Kategorija: Region

Muškarac (39) iz Ogulina u Hrvatskoj nepravosnažno je kažnjen sa 2.000 evra zbog preglasnog puštanja muzike u dvorištu porodične kuće, a među pjesmama koje su zasmetale komšijama bile su „Druže Tito“ i „Mlada partizanka“. Sud je ocijenio da je svojim ponašanjem narušavao javni red i mir, uzimajući u obzir i ranije prekršaje za koje je kažnjavan.

Incident se dogodio 9. juna ove godine, oko 17 časova, u mjestu Turkovići Ogulinski. Prema iskazima svjedoka, muškarac je pustio muziku preko prenosnog zvučnika toliko glasno da se čula i na udaljenosti od oko 500 metara.

Komšije su tvrdile da nije riječ samo o buci, već i o namjernom provociranju. Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na pisanje hrvatskog portala Index, muškarac je sa zvučnikom pratio komšije i dobacivao im uvrede kada su pokušavali da se udalje od buke.

Supružnici koji su prijavili slučaj naveli su da sukob s njim traje duže vrijeme, te da su zbog uznemiravanja i uvreda imali zdravstvene tegobe zbog kojih su potražili medicinsku pomoć. Jedan od njih rekao je da je policiju zbog sličnih situacija pozivao i ranije, tokom aprila i maja.

Okrivljeni negirao odgovornost

Muškarac je pred sudom odbacio optužbe, tvrdeći da u vrijeme incidenta nije bio u dvorištu roditeljske kuće i da je stigao tek oko 18.30 časova, kada je na lice mjesta došla policija.

Njegova majka potvrdila je da je oko 17 časova puštala muziku preko mobilnog telefona. Navela je da je zvuk možda bio nešto glasniji, ali da je muzika trajala svega nekoliko minuta, kao i da njen sin, prema njenom sjećanju, tada nije bio prisutan.

Odbrana je slučaj predstavila kao nastavak dugotrajnog spora između dvije porodice. Prema njihovim tvrdnjama, komšijama smeta uzgoj životinja na imanju porodice okrivljenog, zbog čega ga učestalo prijavljuju policiji, navodno pokušavajući da izdejstvuju preseljenje gazdinstva.

Među dokazima su bili i snimci nadzornih kamera sa kuće jednog od komšija. Na snimcima nastalim 9. juna vidi se dvorište, a čuje se i muzika.

Ranije kazne uticale na odluku suda

Postupak je vođen pred Opštinskim sudom u Karlovcu, u stalnoj službi u Slunju. Muškarac je nakon incidenta bio uhapšen i noć je proveo u policijskom pritvoru.

Policija je tokom postupka predložila psihijatrijsko vještačenje i zadržavanje okrivljenog, navodeći učestale prijave i ranije neplaćene kazne. Sud je te prijedloge odbio jer nisu bili dovoljno obrazloženi niti potkrijepljeni dokazima.

Prilikom odmjeravanja kazne, sud je posebno uzeo u obzir da je muškarac već dva puta pravosnažno kažnjavan zbog narušavanja javnog reda i mira, 2024. i 2025. godine, kao i zbog drugih prekršaja, uključujući saobraćajne i privredne.

Sud je ocijenio da prethodne, blaže sankcije nisu postigle željeni efekat. Kao olakšavajuću okolnost nije prihvatio ni činjenicu da okrivljeni radom na sopstvenom poljoprivrednom gazdinstvu izdržava dvoje maloljetne djece.

Izrečena novčana kazna iznosi 2.000 evra, ali presuda još nije pravosnažna.

Razvoj industrije, izgradnja saobraćajne infrastrukture i veća ulaganja u zdravstvo predstavljaju neke od ključnih tačaka programa koji je Aleksandar Vučić predstavio za ubrzani razvoj juga Srbije. Plan obuhvata i otvaranje novih radnih mjesta, podršku investitorima i mjere čiji je cilj da se zaustavi iseljavanje stanovništva iz ovog dijela zemlje.

Program je osmišljen kroz šest razvojnih stubova, a među najambicioznijim najavama su izgradnja 20 velikih fabrika, modernizacija više od 1.000 kilometara puteva i ulaganje 1,3 milijarde evra u zdravstveni sistem, navodi B92.

Industrija i nova radna mjesta

Jedan od glavnih ciljeva programa jeste jačanje privrede i otvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje. Planom je predviđeno privlačenje velikih investicija, razvoj industrijskih zona i stvaranje uslova za dolazak novih kompanija.

