VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Vučić poručio da analizira komentar Denisa Bećirovića

    Vučić poručio da analizira komentar Denisa Bećirovića

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić komentariše izjavu Bošnjačkog člana Predsjedništva BiH da sve Bošnjačke snage treba okupiti pod zastavu BiH.

    Želimo da u miru i slozi živimo sa Bošnjacima, i u Srbiji i svugdje u svijetu, ali ću spremiti detaljan odgovor na više pitanja na koja je Bećirović odgovore sam davao i sa tim ću temeljno upoznati našu javnost, rekao je.

    Dodao je da će pun odgovor i analizu na taj komentar dati sutra veče ili u petak.

    Istakao je da Srbija ne želi da prijeti ikome, za razliku od onih koji indirektno ili posredno prijete Srbiji.

  • Milanović: Što se mene tiče, Srbija je dobrodošla u EU

    Milanović: Što se mene tiče, Srbija je dobrodošla u EU

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji prisustvuje NATO Samitu u Viljnusu, izjavio je da je Srbija, što se njega tiče, dobrodošla u EU.

    “Srbi moraju da odluče gdje su, što se mene tiče, dobrodošli su, ali moraju da odluče gdje su”, rekao je Milanović u izjavi novinarima nakon prvog dana samita.

    Primjećujući mnoge kontradiktornosti, Milanović je rekao da je na samitu govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji o, kako je naveo, napadu na Kfor i potrebi da se prizna “kosovska nezavisnost”.

    “Pozivamo Ukrajinu u članstvo u NATO, a među nama ima još onih koji ne žele da priznaju postojanje Kosova”, naveo je Milanović.

    Kaže da je govorio i o situaciji u Bosni i Hercegovini koju je, pojašnjava ocijenio boljom nego što je bila, ali nezadovoljavajućom.

    “To nas se sve tiče, to je dio sigurnosnog okruženja u kojem Alijansa djeluje”, rekao je hrvatski predsjednik.

    Govoreći o još nekim kontradiktornostima kada je riječ o pristupanju nekih zemalja EU, Milanović je rekao: “S druge strane, s nama u NATO-u ravnopravno sjede čelnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore koji su već godinama dobro došli u najdemokratskiji i najdelikatniji vojni savez na svijetu, a u pregovorima za EU se drže negdje tamo… nigdje. To je čak diskriminacija, to je jedno neodrživo protivrečje”, rekao je šef hrvatske države.

    Upitao je šta te zemlje rade u NATO, ako ne ispunjavaju neke druge vrijednosti.

    On je negirao da Hrvatsku na samitu predstavljaju dvije delegacije i istakao da su u Viljnusu bitni jedino šefovi delegacija, jer oni jedini govore.

    O odlučivanju na NATO samitu, Milanović je rekao da se odluke donose bez znanja Hrvatske i da to, kako je kazao, javnost mora da zna zbog mogućih posljedica, prenosi b92.

    “Ovdje se donose odluke koje imaju strahovito duboko, tektonsko značenje i Hrvatska u tome učestvuje. Niko od nas, pa ni ja, ni Plenković, ni ministar nismo učestvovali u onim bitnim stvarima o kojima saznajemo u posljednjem trenutku”, rekao je Milanović.

    Dodao je da to nije kritika upućena NATO, ali da, kako kaže, u vremenima kao što je današnje, a koje je “grozno i opasno i neke stvari ne želimo da vidimo, to naši ljudi moraju da znaju”.

    Rekao je i da “EU pati od strahovitog manjka demokratičnosti” i kao primjer naveo premijera Mađarske Orbana.

    “Orban će govoriti iz perspektive mađarskog premijera. Nekom se ne sviđa, ali on brani svoje interese, a interesi su Mađari u Ukrajini koji se masovno mobilizuju”, naveo je Milanović.

    Što se tiče Ukrajine i NATO, rekao je da je Ukrajini obećano članstvo u NATO-u “uz 50.000 uslova”.

    “To je jedno obećanje uz 50.000 uslova, što sigurno neće zadovoljiti Ukrajince, ali to je takva odluka, mi tu ne možemo ništa da promijenimo”, rekao je Milanović i dodao da su se članice Alijanse složile da je budućnost Ukrajine u savezu, ali da Kijevu nije uručena pozivnica niti je dat vremenski rok za njeno pristupanje NATO.

