Predsjednik Crne Gore Јakov Milatović izjavio je danas da je Crna Gora zabrinuta zbog situacije na sjeveru Kosova i Metohije.
On je uoči početka samita NATO, na pitanje Tanjuga rekao i da ta zemlja podržava plan EU za deeskalaciju i dijalog Beograda i Prištine u skladu sa platformom, koju je predstavila EU.
“To sam rekao i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Nadam se da će uskoro doći do smirivanja situacije. Crna Gora igra konstruktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu”, rekao je on.
Odluku od 7. jula da isporuči kasetne bombe Ukrajini američka administracija opravdala je obećanjem Kijeva da ih neće koristiti na civilnim područjima, pišu Novosti.
Koliko je ovo obećanje, kao i samo opravdanje besmisleno, pokazuje slučaj Niša, tokom NATO agresije, u maju 1999. godine.
Tada su kasetne bombe, usmjerene na tamošnji aerodrom, završile u centru grada, na pijaci i u baštama, i ubile 16 civila, među kojima i trudnicu u poodmakloj trudnoći, dok je 18 ljudi ranjeno.
Da je kasetna bomba izuzetno opasno oružje, prije svega za civile pokazuju sva područja na koja su bačene i na kojima čak i poslije četvrt vijeka, kao na primjer kod nas, ili poslije pola vijeka, kao u Vijetnamu, i dalje ubijaju muškarce, žene, djecu.
U pitanju je oružje koje se raspada u vazduhu i oslobađa više “bombica” na širokom području. Dizajnirane su tako da detoniraju pri udaru o tlo, ali kod mnogih do toga ne dođe odmah.
Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, u nekim nedavnim sukobima čak i do 40 odsto bombi nije eksplodiralo.
On se sada bavi promocijom zabrane kasetne municije.
Takođe, primjećuje da to nije odbrambeno sredstvo jer ih nijedna zemlja ne koristi na svojoj, već uvijek na tuđoj teritoriji.
Bojan Glamočlija, direktor Centra za razminiranje Srbije, kaže da je u Srbiji od devedesetih do danas očišćeno 14.028.603 kvadratna metra teritorije od neeksplodiranih kasetnih bombi, a ostalo je još 610.137 za čišćenje.
Zabilježeno je 3.175 pronalazaka, odnosno lokacija sa bombama.
Tokom godina veliku pomoć pružili su i Rusi, a humanitarni program za razminiranje u Srbiji pokrenut je 2008. godine, pošto su rusko Ministarstvo za vanredne situacije i MUP Srbije potpisali sporazum.
Od tada je, najprije ruski, a zatim rusko-srpski tim, očistio od eksplozivnih naprava oko 6,1 miliona kvadratnih metara terena.
Kako je objavljeno 2018. godine, otkriveno je i uništeno ukupno 13.160 neeksplodiranih mina.
Prema podacima Norveške narodne pomoći, u nesrećama od kasetnih bombi kod nas evidentirana je 191 žrtva. Poginula je 31 osoba, a ranjeno 160. Najveći broj stradavanja desio se u vrijeme djelovanja NATO avijacije, 1999. godine.
Pomoć žrtvama poslije dvije decenije
Tokom ovih djelovanja smrtno je stradalo 26 ljudi, a teže ili lakše ranjeno 151, navode u Centru. Od završetka djelovanja NATO snaga, pa do novembra 2008. godine, stradalo je još 14 ljudi, od čega pet smrtno, dok je ranjeno devet, među kojima su pirotehničari, poljoprivrednici, djeca i slučajni prolaznik.
Od tada do danas, prema podacima Centra, desili su se akcidenti četiri deminera tokom čišćenja površina zagađenih kasetnom municijom – troje je povrijeđeno, a jedan poginuo.
Kada ih pronađu, kako kažu u Centru za razminiranje, demineri ne smiju da ih pomeraju. Svaka mora da bude uništena baš na mjestu pronalaska, pa makar i u oluku, kao što je bio slučaj sa niškom Ćele-kulom, ili baštom u naselju Duvanište.
Najveći problem sa kasetnim bombama, prema mišljenju vojnog analitičara Aleksandra Radića, jeste činjenica da su veoma male, da se nikad ne može precizno znati gdje su pale, niti gdje su na kraju završile.
