Kategorija: Region

  • Vučić: Skup ”Srbija nade” nije hir, izbori su realna opcija

    Vučić: Skup ”Srbija nade” nije hir, izbori su realna opcija

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da skup ”Srbija nade” koji treba da bude održan u petak nije ”nikakav hir” ili ”merenje popularnosti”.

    ”Ovo je pokušaj da se pokaže da nešto što je neko napravio i i uradio, ne samo da nema nikakvog smisla, već da neće moći da prođe”, rekao je juče Vučić za RTS.

    Na pitanje hoće li uskoro biti izbora, on je rekao da su oni ”realna” opcija.

    ”Kada imate krizne situacije, i kada neko osporava legitimitet na ovaj ili onaj način, to je najbolji način”, rekao je Vučić.

    Govoreći o protestima u organizaciji dijela opozicije, pod nazivom ”Srbija bez nasilja”, on je rekao da su ljudi bili ”uplašeni, potom i kivni i gnevni”, i da je, kako je rekao, to logično.

    ”Zato je i na prvom, drugom, delimično i trećem, protestu koji je postojao, bio veliki broj ljudi koji su želeli nešto da promene, kako bi oni i njihova deca bili sigurniji, ali i da doprinesu nekim odlukama koje će svakako na druagčiji način da našu stvarnost u budućnosti kreiraju. Međutim, onima koji prate političku aktivnost, već je za vreme dana žalosti bilo jasno da će političari i stranke bivšeg režima i opozicije, pokuišati da iskoriste, zakazujući skup na temi na kojoj se to ne radi”, rekao je Vučić.

    On je istakao da govori ”kao predsjednik Republike”, a ne kao lider stranke, jer to, kako je rekao, ”uskoro neće biti”.

    ”I to je jedna stvar o kojom želim da razgovaram sa narodom, sa građanima, ja neću držati stranački govor, neću čak ni pominjati političke protivnike. Mislim da se obratim Srbiji, sa jednim dugoročnim planom. Obratiću im se kao predsednik svih građana i pokazati kako i na koji način mislim da možemo da izađemo iz svega ovoga”, rekao je on i zapitao da li je negdje u svijetu iko iskoristio masovnu pucnjavu kao povod za demonstracije.

    Vučić je ocijenio da od strane onih ‘koji su tobože protiv nasilja”, nije bilo prijedloga mjera, već su sve mjere bile, kako je rekao, političke.

    ”Sve su to političke odluke. Na kraju smo došli do toga: ‘Vučiću, podnesi ostavku’. I do prelazne vlade. Sa mnom nije problem, rekao sam šta treba da prikupite i idemo na referendum. Što se prelazne vlade tiče, o tome predsednik Republike u skladu sa ustavom donosi odluku”, rekao je on.

    Istakao je da neće dati mandat onome ko ”po nalogu nekoga spolja oblikuje prelazne ili neprelazne vlade”.

    Vučić je dodao da će Srbijom vladati oni koji ”dobiju povjerenje naroda”, i istakao da, kako je rekao, to što neko misli da ima podršku neke strane ambasade, ili misli da ima podršku dela javnosti, nije dovoljno.

    Govoreći o predstojećem skupu ”Srbija nade”, on je rekao da je obavezno pokazati pijetet prema žrtvama zločina.

  • Milanović: Države zapadnog Balkana dugo čekaju članstvo u EU

    Milanović: Države zapadnog Balkana dugo čekaju članstvo u EU

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da prvu deceniju članstva Hrvatske u Evropskoj uniji ne smatra “ni uspjehom, ni neuspjehom” i poručio da će se lično boriti protiv toga da EU postane federacija.

    To ne želim. Ne želim da opet imamo neki centar moći – rekao je Milanović na konferenciji koju je organizovao Centar za demokratiju i pravo “Mika Tripalo”, prenosi portal Indeks.

    Milanović je rekao da je Hrvatska dugo čekala da postane članica EU, ali ne tako dugo kao druge države zapadnog Balkana, što je opisao kao “neki oblik zlostavljanja i neodgovornosti” prema zemljama kandidatima.

    Hrvatski predsjednik je ocijenio da je budžet EU “toliko mali” da se s njim ne može ništa uraditi osim “osnivanja inovacionih centara, izgradnje ponekog mosta ili vatrogasnog doma”.

    Osvrnuvši se na posjetu francuskog predsjednika Emanuela Makrona Pekingu, koja je uznemirila zapadne saveznike, Milanović je izrazio gledište da je Makron imao pravo kad je govorio o većoj autonomiji EU.