Posebna pažnja trebalo bi da bude posvećena mladima, kroz podsticaje za zapošljavanje i programe koji bi im omogućili da prvi posao pronađu u svom kraju, umjesto da zbog zaposlenja odlaze u veće centre ili inostranstvo.

Više puteva i snažnija energetska mreža

Drugi važan segment odnosi se na saobraćajno povezivanje i energetiku. Plan obuhvata modernizaciju regionalnih i lokalnih puteva, razvoj željezničke infrastrukture, unapređenje elektroenergetske mreže i izgradnju novih energetskih kapaciteta.

Prema najavama, bolja povezanost trebalo bi da olakša poslovanje privrede, unaprijedi transport robe i učini manje razvijene krajeve privlačnijim za investitore.

Zdravstvo među prioritetima

Značajan dio programa odnosi se na obnovu i unapređenje zdravstvene infrastrukture. Najavljeno je ulaganje 1,3 milijarde evra u zdravstveni sistem, uz planove za modernizaciju ustanova i nabavku savremene medicinske opreme.

Cilj je da građani u regionalnim i lokalnim centrima imaju bolji pristup dijagnostici i liječenju, bez potrebe da zbog pojedinih pregleda putuju u najveće gradove.

Zaustavljanje odlaska stanovništva

Uz ekonomske i infrastrukturne projekte, program je usmjeren i na demografske probleme juga Srbije. Razvoj privrede, nova radna mjesta i kvalitetnije javne usluge predstavljeni su kao načini da se poboljšaju uslovi života i smanji iseljavanje.

Najavljene mjere predstavljaju plan budućih ulaganja, a njihov stvarni domet zavisiće od konkretnih projekata, obezbjeđivanja finansiranja i dinamike realizacije u narednim godinama.

Srbija je tokom 2025. godine imala 6.549.901 stanovnika, pokazuju procjene Republičkog zavoda za statistiku objavljene u Statističkom godišnjaku za 2026. godinu. Podaci ukazuju na nastavak negativnog prirodnog priraštaja, sve kasnije rađanje prvog djeteta i dugoročno smanjenje broja stanovnika.

Žene su činile 51,3 odsto stanovništva, a muškarci 48,7 odsto. Budući da prošle godine nije bilo popisa, broj stanovnika izračunat je na osnovu popisa iz 2022. godine, uz podatke o rođenima, umrlima i unutrašnjim migracijama, piše RTRS.

Prirodni priraštaj u Srbiji bio je negativan i iznosio je minus 5,5 promila. Istovremeno, nastavljene su promjene u starosnoj strukturi stanovništva, a sve manji udio žena nalazi se u fertilnom periodu života.

Udio žena u dobi za rađanje smanjen je sa 22,6 odsto u 2011. godini na 20,8 odsto u 2025. godini. Prosječna starost majki prilikom rođenja prvog djeteta u istom periodu porasla je sa 27,5 na 29,1 godinu.

Manje brakova, ali i razvoda

Tokom 2025. godine u Srbiji su sklopljena 29.402 braka, što je za 3,2 odsto manje nego godinu ranije, kada je zabilježeno 30.376 vjenčanja.

Žene su u brak stupale u prosjeku sa 31 godinom, a muškarci sa 34 godine. Istovremeno, evidentirano je 10.148 razvoda, odnosno 4,4 odsto manje nego u 2024. godini.

Dugoročniji podaci, međutim, pokazuju da je broj sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika smanjen sa 4,9 u 2011. godini na 4,5 u 2025. godini. U istom periodu broj razvoda na 1.000 stanovnika povećan je sa 1,1 na 1,5.

Do 2052. godine očekuje se dalje smanjenje stanovništva

Projekcije Republičkog zavoda za statistiku ukazuju na nastavak depopulacije u narednim decenijama. Prema svim 32 varijante projekcija, Srbija će 2052. godine imati manje stanovnika nego 2022. godine.

Posebno se očekuje povećanje udjela starijih građana. Udio stanovništva starog 65 i više godina mogao bi porasti sa 21,9 odsto u 2022. na 28,5 odsto u 2052. godini.

Udio djece do 14 godina trebalo bi da ostane približno na 14 odsto, ali bi se njihov ukupan broj u tom periodu mogao smanjiti za oko četvrtinu. Istovremeno, udio stanovništva starog 80 i više godina mogao bi porasti sa 4,4 na 7,3 odsto.

Podaci tako ukazuju na dva dugoročna demografska procesa u Srbiji — smanjenje ukupnog broja stanovnika i starenje populacije, što će u narednim decenijama predstavljati izazov za tržište rada, penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu.