Kako naglašava, može ih pomjeriti i vjetar i kiša, odnosno bujica.
Predsednica tzv. Kosova Vjosa Osmani navela je da je pristanak turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da ratifikuje članstvo Švedske u NATO odlična vest.
Osmani je na Tviteru navela da su tzv. Kosovo, Ukrajina i Bosna i Hercegovina sledeće na redu za članstvo u NATO.
“Odlične vesti. Na redu su Kosovo, Ukrajina i Bosna i Hercegovina u NATO, za jaču Alijansu i sigurniju i stabilniju Evropu”, naglasila je Osmani.
Nakon što je zadržan i vraćen sa granice Srbije, a nakon dobijanja nezvanične informacije od strane crnogorske policije da Danilu Šćepanoviću, matičaru iz Bijelog Polja nije dozvoljen ulazak u Srbiju, redakcija IN4S portala ga je kontaktirala i dobila potvrdu o tačnosti iste.
Šćepanović je nedavno na društvenim mrežama uputio komentar koji je okarakterisan kao govor mržnje, pripadniku Srpske nacionalne zajednice i odborniku Demokratskog fronta u lokalnoj Skupštini Radovanu Rakočeviću, koji je izazvao opravdanu reakciju javnosti.
„Pusti čovječe, pregovaraš sa govnetom iz srpskog sveta. Doći će i njima kraj, kao na Kosovu i Hrvatskoj”, riječi su koje je napisao Šćepanović.
Redakcija IN4S je Danila Šćepanovića kontaktirala i dobili smo odgovor da je komentar nezgrapno napisan i da nije imao namjeru da vrijeđa bilo koga.
„To je komentar koji je malo nezgrapno napisan, pa posle protumačen na loš način. Naravno da ne mislim loše o Srbima, taman posla, sve najljepše o Srbima mislim. Nemam ništa ni protiv Srba ni Srbije. Loše je protumačeno iz nekog razloga, ali ja sam za to da ljudi žive zajedno, da se druže, bez obzira koje su vjere i nacije.“ izjavio je Šćepanović.
U današnjoj izjavi Danilo Šćepanović je rekao da se kaje i da se izvinjava svima koje je njegova nesmotreno izjava povrijedila.
„Ja se izvinjavam ljudima koji su moj komentar shvatili na pogrešan način. Izvinjenje veliko. Ja sam čovjek širokih shvatanja i nemam problema ni sa kim u životu.“ naveo je Šćepanović.
Kuća povratničke porodice Jozić u selu Verić kod Istoka zapaljena je prethodne noći, što pokazuje da se Srbi suočavaju sa organizovanim nastojanjima ekstremista da se povratak raseljenih što je moguće više oteža ili spriječi, saopšteno je iz Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju.
Podsjetivši da je ta praksa najprisutnija u Metohiji, gdje je srpski narod bio prinuđen na najmasovnije iseljavanje, iz Kancelarije ukazuju da su sve češći napadi posljedica nesposobnosti i dobre volje Prištine da spriječi ovakve događaje i stvori uslove za suživot na Kosovu i Metohiji.
– I međunarodna zajednica, kao odgovorna strana na Kosovu i Metohiji, dužna je da konačno uloži ozbiljnije napore kako bi se obuzdala brutalna kampanja sprečavanja raseljenih da se vrate na svoja ognjišta – istakli su u Kancelariji.
Iz Kancelarije navode da ćutanje i odsustvo odlučne reakcije znači mirenje sa posljedicama tragičnog etničkog čišćenja u južnoj srpskoj pokrajini i podršku šovinističkim političkim konceptima kojima ne smije biti mjesta na tlu savremene Evrope.
Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je danas, poslije sastanka sa predsjednikom Crne Gore Јakovom Milatovićem, da se Srbija trudi da unaprijedi odnose sa Crnom Gorom i da budu neuporedivi bolji nego što su bili.
Veliko mi je zadovoljstvo što imam priliku da u Beogradu ugostim predsjednika Milatovića u njegovoj prvoj zvaničnoj posjeti Beogradu kao predsjednika Crne Gore – istakao je Vučić u Palati Srbija.