    • Makrona smatram najkalibriranijim, najrazumnijim i najpotentnijim evropskim liderom – rekao je Milanović.
  • Vučić posetio školu “Vladislav Ribnikar

    Vučić posetio školu “Vladislav Ribnikar

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se na Dnevniku 2 na RTS-u.

    On je rekao da je susret sa porodicama ubijenih u Duboni i Malom Orašju bio težak.”Prvo sam otišao u kuću u kojoj žive roditelji Milana i Kristine Panić, Zorica i Saša. Sa svekrom i svekrvom, Svetlanom i Stojanom. Sačekali su me Zorica i Saša, roditelji Milana i Kristine. Oni su za nekoliko minuta izgubili sina i ćerku. Kristina nije dočekala maturu, Milan je bio policajac, divan dečak i mladić. Nije mrava zgazio. Naš narod kaže, kad vidite sliku, lepi kao jabuke, više neće ući u kuću. Jedino što sam mogao da im kažem je da ću kao građanin i predsednik Srbije za onog ko je to učinio, za onog ko ga je naoružao, i za one u porodici koji su to pomagali, tražiti najteže moguće kazne”, kazao je predsednik.

    Vučić je potom u Duboni posetio kuću Milosava Todorovića.

    “On je jedan strašno jak čovek, neuobičajene hrabrosti. On i njegova supruga Danijela izgubili su sina Dalibora, od 25 godina. Bavi se čovek poljoprivredom, i bravar i limar. Sina je vodio često, radili su od četiri ujutru, izgubili su sve što su imali. Onda sam pričao sa roditeljima i porodicama Nemanje, Nikole, Lazara, Aleksandra i Marka, u Malom Orašju. To je strašno kakav je masakr tu počinjen. Ti ljudi žive a ne žive. A danas, koliko god da im je teško zbog sopstvene dece, svi se nadaju da će Petar Mitrović preživeti iako je u teškom stanju. Svaki dan pričam sa lekarima, ja sam to u lice rekao njegovoj porodici. Ima najbolju negu, ali… Svi ostali se oporavljaju i preživeće. A nadamo se da će, i Boga molimo, da Petar preživi. To bi bila velika pobeda za jedno divno selo”, dodao je on.

    Predsednik ističe da su ti ljudi tražili samo jedno – najstrože kazne.

    “Ja ću se politički boriti u Evropi i svetu, jer za ovo što je učinjeno u Beogradu, Orašju i Duboni ne postoji druga kazna. Ne možete da ubijete monstruma makar imao 13 ili 14 godina. Ali onaj ko je tome doprineo mora da dobije najstrožu kaznu. Kako da objasnite ljudima da je neko ko je to planirao, da izađe iz bolnice. Ili kako je ovaj planirao iz Dubone. Da izađe posle 20 godina, pa da živi normalno, ceo život. A ugasio 10 kuća. Šta me briga za udruženja i društva. Mora da postoji malo pravde. Šta treba, da izađe pa da zavije još deset kuća u crno. Ovo govorim kao čovek i predsednik. Dok sam predsednik boriću se svim silama da dobiju maksimalne kazne. Znam da će ovo da zloupotrebe, ali ako to ne učinimo ovog puta sami ćemo biti krivi kada se to bude ponavljalo za 15 ili 20 godina”, kazao je Vučić.

    On ističe da je posetio školu Vladislav Ribnikar, ali da nije imao potrebu da se nekome pravda, i nije vodio kamere.

    “Ni danas nisam vodio kamere. Jedinu fotografiju koju vidite slikana je telefonom. Naravno, bila je i direktorka škole, i nekoliko ljudi u školi. Upisao sam se u knjigu žalosti, obišao mesto zločina. Ali nemam potrebu da se pravdam bilo kome ko misli da ima monopol na bol i tugu”.

    “Predsednik republike odlučuje kome će dati mandat”
    Vučić je govorio o tome da li će biti izbora i na koji način.

    “Idemo na referendum. Predsednik Republike odlučuje kome daje mandat, što se tiče prelazne vlade. Lek za to je da me neko ubije. Ja neću da uništim svoju zemlju. Ovom zemljom vladaće oni koji imaju poverenje naroda. Ja mislim da je realna opcija da će biti izbora. To je najbolji način. Na tom skupu je obaveza da pokažemo pijetet prema žrtvama i da nismo ti koji će da govore o tome koliko nas je, nego da pokušamo da rešavamo probleme ljudi”, rekao je on.