  • Oglasio se Vučić o američkim sankcijama Vulinu

    Oglasio se Vučić o američkim sankcijama Vulinu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da sankcije Aleksandru Vulinu nisu uvedene zbog kriminala nego zbog njegovog odnosa prema Ruskoj federaciji.

    Odgovarajući na pitanja novinara da prokomentariše to što je Ministarstvo finansija SAD uveo sankcije direktoru Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), kazao je da nije primijetio da je kokain pronađen u Vulinom kabinetu nego u Bijeloj kući.

    “Smatram da je važno da se sprovede istraga. Vulinu nisu uvedene sankcije zbog bilo kakvog kriminala već zbog odnosa sa Ruskom federacijom”, kazao je predsjednik Srbije i dodao da će sutra detaljno govoriti o njemu, prenosi Telegraf.

  • Plenković odbacio bilo kakvu ličnu odgovornost

    Plenković odbacio bilo kakvu ličnu odgovornost

    Hrvatski premijer Andrej Plenković negirao je danas da zemlju trese nikakva afera, ponovio je da nije video nijedan od dopisa koji su vladi poslati iz Hrvatske elektroprivrede (HEP) sa pozivima na hitan spas od gubitaka zbog pada cene gasa i odbacuje bilo kakvu ličnu odgovornost.
    “Ne trese Hrvatsku nikakva afera. Hrvatska, Evropa i svet zahvaljujući brutalnoj agresiji Putina na Ukrajinu živi već godinu i po dana.

    U toj nezabeleženoj energetskoj krizi politika vlade RH je bila da obezbedi priuštivost energenata u svakom pogledu za naše građane, privredu”, rekao je Plenković novinarima u Splitu.

    On je rekao da je HEP instrument u sprovođenju vladine politike u suočavanju sa energetskom krizom i posledicom bez presedana.

    “Da nije bilo intervencije vlade, računi za struju bi bili pet puta veći svakome od nas unazad godinu i po dana, pa sad zamislite kakvi bi to računi bili”, naveo je hrvatski premijer. Slično je, kazao je, i u vezi gasa.

    On je rekao da čeka izveštaje od svih aktera ovog slučaja, a kada to bude objedinjeno, videće šta se tu događalo. Osvrnuo se na kritike opozicije ovim povodom, posebno na lidera SDP Peđu Grbina za kojeg je rekao da mu je kredibilitet nula i da nisu dali nikakav doprinos energetskoj krizi.

    O pisanju nedeljnika Nacional da je, kako su objavili, premijer “lagao” kada je rekao da nije bio obavešten o situaciji u HEP, Plenković je kazao da ga taj nedeljnnik sedam godina drži na naslovnim stranama u negativnim temama. Dodao je da je jedina konzistentnost Nacionala u napadima na njega i njegovu vladu. Na pitanje o jutrošnjem ulasku Uskoka u HEP, Plenković je rekao da “to nije nikakav problem” i dodao da on ne može sve da zna.

    “Nije moja funkcija da znam sve. Nitko ne može znati sve, to su dečje priče, to su čudotvorci”, rekao je Plenković i dodao da garantuje da se nijedan premijer ne razume u ovakav način prodaje gasa. Na pitanje da li vidi ličnu odgovornost u ovom sllučaju, Plenković je izričito rekao da je “sigurno nema”, preneli su hrvatski mediji.

  • Milatović: Crna Gora je zabrinuta zbog situacije na sjeveru KiM

    Milatović: Crna Gora je zabrinuta zbog situacije na sjeveru KiM

    Predsjednik Crne Gore Јakov Milatović izjavio je danas da je Crna Gora zabrinuta zbog situacije na sjeveru Kosova i Metohije.

    On je uoči početka samita NATO, na pitanje Tanjuga rekao i da ta zemlja podržava plan EU za deeskalaciju i dijalog Beograda i Prištine u skladu sa platformom, koju je predstavila EU.

    “To sam rekao i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Nadam se da će uskoro doći do smirivanja situacije. Crna Gora igra konstruktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu”, rekao je on.

  • Više od 190 žrtava kasetnih bombi u Srbiji obesmišljavaju tvrdnje Kijeva

    Više od 190 žrtava kasetnih bombi u Srbiji obesmišljavaju tvrdnje Kijeva

    Odluku od 7. jula da isporuči kasetne bombe Ukrajini američka administracija opravdala je obećanjem Kijeva da ih neće koristiti na civilnim područjima, pišu Novosti.