Vlada Crne Gore donijela je odluke o promjeni naziva gradskog bazena u Kotoru i naknadnom odobravanju spomen-ploče u Morinju, čime je odgovorila na dva zahtjeva Hrvatske koja su prethodnih godina opterećivala odnose dvije države i uticala na evropski put Podgorice.

Na telefonskoj sjednici, uz saglasnost većine članova, odlučeno je da bazen koji je nosio ime vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića bude preimenovan u „Gradski bazen – Petar Drugi Petrović Njegoš“, prenosi RTRS.

Promjena je uslijedila nakon nedavnih izmjena Zakona o sportu, koje je potpisao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Odluka lokalnog parlamenta u Kotoru iz avgusta 2021. godine, kojom je bazen nazvan po Gopčeviću, izazvala je protivljenje Zagreba zbog njegovih navodnih veza sa sabirnim centrom u Morinju, gdje su tokom rata devedesetih bili zatočeni hrvatski ratni zarobljenici.

Crnogorska vlada odlučila je i da retroaktivno odobri spomen-ploču postavljenu 10. oktobra 2022. godine na ulazu u nekadašnji vojni objekat u Morinju. Ploča će ostati na postojećoj lokaciji, u sadašnjem obliku, sa istim dimenzijama i natpisom, a biće nastavljeno i njeno održavanje.

U obrazloženju odluke navedeno je da postoji poseban javni interes za odobravanje ovog spomen-obilježja, uzimajući u obzir njegov društveni značaj i evropske integracije Crne Gore.

Zagreb je insistirao na očuvanju ploče u postojećem obliku, dok su pitanja bazena u Kotoru i obilježja u Morinju bila među temama koje su otežavale bilateralne odnose.

Međutim, lista otvorenih pitanja između dvije zemlje time nije iscrpljena. Hrvatska traži rješavanje pitanja granice na moru kod Prevlake, obeštećenje bivših logoraša iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Tivtu i Boki kotorskoj.

Među zahtjevima Zagreba nalazi se i povratak školskog broda „Jadran“, koji Crna Gora smatra važnim dijelom svoje pomorske tradicije.

Odluke Podgorice predstavljaju korak u rješavanju spornih bilateralnih pitanja, ali ostaje da se vidi hoće li napredak u tim oblastima doprinijeti rješavanju preostalih otvorenih pitanja između dvije države.

Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv Aleksandra Vučića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja prilikom donošenja odluka o pomilovanju dok je bio predsjednik države, ocijenivši da ne postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo.

Prijavu protiv Vučića podnio je predsjednik opozicione Demokratske stranke Srđan Milivojević, tvrdeći da je Vučić zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa odlukama o pomilovanjima, koje je donio prije podnošenja ostavke na mjesto predsjednika.

Tužilaštvo je u obrazloženju navelo da je krivična prijava odbačena jer ne postoje osnovi sumnje da je izvršeno prijavljeno krivično djelo, niti bilo koje drugo za koje se goni po službenoj dužnosti.

U obrazloženju je pojašnjeno da Vučić nije postupao van granica svojih ustavnih ovlaštenja na način da je zloupotrijebio službeni položaj, niti je svojim postupanjem pribavio korist, nanio štetu ili teže povrijedio prava drugog.

“Sama činjenica da podnosilac osporava zakonitost, odnosno opravdanost, pa i sam način donošenja odluka o pomilovanju nije dovoljna da bi se tretirala kao dokaz, posebno imajući u vidu da uz prijavu nije dostavljeni nijedan dokaz, kojim bi se potkrepile tvrdnje iznesene u njoj”, navedeno je u saopštenju tužilaštva.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o političkim pritiscima na Srbiju, odnosima sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i o mogućim promjenama spoljne politike ukoliko bi opozicija preuzela vlast.

U razgovoru za podkast „Ostorozno: Sobčak“, koji vodi ruska novinarka Ksenija Sobčak, Vučić je tvrdio da pokušaji destabilizacije Srbije dolaze iz inostranstva i da je cilj takvih aktivnosti promjena vlasti bez izbora.

„Na Srbiju se vrši ogroman pritisak jer ne žele da vide suverenu i nezavisnu zemlju u srcu Evrope“, rekao je Vučić, navodeći da su u pojedine medije i nevladin sektor uložena velika finansijska sredstva.

Govoreći o odnosima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vučić je istakao da su njih dvojica imali više od 20 sastanaka i da je tokom tih susreta građeno međusobno uvažavanje. Osvrnuo se i na pritiske evropskih lidera zbog odluke Srbije da ne uvede sankcije Rusiji.