  • Milanović: EU pati od kroničnog manjka odgovornosti, što je teško izlječivo

    Milanović: EU pati od kroničnog manjka odgovornosti, što je teško izlječivo

    Predsjednik Zoran Milanović rekao je danas u Kući Evrope da prvu deceniju članstva Hrvatske u Evropskoj uniji ne smatra “ni uspjehom ni neuspjehom” i da će se lično boriti protiv toga da Unija postane federacija.

    “Europska unija je zamišljena od mnogih kao federacija, što nikada po meni ne smije postati. Ja ću se protiv toga osobno boriti”, rekao je Milanović u uvodnom obraćanju na konferenciji “10 godina Republike Hrvatske u Evropskoj uniji”.

    Milanović je dodao da se protivi “bilo kakvoj ideji o federalnoj državi, o Briselu koji bi nadomjestio Beograd, Budimpeštu, Beč.

    “To ne želim. Ne želim da opet imamo neki centar moći”, dodao je.

    “Budžet EU je toliko malen da se s njim zaista ne može ništa osim raditi inovacijske centre, poneki most, vatrogasni dom, sve ono što tjedno gledam izvan Zagreba i to je dobro jer umjesto toga je ništa”, smatra Milanović.

    “Čekali smo dugo da postanemo članica EU, ali ne tako dugo kao države zapadnog Balkana”, rekao je predsjednik i opisao to “nekim oblikom zlostavljanja i neodgovornosti” prema tim zemljama.

    Predsjednik Hrvatske je dodao da ponovno je prozvao šefa evropske diplomatije Žozep Borelj.

    “Borelj je opterećen takvim aferama da u mojoj vladi ne bi mogao biti ministar, a u Plenkovićevoj ne znam. Kao ni (predsjednica Evropske komisije) Ursula fon der Lajen”, dodao je Milanović.

    Borelj je odbio zahtjev Hrvatske da učestvuje u misiji “Althea” u Bosni i Hercegovini, vojnoj misiji EU, a Milanović je ponovio da je njegov dopis “pun laži.

    Milanović se osvrnuo i na posjetu francuskog predsjednika Emanuela Makrona Pekingu koja je uzburkala zapadne saveznike, ali onsmatra da je Makron imao pravo kad je govorio o većoj autonomiji EU.

    Rekao je da u ovom trenutku “Macrona smatra najkalibriranijim, najrazumnijim i najpotentnijim europskim liderom”.

  • Dačić: Nije bilo izraženih pritisaka na Srbiju

    Dačić: Nije bilo izraženih pritisaka na Srbiju

    Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je u Briselu, poslije sastanka sa šefovima diplomatija EU i Zapadnog Balkana, da tokom tog susreta nije bilo pritisaka na Srbiju, kao i da je prijatno iznenađen zbog toga što su gotovo svi ministri iz EU pozitivno govorili o potrebi da zemlje Zapadnog Balkana što prije, sa konkretnim rokovima, postanu punopravne članice Unije.

    Dačić je, međutim, precizirao da se o konkretnim rokovima danas ipak nije govorilo.

    On je dodao da su predstavnici privremenih prištinskih institucija i danas pokazali ekstremističko ponašanje, dodajući da je takvo njihovo ponašanje već postalo dosledno.

    • Govorili su o tome da Srbija predstavlja opasnost po mir i stabilnost, da smo mi remetilački faktor, a oni faktor mira i stabilnosti, što djeluje zaista, nestvarno – rekao je Dačić u Briselu.

    Podsjetio je da je pre 10 godina potpisao Briselski sporazum i prokomentarisao da ne može da razume da se i posle toliko vremena slušaju ekstremističke izjave iz Prištine, a da se ne govori o tome zašto nisu formirali Zajednicu srpskih opština.

    Dačić je kazao da je bilo riječi i o usklađivanju spoljne politike Srbije sa politikom EU, dodajući da im je poručio da treba da budu korektni prema Srbiji.

    Dodao je da Srbija nije vrednosno neutralna po pitanju kršenja teritorijalnog integriteta Ukrajine, navodeći da je to pokazala glasanjem za različite rezolucije.

    Ministar je objasnio i da se Srbija nije pridružila sankcijama, jer ne vjeruje u ispravnost takvih mjera, a takođe rukovodeći se svojim interesima jer je, kako je podsjetio, u pitanju je teritorijalni integritet i suverenitet Srbije.

    Dačić je poručio i da Srbija neće biti mjesto odakle će se kršiti sankcije.

