i da ne prebacuje krivicu na druge.

Vučević je rekao da je Dejtonski sporazum obavezujući dokument za Srbiju i da je u tom smislu neprihvatljivo mijenjanje dogovorenog i nepoštovanje ravnopravnosti naroda i entiteta.

– To Srbija svuda ističe. Republika Srpska uvijek može da računa na poštovanje, uvažavanje i podršku Srbije. To su naša braća i sestre, imamo zajedničku kulturu, jezik, istoriju, mnoge veze koje nas približavaju i definišu naše specijalne odnose u skladu sa Dejtonskim sporazumom – naveo je Vučević.

On je istakao da je “duh Dejtona” prilično nejasan i stvara prostor za pogrešna pravna tumačenja i zloupotrebe.

Vučević je rekao da Srbija priznaje BiH u punom kapacitetu kao državu koja je definisana Dejtonskim sporazumom i funkcioniše i opstaje kroz dogovor tri naroda i dva entiteta.

– Ako neko želi dobro BiH, mora da poštuje Republiku Srpsku, srpski narod, kao što mora da poštuje i bošnjački i hrvatski narod – naveo je Vučević.

Govoreći o evropskim integracijama, Vučević kaže da je Srbija pokazala nesebičnost i solidarnost idejom da se sve zemlje zapadnog Balkana zajedno integrišu u EU.

– Nemam dilemu da bi za cijeli prostor koji definišemo kao zapadni Balkan najbolje bilo da bude jedinstveno integrisan u EU – rekao je Vučević, te dodao da je koncept “Otvorenog Balkana” najbolji primjer regionalne saradnje zemalja koje nisu najbolji prijatelji.

On kaže da Srbija prema Crnoj Gori ima najbliža i najbolja osjećanja jer s njom dijeli istoriju.

– To je država u kojoj trećinu stanovništva čine Srbi. Polovina stanovnika priča srpskim jezikom i koliko je tamo samo vjernika Srpske pravoslavne crkve. Ali, očekujemo da Srbiju poštuju kao što poštuju i druge države – rekao je Vučević za RTS.

U saopštenju ЈTOK-a navedeno je da se osumnjičenima stavlja na teret da su izvršili dva krivična djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 359 stav 1 i falsifikovanje službene isprave iz čl. 357 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika.

– Јavno tužilaštvo za organizovani kriminal nastavlja sa preduzimanjem radnji u cilju utvrđivanja da li se u radnjama još nekih lica stiču obilježja krivičnog djela – dodaje se u saopštenju.

Selaković je 4. decembra saslušan u ЈTOK u slučaju “Generalštab”, a poslije saslušanja je izjavio da je ЈTOK uzurpirao dio državnog sistema i da je to što radi ЈTOK razaranje onoga u srpskom društvu što je legalno, zakonito i ustavno.

Dodao je da oni pokušavaju da na nezakonit, nelegalan način, krijući se iza nadležnosti koje im je dao zakon, ruše vlast.

Selakovićev advokat Vladimir Đukanović tada je rekao da je od tužilaštva tražio da obustavi ovaj postupak, jer je, kako je istakao, donijet novi zakon u Skupštini kojim je odluka iz 2005. godine o proglašenju zgrade Generalštaba za kulturno dobro proglašena ništavom.

Šezdeset sedmi je dan otkako su na snazi američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, a rješenje za dalje poslovanje i dalje se čeka. Za sada Srbija nema problema u snabdjevanju derivatima, ali se strepi od sekundarnih sankcija. Sjeverna Makedonija, koja sa Srbijom radi ubrzano na projektu za gradnju gasne interkonekcije, nudi pomoć u snabdjevanju derivatima. Plan je, prema riječima ministarke Dubravke Đedović Handanović, da se interkonektor završi do kraja 2027. i da gas njime poteče početkom 2028. godine.

Predsednik Aleksandar Vučić poručuje da je kurs dinara stabilan i da Srbija raspolaže rekordnim deviznim rezervama. Iako stručna javnost upozorava da je situacija sa NIS-om ozbiljna, procjene su da ona nije ključna pretnja po stabilnost valute, dok zvaničnici za sada ne najavljuju nacionalizaciju kompanije, već ostavljaju prostor za otkup vlasničkog udela.

Američke sankcije guraju NIS u sve veću neizvesnost poslovanja. Protekle nedjelje šef ruske diplomatije Sergej Lavrov poručio je da su u toku pregovori o NIS-u i da je nacionalizacija tog preduzeća moguća samo uz saglasnost Rusije. Predsjednik Aleksandar Vučić je, međutim, uvjeren da će Rusi razumjeti da Srbija ne može da živi bez NIS-a. Kaže da bi volio da čuje ideje Rusije kako da se riješi pitanje NIS-a, a da se izbjegnu kazne Sjedinjenih Američkih Država.

Vasić objašnjava da bi se Srbija, povratkom NIS-a u državno vlasništvo, pozicionirala kao regionalni lider na tržištu energenata.

– Energija pokreće svijet. I dalje 80-90 odsto energije dolazi iz nafte i gasa. Obnovljivi izvori energije nisu dominantni, ali ovo jeste. Svi ratovi koje imamo vode se isključivo zbog energenata – rekao je Vasić za Tanjug.

Vasić je istakao da država mora biti oprezna po pitanju mogućih sekundarnih sankcija navodeći da su one podjednako teške kao primarne.

– Mi sad imamo tu situaciju da ukoliko bi nastavili da podržavamo NIS, kako god, izlažemo sebe trenutku da možemo da dobijemo sekundarne sankcije, a to je vrlo opasna stvar. Naša Narodna banka ne čuva na našim računima naše devizne rezerve. Čuva ih u vrhunskim insttiuacijama, obično u Evropskoj uniji. Oni sutra mogu reći ‘dobro, sarađujete sa NIS-om, sad ćemo vam presjeći dotok ovim rezervama.’ Rezerve nam služe da ih povučemo kad hoćemo i kad nam trebaju – pojasnio je Vasić.

On podsjeća da su devizne rezerve Rusije, usljed sankcija, ostale van granica države i to u iznosu većim od 600 milijardi dolara.

– To je recimo godišnjih prihod Rusije od nafte – kaže Vasić.

On dodaje da bi uvođenje sekundarnih sankcija bio veliki rizik za Srbiji s obzirom da bi trpio cijeli platni sistem i došlo do blokade računa, ali je izrazio uvjerenje da se to ipak neće desiti.

– Јa nisam političar, ja sam bankar i ekonomista. Јa to posmatram kao možda i naše malo taktiziranje, ajmo još dan, dva, da vidimo nešto će se dogoditi. Ne znamo šta se događa iza paravana, ko s kim pregovara – rekao je Vasić.

Govoreći o tržišnoj cijeni NIS-a, Vasić kaže da ona zavisi od percepcije onoga ko želi da kupi kompaniju.

Vasić podsjeća da je Naftna industrija Srbije po visini prihoda peta ili šesta kompanija u državi navodeći da je godišnji profit firme iznosio i do 800 miliona evra.