Istakao je da su jučerašnji i današnji sastanci potvrdili da su jačanje bilateralnih odnosa i što tješnja saradnja od ogromne uzajamne koristi.
Istakao je da postoji velika trgovinska razmjena između dvije zemlje i da Srbija sa Crnom Gorom, proporcionalno broju stanovnika, ima najveću razmjenu u svijetu.
Aleksandar Vučić ugostio Јakova Milatovića (foto: TANJUG / ZORAN ŽESTIĆ)
Aleksandar Vučić ugostio Јakova Milatovića (foto: TANJUG / ZORAN ŽESTIĆ)
Istakao je da su razgovarali o mnogim pitanjima i konkretnim vidovima saradnje.
Milatović: Imenovati ambasadore
Složili smo se da je neophodno imenovanje ambasadora, dobio sam uvjeravanje da će Srbija u tom smeru napraviti korak vrlo brzo, a Crna Gora poslije formiranja Vlade, rekao je predsjednik Crne Gore Јakov Milatović.
Istakao je da je Srbija Crnoj Gori najveći trgovinski partner, značajna je saradnja u oblasti turizma, a Srbija je i najveći investitor u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, Crna Gora i Srbija dijele zajednički evropski cilj.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je u Beogradu da, osim tradicionalnih veza i bliskih odnosa, Crnu Goru i Srbiju trajno povezuju zajednički ciljevi, a to su prije svega regionalna stabilnost i članstvo u EU i izrazio uvjerenje da će politički odnosi dvije zemlje ići uzlaznom putanjom.
Kada izgradite povjerenje sa susjednim zemljama, tek tada možete postati istinski i održivo uspješni. Posvećenošću ovim ciljevima dajemo dobar zamah proevropskom razvoju zapadnog Balkana – istakao je Milatović.
Milatović je u obraćanju na svečanom prijemu u Crnogorskoj kući u Beogradu, u okviru prve zvanične posjete Srbiji, rekao da je uvjeren da će politički odnosi Crne Gore i Srbije ići uzlaznom putanjom u predstojećem periodu i da će to biti dobar zamajac za dodatno unapređenje ekonomskih, kulturnih i sveukupnih odnosa.
Jakov Milatović u posjeti Srbiji FOTO: SRNA
On je naveo da, nakon Brisela i posjeta Evropskim institucijama i sjedištu Sjevernoatlantske alijanse, dolazi u Beograd u namjeri da da doprinos revitalizaciji političkih odnosa dvije zemlje.
– Prisustvo predsjednika Vučića na mojoj inauguraciji 20. maja, ministra Dačića na Samitu u okviru Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi koji smo imali u Podgorici 27. juna, i ova moja prva posjeta Beogradu, u tako kratkom periodu, idu u prilog unapređenju odnosa dvije države. Revitalizacija političkih odnosa je važna za unapređenje naših ekonomskih odnosa, što ima za rezultat direktne benefite za privredu i građane – poručio je Milatović.
On je podsjetio da je Srbija Crnoj Gori ubjedljivo najveći trgovinski partner, sa robnom razmjenom od 764 miliona evra prošle godine, što predstavlja petinu ukupnog prometa roba sa inostranstvom.
– Srbija je za nas i najveće turističko tržište. U 2022. ostvareno je 435.000 dolazaka turista iz Srbije u Crnu Goru, što je udio od 21 odsto od ukupnog broja dolazaka stranih turista – naveo je Milatović.
On je dodao da je Srbija prošle godine bila i najveći strani investitor u Crnoj Gori sa 137 miliona evra ili 12 odsto ukupne vrijednosti stranih direktnih investicija, što je u odnosu na 2021. povećanje od 80 odsto.
– Uprkos ovim podacima, sa Srbijom, koja je naš najznačajniji ekonomski partner, Crna Gora nema odnose na nivou ambasadora i to ne iz tehničkih razloga, već političkih, dvije zemlje nemaju zajedničke granične prelaze kao što imamo sa BiH i sa Albanijom, platni promet predstavlja ozbiljnu poslovnu barijeru, naše mješovite komisije za rješavanje ovih naizgled tehničkih pitanja se ne sastaju godinama, a nikada nije održana zajednička sjednica vlada dvije zemlje – rekao je Milatović.