    • Ono što može da nas raduje jeste da nije bilo izraženih pritisaka na Srbiju, naprotiv, mislim da su svi ljudi mogli da vide kako izgleda ekstremistička politika koju Priština sprovodi – rekao je Dačić.
  • Ranjene dvije osobe, napadač u bijegu, policija pokrenula akciju “Vihor”

    Ranjene dvije osobe, napadač u bijegu, policija pokrenula akciju “Vihor”

    Dvije osobe su ranjene u pucnjavi koja se dogodila večeras na Vračaru. Pucnjava se dogodila na uglu ulica Maksima Gorkog i Cara Nikolaja.

    Dva muškarca su upucana, sumnja se da je isti incident u pitanju, obojica su prevezena u Urgentni centar, a istraga je u toku – potvrđeno je za Blic u MUP.

    Muškarac je upucan u predjelu desne natkolenice, ali nije životno ugrožen. Ima kriminalni dosije zbog droge i potjernicu za izdržavanje kazne zatvora.U Urgentnom centru konstatovano da je upucan u natkolenicu. U isto vrijeme, u obližnjoj Novopazarskoj ulici, policija je zatekla još jednog ranjenog muškarca. I on je sa ranom na leđima prevezen u bolnicu.

    Napadač je pobjegao, a policija traga za njim.

    Pokrenuta je akcija “Vihor”, a veliki broj patrola Interventne jedinice je na terenu, a saobraćaj u ovom dijelu Beograda je zaustavljen.

  • Vučić se oglasio iz Crne Gore: Želeli smo da ukažemo poštovanje

    Vučić se oglasio iz Crne Gore: Želeli smo da ukažemo poštovanje

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je u Podgorici inauguraciji novog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, nakon čega se obratio javnosti.

    Predsjednik je rekao da se sa Milatovićem čuo i jutros, i potom govorio o inauguraciji.

    “Želeli smo kao Srbija da ukažemo poštovanje narodu Crne Gore. Prisustvovao sam polaganju zakletve, želim im sve najbolje u budućnosti. U Srbiji će imati iskrenog prijatelja i dobrog partnera”, rekao je Vučić.

    On dodaje da je Milatović pomenuo Berlinski proces, i ističe da je pažljivo slušao novog predsjednika Crne Gore.

    “Uvek ima prostora za saradnju. Jasno je da Crna Gora ostaje strateški opredeljena svojoj politici članstva u NATO. Mi svoj vojni položaj doživljavamo drugačije, ljubomorno čuvamo našu vojnu neutralnost, da sami brinemo o svom nebu i zemlji. Takođe, nešto su nam drugačije nijansirane poruke oko događaja u svetu, ali to ne menja naš izrazito prijateljski stav prema Crnoj Gori. Građani Crne Gore su za to glasali”, rekao je, prenosi b92.

    Vučić je dodao da je siguran da će Milatović posjetiti Srbiju, iako o tome nije razgovarao još sa njim.

    On kaže da je razgovarao i sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, pored kog je sjedio na inauguraciji.

    “Pa da, mi uvek razgovaramo. Poznajemo se dugi niz godina, normalno i racionalno razgovaramo. Važno je da gradimo pristojnije odnose sa Hrvatskom”, kazao je Vučić.

  • Milatović položio zakletvu: Čast mi je što ću biti predsjednik Crne Gore

    Milatović položio zakletvu: Čast mi je što ću biti predsjednik Crne Gore

    Novoizabrani predsjednik Crne Gore Јakov Milatović položio je zakletvu u Skupštini Crne Gore u Podgorici i preuzima dužnost šefa crnogorske države.

    “Osjećam posebnu čast i ponos što pred poslanicima Skupštine Crne Gore, polažem zakletvu”, kaže Milatović.

    Milatović je dodao da mu je čast što će biti predsjednik Crne Gore, zemlje u kojoj je rođen i koju beskrajno voli.

    “Zaklinjem se da ću dužnost predsjednika vršiti odgovrno, časno, savjesno, pravedno i nepristrasno, po Ustavu i Zakonu”, dodao je Milatović.

    On je poručio da su pred njim i ostalim donosiocima odluka veliki zadaci koje će izvršavati u slobodnijem ambijentu.

    “Eliminisanje unutrašnjih podjela, izgradnja jakih i nezavisnih institucija, afirmacija ljudskih prava, nepristrasna distribucija pravde, društvo jednakih šansi, kao i uspostavljanje održivog ekonomskog modela zahtijevaće punu posvećenost kako donosilaca odluka, tako i onih koji te odluke izvršavaju”, kazao je on, prenosi RTCG.