„Ne sjedimo na dvije stolice, naša jedina stolica je Srbija“, poručio je Vučić, ističući da, kako je naveo, spoljnu politiku nastoji da vodi u skladu sa interesima svoje zemlje.

U intervjuu za B92, koji je objavio detalje razgovora sa ruskom novinarkom, posebno se izdvojila Vučićeva izjava o tome šta bi, prema njegovoj procjeni, uslijedilo ukoliko bi opozicija pobijedila na izborima.

„Da oni pobijede, već za deset dana uveli bi sankcije Rusiji i odrekli se sopstvenih interesa“, rekao je Vučić.

On je dodao da je ruskom predsjedniku prenio da ne namjerava da napusti Srbiju i da svoju budućnost veže za svoju zemlju.

„Rekao sam i predsjedniku Putinu, ja nikada neću bježati iz svoje zemlje, moja sudbina je vezana za Srbiju i boriću se ovdje do posljednjeg daha“, izjavio je Vučić.

Tokom razgovora dotakao se i ekonomskih prilika u Srbiji, odnosa sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, situacije na Kosovu i Metohiji i rata u Ukrajini. Govoreći o posljednjem pitanju, ocijenio je da Evropa ubrzano povećava vojna ulaganja i naglasio značaj diplomatije i dijaloga u nastojanjima da se dođe do mira.

Er Srbija planira da tokom 2027. godine proširi svoju mrežu na šest novih destinacija, među kojima se posebno izdvaja Majami, do kojeg bi putnici iz Beograda mogli letjeti direktno dva puta sedmično.

Generalni direktor nacionalne avio-kompanije Jiří Marek najavio je da će prodaja karata početi 20. oktobra, dok je uvođenje novih linija planirano od marta naredne godine.

Prva novina stiže u martu, kada bi Er Srbija trebalo da uspostavi letove za Jerevan, glavni grad Jermenije. Mjesec dana kasnije planiran je povratak na liniju za Helsinki.

Maj je predviđen za uvođenje dvije nove veze. Putnicima će biti ponuđeni direktni letovi za Majami, dva puta sedmično, dok bi krajem istog mjeseca trebalo da počnu i letovi za Kluž u Rumuniji.

Širenje mreže nastavlja se u junu, kada su planirani letovi za Kišinjev, glavni grad Moldavije, i Menorku, špansko ostrvo na Mediteranu.

Marek je za RTS rekao da kompanija, osim uvođenja novih odredišta, planira i povećanje broja letova na postojećim linijama. Beograd, prema njegovim riječima, ima važnu ulogu u povezivanju putnika iz bivše Jugoslavije i šireg balkanskog regiona sa evropskim i prekookeanskim destinacijama.

Novi red letenja dio je dugoročnog plana rasta Er Srbije i jačanja veza sa tržištima značajnim za Srbiju i region, prenosi RTRS, pozivajući se na Tanjug.

Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto razgovarali su u Zagrebu o budućoj saradnji dvije zemlje, formiranju vlasti nakon opštih izbora i evropskom putu BiH.

Susret je održan u ponedjeljak u Banskim dvorima, a među temama se našao i izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH. Plenković je ocijenio da bi taj izbor mogao doprinijeti boljim odnosima među konstitutivnim narodima.

„Izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva važan je korak prema skladnijim odnosima tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini“, poručio je Plenković nakon sastanka.

Hrvatski premijer istakao je i značaj što skorijeg formiranja institucija vlasti na svim nivoima, naglašavajući da je nastavak saradnje Zagreba i Sarajeva važan u postizbornom periodu.

Krišto je zahvalila Vladi Hrvatske na dosadašnjoj saradnji sa Savjetom ministara BiH, uz poruku da će Zagreb nastaviti podržavati napredak Bosne i Hercegovine prema članstvu u Evropskoj uniji.

Susret u Zagrebu nastavak je niza razgovora Plenkovića i Krišto tokom ove godine. Njih dvoje sastali su se i u Mostaru uoči izbora, kada je hrvatski premijer govorio o potrebi stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine i javno podržao Darijanu Filipović.

Plenković je i u izbornoj noći telefonom čestitao Filipovićevoj i predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću. Tom prilikom izjavio je da hrvatski narod u BiH, kako je naveo, od te večeri ima legitimnu predstavnicu u Predsjedništvu BiH.

O razgovorima hrvatskog premijera i predsjedavajuće Savjeta ministara BiH izvijestile su Nezavisne.