On je poručio da su, uprkos svim izazovima, veze između građana i privrede Crne Gore i Srbije ostale jake i da je stoga odgovornost, ali i obaveza na državnicima dvije zemlje da te odnose ne remete, već da ih unapređuju.
Milatović, koji je danas stigao u zvaničnu dvodnevnu posjetu Srbiji, sutra će se u Beogradu sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a nakon toga i sa predsjednikom Skupštine Srbije Vladimirom Orlićem.
Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, ugostio je na večeri predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Poželio sam dobrodošlicu predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, uvjeren da otvaramo novo poglavlje u odnosima između naših zemalja i bratskih naroda – napisao je predsjednik u opisu fotografije objavljenoj na instagram profilu “buducnostsrbijeav”.
Jakov Milatović je na svom Tviter nalogu takođe objavio fotografiju sa predsjednikom Srbije.
– Neformalna večera i otvoren razgovor o unapređenju odnosa Crne Gore i Srbije sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Jačanje saradnje naših država na političkom i ekonomskom planu važno je i za dobrosusjedske odnose u cijelom regionu – napisao je Milatović.
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore stigao je danas u zvaničnu dvodnevnu posjetu Srbiji, a na aerodromu “Nikola Tesla ” u Beogradu dočekao ga je prvi potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.
Kako je najavljeno, Milatović će se sutra, uz ceremonijalni doček ispred Palate Srbije, sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a nakon toga i sa predsjednikom Narodne skupštine Vladimirom Orlićem, piše Blic.
Predviđeno je da predsjednik Crne Gore u okviru posjete položi vijenac na Spomenik neznanom junaku na Avali uz vojne počasti, kao i da položi cvijeće ispred Osnovne škole “Vladislav Ribnikar”.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da borba Srbije na svim diplomatskim frontovima za Kosovo i Metohiju, prestanak nasilja nad Srbima, povratak dijalogu, miran i bezbjedan život srpskog naroda i stabilnost cijelog regiona postaje sve teža i složenija.
Sumirajući razgovore sa stranim zvaničnicima protekle nedelje, Vučić je naveo da je svima predočio opasnost od daljih bespotrebnih eskalacija i tenzija.
– Od svih sagovornika tražio sam, prije svega, da sagledaju nepodnošljive prilike u kojima živi srpska zajednica na Kosovu i Metohiji, kao i da se dodatno angažuju na primjeni elementarnih civilizacijskih i pravnih normi, kako bi se zaštitio naš narod koji je izložen svakodnevnom nasilju i pritiscima – napisao je Vučić na Instagramu.
On je razgovarao sa premijerima Holandije, Luksemburga, Mađarske, Austrije i Albanije, predsjednicima Turske i Francuske, kao i sa potpredsjednikom italijanske vlade.
– Borba se nastavlja i intenzivira, jer predaja nije opcija – naveo je Vučić.
Ispitivanje javnog mnjenja koje je za potrebe RT Balkana uradila Nova srpska politička misao pokazalo je da 79 odsto građana Srbije ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog sukoba u Ukrajini. Takođe, da uprkos kampanja koje vode ambasada SAD u Beogradu i ambasador Kristofer Hil, podrška toj zemlji u Srbiji gotovo da ne postoji.
Uprkos tome što nam sa evropskih i američkih strana, uz povremene pretnje i ucene, svaki čas poručuju da moramo da se uskladimo sa politikom Evropske unije i Zapada, odnosno uvedemo sankcije Rusiji, apsolutna većina građana Srbije protivi se takvom potezu. Uz to, kao glavni spoljnopolitički oslonac najčešće vide Rusiju i Kinu, potom Evropsku uniju, dok je podrška Sjedinjenim Američkim Državama kao partneru Srbije na nivou ispod statističke greške.
Istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM) obavljeno za potrebe RT Balkana pokazalo je da 79 odsto građana Srbije ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, dok takav potez podržava svega 11 odsto njih.