    Milatović je kazao da je pomirena Crna Gora, jedina prava.

    “Nikada više ne smijemo dozvoliti da se bilo koji pojedinac osjeća obespravljeno. Nikada ne smijemo dozvoliti da neko zbog drugačijeg političkog opredjeljenja bude uskraćen za uspjeh u životu”, poručio je Milatović.

    Naglasio je da će biti kohezivni faktor u zajedničkoj borbi za bolju Crnu Goru.

    “Institucionalni sistem kreiran po mjeri jedne partije nije izdržao izazove koje je sa sobom donijela promjena izvršne vlasti. Siguran sam da smo iz tog iskustva izvukli pouke”, rekao je Milatović.

  • Drecun o stanju na KiM: Bezbjednosna situacija dostigla granicu preko koje dolazi do sukoba

    Drecun o stanju na KiM: Bezbjednosna situacija dostigla granicu preko koje dolazi do sukoba

    Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun rekao je da je bezbjednosna situacija na Kosovu i Metohiji “dostigla maksimalnu granicu preko koje dolazi do sukoba”.


    “Priština minira dijalog, uz podršku zemalja Kvinte, dok /premijer samoproglašenog Kosova Aljbin/ Kurti istovremeno pokušava da uspostavi punu i apsolutnu kontrolu nad severu Kosova”, rekao je Drecun, povodom polaganja zakletve Kurtijevog gradonačelnika Sjeverne Mitrovice.


    Drecun je naveo da je u toku proces miniranja dijaloga od Prištine uz podršku zemalja Kvinte, potpuno odbacivanje Nacrta statuta Zajednice srpskih opština koji je uradio Upravljački tim i uvođenje u igru nekakve Kurtijeve “samouprave za Srbe”, čija je suština zapravo da Beograd prizna lažnu državu Kosovo.

    Istovremeno, dodao je on, Kurti pokušava da uspostavi punu i apsolutnu kontrolu nad sjeverom Kosova u dva pravca – jedan je administrativni, tako što će zaposjesti četiri opštine na sjeveru poslije farsičnih “nazovi izbora”.


    On je ocijenio da je opasno to što u Prištini nagovještavaju da će završiti proceduru otvaranja mosta na Ibru i to što ljudima počinju da skidaju tablice sa automobila koji se nisu preregistrovali, da naplaćuju i kazne.

    “Posebno je opasno što pripremaju drugi deo realizacije njihovog plana, uz podršku Kvinte, a to je pravo policijsko vojno zaposedanje severa Kosova. Već su stacionirali pripadnike specijalnih parapolicijskih jedinica na severu Kosova, doneli su odredbu takozvane vlade o eksproprijaciji srpske zemlje u opštinama gde nameravaju da prave nove baze”, rekao je Drecun za RTS.

    On je ocijenio da srpski narod mora da reaguje na ugrožavanje osnovnih ljudskih prava, ali i opstanka na sjeveru Kosova.

    “BiH nije priznala tzv. Kosovo i to cijenimo, nije mi jasan suzdržan stav u Savjetu Evrope”
    Uprkos neslaganju većinskog srpskog stanovništva, u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice kompletiran je novi saziv lokalne samouprave, sačinjen od Albanaca.

    Predstavnici Srpske liste dali su premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju rok do 1. juna da prestane sa represijom nad srpskim narodom.

  • Otklonjene dileme da li će Vučić prisustvovati inauguraciji Milatovića

    Otklonjene dileme da li će Vučić prisustvovati inauguraciji Milatovića

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće današnjoj inauguraciji Jakova Milatovića.

    Kako prenose crnogorski mediji, ovih dana spekulisalo se oko njegovog dolaska na zvanično postavljenje Milatovića za predsjednika Crne Gore. Kako prenose, Vučićev dolazak potvrđen je usmeno.

    Milatović danas u 12 časova zvanično preuzima vršenje funkcije predsjednika države. Milatović je pobijedio na predsjedničkim izborima u drugom krugu, u kojem je osvojio blizu 60 odsto glasova.

    Ustavom Crne Gore, usvojenim 22. oktobra 2007. godine, predsjednik države se bira neposrednim izborima na pet godina. Od obnove nezavisnosti 21. maja 2006. godine, funkciju predsjednika Crne Gore obavljao je Filip Vujanović, koji je bio izabran na predsjedničkim izborima 2008. i 2013. godine. Đukanović je izabran na tu funkciju na predsjedničkim izborima 2018. godine.