    Koliko je ovo obećanje, kao i samo opravdanje besmisleno, pokazuje slučaj Niša, tokom NATO agresije, u maju 1999. godine.

    Tada su kasetne bombe, usmjerene na tamošnji aerodrom, završile u centru grada, na pijaci i u baštama, i ubile 16 civila, među kojima i trudnicu u poodmakloj trudnoći, dok je 18 ljudi ranjeno.

    Da je kasetna bomba izuzetno opasno oružje, prije svega za civile pokazuju sva područja na koja su bačene i na kojima čak i poslije četvrt vijeka, kao na primjer kod nas, ili poslije pola vijeka, kao u Vijetnamu, i dalje ubijaju muškarce, žene, djecu.

    U pitanju je oružje koje se raspada u vazduhu i oslobađa više “bombica” na širokom području. Dizajnirane su tako da detoniraju pri udaru o tlo, ali kod mnogih do toga ne dođe odmah.

    Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, u nekim nedavnim sukobima čak i do 40 odsto bombi nije eksplodiralo.

    • Iako se u vojnim školama uči da osam do 14 odsto ostane neeksplodirano, procenat može da bude mnogo veći i to predstavlja najveću opasnost po civile – kaže za Novosti Slađan Vučković, penzionisani podoficir i nosilac ordena za hrabrost, koji je u aprilu 1999, na Kopaoniku ostao bez obje ruke kada je eksplodirala kasetna bomba.

    On se sada bavi promocijom zabrane kasetne municije.

    • Ako su kasetne bombe bačene na kameniti teren, eksplodiraće ih više, a ukoliko su bačene na zemlju, procenat eksplozije je manji. U Vijetnamu su bačene tokom rata, sedamdesetih godina prošlog vijeka, a prije neku godinu, kad sam tamo bio na konferenciji, jedna je ubila čovjeka. Dakle, ni poslije pola vijeka nisu očišćeni Vijetnam, Laos, Kambodža – priča Vučković, dodajući da je, bez obzira na to šta tvrde velike sile, u pitanju neprecizno i neselektivno oružje koje ne bira ni pol, ni godište, ni vjeroispijovest, ni nacionalnost – ubija sve.

    Takođe, primjećuje da to nije odbrambeno sredstvo jer ih nijedna zemlja ne koristi na svojoj, već uvijek na tuđoj teritoriji.

    Bojan Glamočlija, direktor Centra za razminiranje Srbije, kaže da je u Srbiji od devedesetih do danas očišćeno 14.028.603 kvadratna metra teritorije od neeksplodiranih kasetnih bombi, a ostalo je još 610.137 za čišćenje.

    Zabilježeno je 3.175 pronalazaka, odnosno lokacija sa bombama.

    • Kada su u pitanju civilne površine, očišćena su područja Kopaonika, Sjenice, Tutina i Niša, a ostali su Ponikve i Bujanovac. Iako nismo potpisnici Konvencije iz Osla, ipak smo uspjeli da dobijemo značajnu pomoć za uklanjanje ovih bombi. U posljednje četiri godine naročito su značajne donacije SAD i Јužne Koreje, na čemu smo im zahvalni – kaže Glamočlija.

    Tokom godina veliku pomoć pružili su i Rusi, a humanitarni program za razminiranje u Srbiji pokrenut je 2008. godine, pošto su rusko Ministarstvo za vanredne situacije i MUP Srbije potpisali sporazum.

    Od tada je, najprije ruski, a zatim rusko-srpski tim, očistio od eksplozivnih naprava oko 6,1 miliona kvadratnih metara terena.

    Kako je objavljeno 2018. godine, otkriveno je i uništeno ukupno 13.160 neeksplodiranih mina.

    Prema podacima Norveške narodne pomoći, u nesrećama od kasetnih bombi kod nas evidentirana je 191 žrtva. Poginula je 31 osoba, a ranjeno 160. Najveći broj stradavanja desio se u vrijeme djelovanja NATO avijacije, 1999. godine.

    Pomoć žrtvama poslije dvije decenije

    • Prvi put poslije 20 godina, prošle godine uspjeli smo preko Centra za razminiranje da obezbijedimo međunarodne donacije za pomoć žrtvama mina. Išli su na rehabilitaciju, zamijenili su proteze… Izvještaje podnosimo Ujedinjenim nacijama i očekujemo da bismo ubuduće od njih mogli da dobijemo pomoć – kaže Bojan Glamočlija.