Takođe, u junskom istraživanju koje je urađeno na reprezentativnom uzorku od 1.100 ispitanika, najviše njih, 36 odsto, kao glavni spoljnopolitički oslonac Srbije i glavnog partnera vidi Rusiju i Kinu. Za njima sledi Evropska unija (24 odsto) i zemlje Balkana (20 odsto).
Ovakvi rezultati kada je u pitanju mišljenje javnog mnjenja o glavnom spoljnopolitičkim partnerima Srbije i u ranijim istraživanjima je bio veoma sličan, dok je u ovom ispitivanju zabeležen porast kod opcije zemlje Balkana, objašnjava za RT Balkan glavni koordinator istraživanja i glavni urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović.
Amerikanci kao statistička greška
„On pokazuje da se region pojavljuje kao neka vrsta naizgled kompromisnog izlaza iz ove geopolitičke slagalice. Svega 1,4 odsto ispitanika opredelilo se za Sjedinjene Američke Države kao strateškog partnera što je ispod statističke greške“, napominje Vukadinović.
Procenat protivnika uvođenja sankcija Rusiji gotovo je istovetan sa onim koji je dobijen u ispitivanju javnog mnjenja koje je NSPM obavila za potrebe našeg portala u januaru ove godine, ali i sa njihovim ranijim istraživanjima.
„Uprkos ozbiljnoj, dugotrajnoj i na mahove brutalnoj kampanji pritiska u pravcu sankcija, možda je za oko dva odsto porasla podrška za sankcije, što je prilično neslavan rezultat s obzirom na pritisak, pa i u uložena sredstva“, kaže Vukadinović.
Zanimljivo je i da, kao i u januarskom ispitivanju, i u ovom junskom apsolutna većina građana Srbije kao glavnog krivca za sukob u Ukrajini vidi – NATO, čak 61 odsto. U odnosu na pre pola godine, smanjio se broj onih koji ne znaju ili nemaju stav o tome ko je krivac, dok su neznatno porasli procenti ispitanika koji kao krivce vide Ukrajinu (13 odsto), odnosno Rusiju (11 odsto).
„Interesantno je da identičnih 60-ak odsto građana smatra da je glavni krivac Severnoatlantska alijansa. Čak i deo proevropski nastrojenih ispitanika veruje da je NATO glavni krivac za ovaj sukob“, ističe Vukadinović.
On naglašava da je i ranije postojalo, kao što i sada postoji, značajno prorusko raspoloženje u Srbiji, ali dodaje da je ono u senci anti-NATO raspoloženja.
„Srbi su nesporno proruski nastrojeni, ali u ovih 61 odsto koji kažu da je glavni krivac za sukob u Ukrajini NATO nisu svi rusofili“, kaže Vukadinović.
Kako napominje, tri faktora generišu tako čvrst i visok procenat protivljenja sankcijama Moskvi: deo toga je rusofilija, ali možda dominantnije je anti-NATO raspoloženje, dok je treći faktor traumatično iskustvo koje većina građana ove zemlje ima sa sankcijama devedesetih godina prošlog veka.
„Zbog toga verujem da one i neće biti na dnevnom redu, bez obzira na pritiske koji postoje“, napominje Đorđe Vukadinović.
Učesnici istraživanja odgovarali su i na pitanja o medijima, koja su pokazala da ogromnoj većini građana Srbije smetaju rijaliti programi, kao i da se protive gašenju ruskih medija u našoj zemlji.
Tako je 77 odsto njih reklo da podržava inicijativu o zabrani emitovanja rijaliti programa na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Takođe, 84 odsto učesnika istraživanja reklo je da ne bi podržalo eventualno gašenje ruskih medija u Srbiji, praksu koju sprovodi Zapad.
„Kada pogledate ove rezultate i po pitanju ruskih medija i po pitanju sankcija Rusiji, pa i odgovornosti za sukob u Ukrajini, s obzirom na tako ubedljiv nalaz, nije realno očekivati neku ozbiljniju promenu političkog kursa vlasti. Naravno, znamo da su pritisci veliki, uvek su moguća iznenađenja, postoji i medijski i politički pritisak u tom pravcu, ali su ove brojke i dalje tvrdokorne i ubedljive same za sebe pa je teško verovati da bi se bilo koja vlast odlučila za takvu vrstu hazarda“, ističe Vukadinović.