Kategorija: Region

Nekada najelitnije jugoslovensko odmaralište u Kuparima kod Dubrovnika, gdje su boravili Josip Broz Tito i brojne svjetske zvijezde, danas je praktično nestalo.

Rušenje hotelskog kompleksa počelo je prošle godine, a nekadašnji luksuzni hoteli sada su potpuno uklonjeni. Na prostoru gdje su se nalazili ostale su tek velike gomile šljunka i građevinskog materijala.

Jedini objekt koji je preživio jeste Hotel Grand, koji će biti obnovljen i postati centralni dio budućeg turističkog kompleksa.

Novi luksuzni projekt na Jadranu

Na ovoj lokaciji uskoro bi trebala početi izgradnja novog ekskluzivnog turističkog kompleksa koji bi, prema najavama, mogao postati jedan od najluksuznijih na Jadranu.

Investitor projekta je singapurska kompanija HPL, vodeći partner globalnog hotelskog brenda Four Seasons, kojoj je odobrena koncesija na 99 godina.

Novi kompleks predviđa hotel visoke kategorije, luksuzne apartmane i vile, kao i brojne dodatne sadržaje poput bazena, restorana, spa centra i marine.

Fokus na okoliš i održivost

Novi sadržaji će se pažljivo uklopiti u prirodni ambijent uvale. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje okoliša, uz korištenje zelenih krovova i modernih arhitektonskih rješenja.

Prema najavama, Kupari bi u naredne četiri godine trebali zasjati u potpuno novom ruhu, čime bi nakon više od tri decenije zapuštenosti ovaj prostor konačno dobio sadržaj kakav zaslužuje, piše Biznisinfo.

Dio prihoda od projekta ići će i lokalnoj zajednici, dok će plaže većinom ostati dostupne javnosti.

Rat uništio Kupare, slijedi novi početak

Kupari su u drugoj polovini prošlog vijeka bili simbol luksuza i prestiža u bivšoj Jugoslaviji. Kompleks je služio kao vojno odmaralište za visoke oficire, političare i diplomatske goste.

U ovom ekskluzivnom ljetovalištu odmarao je i predsjednik SFRJ Josip Broz Tito, koji je u blizini imao i svoju vilu, gdje je ugostio brojne svjetske ličnosti, uključujući i holivudske zvijezde.

Kompleks je na vrhuncu mogao primiti oko 2.000 gostiju, nudeći hotele visoke kategorije, privatne plaže i vrhunsku uslugu.

Međutim, rat 1991. godine ostavio je Kupare u ruševinama, a decenijama nakon toga ovaj prostor je bio zapušten i prepušten propadanju.

Danas, nakon rušenja starih objekata, Kupari ulaze u novu fazu – onu koja bi ih ponovo mogla vratiti na mapu najprestižnijih destinacija na Jadranu, navodi Biznisinfo.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović primio je danas, 24. marta, u Zagrebu makedonsku predsjednicu Gordanu Siljanovsku Davkovu i poručio da proces pristupanja njene zemlje predugo traje, da ne može da daje savjete, ali da ima života i bez Evropske unije.

“Makedonija sama odlučuje šta joj je bolje i koji put bira. To je, pretpostavljam, put sigurnosti, zadovoljstva, blagostanja, mira i spokoja njihovih građana. Ovo drugo, uključujući i EU i NATO je fasada, vrsta energetske obnove, stiropor… ono što čini kuću je struktura – nosivi zidovi i njena struktura”, rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za medije sa Siljanovskom Davkovom, prenosi Tanjug.

Ovo, kazao je, nisu savjeti i ne može ih davati ni svom komšiji pored kojeg živi, a kamoli, kako je rekao, drugoj državi.

“Ovo su moja razmišljanja. To važi i za Hrvatsku. EU je nadgradnja, nije zgrada… EU je dobrodošla senzacija, dok traje. To je to, nemam tu nikakvih iluzija”, naveo je hrvatski predsjednik.

Makedoniji je poželio da sama ocijeni, bez tuđe manipulacije i mentorstva, šta je za njih dobro.

“To traje predugo. Prije 5, 6, 7 godina ovo ne bih govorio, a danas govorim jer to vidim. Ima života i bez EU i to uspješnog i dostojanstvenog”, istakao je Milanović.

Makedonska predsjednica Siljanovska Davkova saglasila se sa Milanovićem da status Makedonije kao kandidata traje predugo.

“Predano smo krenuli tim putem, dobili smo 20 i nešto više pozitivnih izvještaja, ali nikako da dođe do pregovora. Od nas se traže najčudnije stvari. Traži se da mijenjamo Ustav”, navela je.

Napominje da traži savjete od drugih zemalja, poput Albanije i Crne Gore, ali da ih Makedonija traži i od Brisela da nema dvostrukih standarda i da se vrednuje ono što se vrednuje i kod ostalih zemalja.