    Tokom ovih djelovanja smrtno je stradalo 26 ljudi, a teže ili lakše ranjeno 151, navode u Centru. Od završetka djelovanja NATO snaga, pa do novembra 2008. godine, stradalo je još 14 ljudi, od čega pet smrtno, dok je ranjeno devet, među kojima su pirotehničari, poljoprivrednici, djeca i slučajni prolaznik.

    Od tada do danas, prema podacima Centra, desili su se akcidenti četiri deminera tokom čišćenja površina zagađenih kasetnom municijom – troje je povrijeđeno, a jedan poginuo.

    Kada ih pronađu, kako kažu u Centru za razminiranje, demineri ne smiju da ih pomeraju. Svaka mora da bude uništena baš na mjestu pronalaska, pa makar i u oluku, kao što je bio slučaj sa niškom Ćele-kulom, ili baštom u naselju Duvanište.

    Najveći problem sa kasetnim bombama, prema mišljenju vojnog analitičara Aleksandra Radića, jeste činjenica da su veoma male, da se nikad ne može precizno znati gdje su pale, niti gdje su na kraju završile.

    Kako naglašava, može ih pomjeriti i vjetar i kiša, odnosno bujica.

    • One se neće aktivirati dok na njih ne naiđu kola, poljoprivrednik sa mašinom, ili dok ih djeca ne uzmu u ruke, što se sve dešavalo. Nikada ne možete biti sasvim sigurni gdje je bačena, kao što nikad ne znate pouzdano da li ste neki teren sasvim raščistili. Problem je u nesrazmjernom riziku po stanovništvo. – kaže Radić, i dodaje da u praksi zataje, odnosno ne eksplodiraju odmah, u mnogo većem statističkom uzorku nego što se o tome priča.
  • “Odlične vesti – Kosovo je sljedeće”

    “Odlične vesti – Kosovo je sljedeće”

    Predsednica tzv. Kosova Vjosa Osmani navela je da je pristanak turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da ratifikuje članstvo Švedske u NATO odlična vest.

    Osmani je na Tviteru navela da su tzv. Kosovo, Ukrajina i Bosna i Hercegovina sledeće na redu za članstvo u NATO.

    “Odlične vesti. Na redu su Kosovo, Ukrajina i Bosna i Hercegovina u NATO, za jaču Alijansu i sigurniju i stabilniju Evropu”, naglasila je Osmani.

  • Nema više “cile-mile”- Nema više nekažnjenog pljuvanja po Srbima; Okreće se kolo sreće kad Srbija zategne

    Nakon što je zadržan i vraćen sa granice Srbije, a nakon dobijanja nezvanične informacije od strane crnogorske policije da Danilu Šćepanoviću, matičaru iz Bijelog Polja nije dozvoljen ulazak u Srbiju, redakcija IN4S portala ga je kontaktirala i dobila potvrdu o tačnosti iste.

    Šćepanović je nedavno na društvenim mrežama uputio komentar koji je okarakterisan kao govor mržnje, pripadniku Srpske nacionalne zajednice i odborniku Demokratskog fronta u lokalnoj Skupštini Radovanu Rakočeviću, koji je izazvao opravdanu reakciju javnosti.

    „Pusti čovječe, pregovaraš sa govnetom iz srpskog sveta. Doći će i njima kraj, kao na Kosovu i Hrvatskoj”, riječi su koje je napisao Šćepanović.

    Redakcija IN4S je Danila Šćepanovića kontaktirala i dobili smo odgovor da je komentar nezgrapno napisan i da nije imao namjeru da vrijeđa bilo koga.

    „To je komentar koji je malo nezgrapno napisan, pa posle protumačen na loš način. Naravno da ne mislim loše o Srbima, taman posla, sve najljepše o Srbima mislim. Nemam ništa ni protiv Srba ni Srbije. Loše je protumačeno iz nekog razloga, ali ja sam za to da ljudi žive zajedno, da se druže, bez obzira koje su vjere i nacije.“ izjavio je Šćepanović.

    U današnjoj izjavi Danilo Šćepanović je rekao da se kaje i da se izvinjava svima koje je njegova nesmotreno izjava povrijedila.

    „Ja se izvinjavam ljudima koji su moj komentar shvatili na pogrešan način. Izvinjenje veliko. Ja sam čovjek širokih shvatanja i nemam problema ni sa kim u životu.“ naveo je Šćepanović.

  • Novi napad na Srbe

    Novi napad na Srbe

    Kuća povratničke porodice Jozić u selu Verić kod Istoka zapaljena je prethodne noći, što pokazuje da se Srbi suočavaju sa organizovanim nastojanjima ekstremista da se povratak raseljenih što je moguće više oteža ili spriječi, saopšteno je iz Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju.

    Podsjetivši da je ta praksa najprisutnija u Metohiji, gdje je srpski narod bio prinuđen na najmasovnije iseljavanje, iz Kancelarije ukazuju da su sve češći napadi posljedica nesposobnosti i dobre volje Prištine da spriječi ovakve događaje i stvori uslove za suživot na Kosovu i Metohiji.

    – I međunarodna zajednica, kao odgovorna strana na Kosovu i Metohiji, dužna je da konačno uloži ozbiljnije napore kako bi se obuzdala brutalna kampanja sprečavanja raseljenih da se vrate na svoja ognjišta – istakli su u Kancelariji.

    Iz Kancelarije navode da ćutanje i odsustvo odlučne reakcije znači mirenje sa posljedicama tragičnog etničkog čišćenja u južnoj srpskoj pokrajini i podršku šovinističkim političkim konceptima kojima ne smije biti mjesta na tlu savremene Evrope.

  • Vučić: Trudimo se da odnosi sa Crnom Gorom budu bolji; Milatović: Imenovati ambasadore

    Vučić: Trudimo se da odnosi sa Crnom Gorom budu bolji; Milatović: Imenovati ambasadore

    Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je danas, poslije sastanka sa predsjednikom Crne Gore Јakovom Milatovićem, da se Srbija trudi da unaprijedi odnose sa Crnom Gorom i da budu neuporedivi bolji nego što su bili.

    Veliko mi je zadovoljstvo što imam priliku da u Beogradu ugostim predsjednika Milatovića u njegovoj prvoj zvaničnoj posjeti Beogradu kao predsjednika Crne Gore – istakao je Vučić u Palati Srbija.

    Istakao je da su jučerašnji i današnji sastanci potvrdili da su jačanje bilateralnih odnosa i što tješnja saradnja od ogromne uzajamne koristi.

    • Naši dobri odnosi su važni zbog građana naših zemalja i građani moraju da osjete tu korist – naveo je Vučić.

    Istakao je da postoji velika trgovinska razmjena između dvije zemlje i da Srbija sa Crnom Gorom, proporcionalno broju stanovnika, ima najveću razmjenu u svijetu.

    • Za nas je Crna Gora izuzetno važan partner ne samo zbog ekonomije i brojeva već i tradicionalne bliskosti i povezanosti naših građana, velikog broja Srba koji žive u Crnoj Gori i obrnuto. I za nas su to veoma važne stvari i zato se trudimo da naše odnose unapredimo da budu neuporedivo bolji nego što su bili – naveo je Vučić.

    Aleksandar Vučić ugostio Јakova Milatovića (foto: TANJUG / ZORAN ŽESTIĆ)
    Aleksandar Vučić ugostio Јakova Milatovića (foto: TANJUG / ZORAN ŽESTIĆ)

    Istakao je da su razgovarali o mnogim pitanjima i konkretnim vidovima saradnje.

    Milatović: Imenovati ambasadore

    Složili smo se da je neophodno imenovanje ambasadora, dobio sam uvjeravanje da će Srbija u tom smeru napraviti korak vrlo brzo, a Crna Gora poslije formiranja Vlade, rekao je predsjednik Crne Gore Јakov Milatović.

    Istakao je da je Srbija Crnoj Gori najveći trgovinski partner, značajna je saradnja u oblasti turizma, a Srbija je i najveći investitor u Crnoj Gori.

    • Sa Srbijom nemamo diplomatski odnos na nivou ambasadora, nemamo granične prelaze. Nikada nije održana sjednica dviju vlada – napomenuo je Milatović.

    Prema njegovim riječima, Crna Gora i Srbija dijele zajednički evropski cilj.

    • Uz puno uvažavanje, kada na neke teme ne mislimo isto bitno je da izgradimo povjerenje – rekao je crnogorski predsjednik.