Na pitanje da li vidi srećan ishod ovom maratonu, Siljanovska je rekla:

“Radi se o maratonu s nepredvidivim ishodom i preprekama, a te prepreke nemaju utemeljenje u evropskom pravu”, rekla je Siljanovska Davkova, prenijeli su hrvatski mediji.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović primio je danas, 24. marta, u Zagrebu makedonsku predsjednicu Gordanu Siljanovsku Davkovu i poručio da proces pristupanja njene zemlje predugo traje, da ne može da daje savjete, ali da ima života i bez Evropske unije.

“Makedonija sama odlučuje šta joj je bolje i koji put bira. To je, pretpostavljam, put sigurnosti, zadovoljstva, blagostanja, mira i spokoja njihovih građana. Ovo drugo, uključujući i EU i NATO je fasada, vrsta energetske obnove, stiropor… ono što čini kuću je struktura – nosivi zidovi i njena struktura”, rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za medije sa Siljanovskom Davkovom, prenosi Tanjug.

Ovo, kazao je, nisu savjeti i ne može ih davati ni svom komšiji pored kojeg živi, a kamoli, kako je rekao, drugoj državi.

“Ovo su moja razmišljanja. To važi i za Hrvatsku. EU je nadgradnja, nije zgrada… EU je dobrodošla senzacija, dok traje. To je to, nemam tu nikakvih iluzija”, naveo je hrvatski predsjednik.

Makedoniji je poželio da sama ocijeni, bez tuđe manipulacije i mentorstva, šta je za njih dobro.

“To traje predugo. Prije 5, 6, 7 godina ovo ne bih govorio, a danas govorim jer to vidim. Ima života i bez EU i to uspješnog i dostojanstvenog”, istakao je Milanović.

Makedonska predsjednica Siljanovska Davkova saglasila se sa Milanovićem da status Makedonije kao kandidata traje predugo.

“Predano smo krenuli tim putem, dobili smo 20 i nešto više pozitivnih izvještaja, ali nikako da dođe do pregovora. Od nas se traže najčudnije stvari. Traži se da mijenjamo Ustav”, navela je.

Napominje da traži savjete od drugih zemalja, poput Albanije i Crne Gore, ali da ih Makedonija traži i od Brisela da nema dvostrukih standarda i da se vrednuje ono što se vrednuje i kod ostalih zemalja.

Na pitanje da li vidi srećan ishod ovom maratonu, Siljanovska je rekla:

“Radi se o maratonu s nepredvidivim ishodom i preprekama, a te prepreke nemaju utemeljenje u evropskom pravu”, rekla je Siljanovska Davkova, prenijeli su hrvatski mediji.

“Još jedno brutalno gaženje svih principa EU od strane hrvatskih vlasti koje ne prezaju ni od čega da maltretiraju i sprovode permanentan teror i kao po pravilu kada je u pitanju pripadnik srpskog naroda.”

Izjavio je ovo predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević dodajući da zabranjuju slobodu kretanja, slobodu misli i govora.

Vučević je postavio pitanje da li osnovna ljudska prava važe na teritoriji Hrvatske?

“Tražim hitno oslobađanje gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića. NJegovo hapšenje, bez ikakvog pravnog osnova je još jedna u nizu kalkulisanih provokacija hrvatskih srbomrzaca”, naglasio je Vučević.

Dvanaestogodišnji dječak preminuo je u ivanjičkom selu Trešnjevica nakon što je slučajno popio otrov iz flaše, misleći da je sok, prenose srpski mediji.

Kako navode, dječak je popio otrovnu tečnost koja se koristila za prskanje voćnjaka, nakon čega je preminuo.

„Kako smo nezvanično čuli, dečak je najverovatnije pomagao roditeljima u malinjaku. Kada je ožedneo popio je tečnost iz plastične flašice coca-cole misleći da je sok, međutim to je bio otrovni rastvor koji su roditelji koristili za prskanje voćnjaka protiv korova“, kazao je za RINU jedan od mještana.

Prema nezvaničnim informacijama, dječak je popio samo dva gutljaja i nije ništa rekao roditeljima, misleći da mu neće biti ništa samo od toga. Međutim, sve je završili tragično.

„On je dobio tegobe, roditelji su ga odmah odvezli u bolnicu, a potom i prebačen za Beograd, ali nesrećnom dečaku nije bilo spasa“, dodaje izvor.

Mještani dodaju da je u pitanju vrijedna, radna i poštena porodica i da je ovo tragedija kakva se odavno ne pamti u selu, prenosi Serbian Times.

Od ponoći je skuplje gorivo na hrvatskim pumpama, dok neke bilježe nestašice.

Čitaoci Indexa, neke pumpe u Dugom Selu i Zaprešiću ostale su bez goriva, a sinoć (24. marta) se moglo vidjeti i u Zagrebu, na Ininoj benzinskoj u Vukovarskoj, nedaleko od Lisinskog, obavještenje da nema eurodizela.

Na ulazu u benzinsku pisalo je i da se Class Premium dizel toči po cijeni običnog, i to na dva agregata.

Kakve su cijene danas?

Vlada je juče (23.marta) intervenisala u cijene goriva pa je eurodizel poskupio na 1,73 eura po litru (+0,18 eura), dok eurosuper sada košta 1,62 eura (+0,12 eura). Najveći skok zabilježio je plavi dizel, koji je poskupio za 30 centi i sada iznosi 1,19 evra.

Porasle su i cijene plina. UNP za rezervoare sada košta 1,99 eura (+0,29 eura), dok je UNP za boce poskupio na 2,57 eura, što je povećanje od 17 centi.

Uprkos tome što iz Vlade i naftnih kompanija mole građane da ne prave zalihe, ima i takvih situacija.

Jedna čitateljka kaže kako je u Splitu na benzinskoj zatekla čovjeka koji je došao s kombijem punim velikih kanistera i bačvi te točio jedan po jedan.

“Stvorila se gužva na benzinskoj. Meni je rezervoar bio prazan, inače ne bih čekala. Tako se valjda štedi”, ispričala je čitateljka.

Regulisane cijene ne važe na auto-putevima

Premijer Andrej Plenković rekao je juče da bi cijene bez vladinih mjera bile još više. Po tim procjenama, eurodizel bi koštao 1,86 eura, eurosuper 1,71 euro, plavi dizel 1,23 eura, plin u spremnicima 2,07 eura, a plin u bocama 2,77 eura po kilogramu.

Regulisane cijene važiće samo na benzinskim pumpama van auto-puteva, dok će na auto-putevima cijene biti tržišne.

Slovenija uvela ograničenje točenja goriva

Uvođenje privremenog ograničenja točenja goriva, koje je stupilo na snagu u ponoć sa subote na nedjelju, izazvalo je gužve na benzinskim stanicama širom Slovenije.

Cilj ove hitne mjere je smanjenje problema u snabdijevanju naftnim derivatima, ali je prvi dan primjene obilježen kolonama i zastojima na ključnim lokacijama.

Prema donesenim mjerama, na jednoj benzinskoj stanici dnevno je dozvoljeno točiti najviše 50 litara goriva fizičkom licu te 200 litara pravnom licu i fizičkom licu koje obavlja djelatnost, uključujući poljoprivrednu.

Ograničenja će važiti do daljnjeg.

Vojska uključena u distribuciju

U distribuciju goriva uključena je i Slovenačka vojska, čiji će pripadnici pomagati u transportu i snabdijevanju. Vlasti su pozvale distributere da koordiniraju isporuke od skladišta do benzinskih stanica kako bi se ubrzala dostava i povećala efikasnost snabdijevanja.

Dan sjećanja na stradale u NATO agresiji 24. marta 1999. godine biće obilježen večeras u Vranju kod Spomenika žrtvama NATO agresije, na platou Galerije Narodnog muzeja.

Obilježavanju će prisustvovati ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić. NATO pakt je 24. marta 1999. godine počeo agresiju na Saveznu Republiku Јugoslaviju.

Agresija je trajala 78 dana, stradalo je na hiljade vojnika i civila, te pričinjena materijalna šteta koja se mjeri desetinama milijardi dolara. U agresiji su korišćena ubojita sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate punjene osiromašenim uranijumom.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković na današnjoj sjednici Vlade predstavio je deseti paket mjera za zaštitu građana i privrede od rasta cijena energenata, podstaknutog aktuelnim kretanjima na globalnom tržištu usljed rata na Bliskom istoku. Intervencija Vlade vezana je i uz cijene goriva.

Plenković je najavio nove cijene goriva u Hrvatskoj koje stupaju na snagu od sutra, upozorivši na snažan rast cijena nafte na svjetskom tržištu i moguće posljedice po ekonomiju.

– Današnja cijena evrodizela iznosi 1,55 evra, bez vladinih intervencija sutra bi cijena porasla na 1,86 evra, a zbog naše intervencije na akcize i cijenu premije, sutra će evrodizel porasti na samo 1,73 evra. Današnja cijena evrosupera iznosi 1,50 evra, a sutra će iznositi 1,62 evra, umjesto 1,71 evro koliko bi to bilo bez naših mjera – rekao je Plenković.

Naglasio je da je situacija ozbiljna.

– Današnja situacija je vrlo ozbiljna, zahtijeva temeljit pristup, vođstvo koje vlada, s puno iskustva, čini od prije dvije sedmice kada smo među prvima reagovali s ciljem da se ono što se dešava na tržištu ne prelije na maloprodajne cijene – dodao je pa predstavio kartu Ormuskog moreuza, prenosi Јutarnji list.

On je dodao da je u jednom trenutku jutros barel nafte je bio 114, 116 dolara.

– Ovako nagli rast cijena nafte na berzama analitičari opisuju kao agresivan i silovit, to trebamo vrlo ozbiljno shvatiti – rekao je Plenković.

Komentarisao je i situaciju na tržištu.

– Trudićemo se da se ne dovede u pitanje sigurnost snabdijevanja. Ako 20 odsto svjetske nafte trenutno nedostaje, a potražnja je velika, cijena je tada viša, moramo se snaći da ne dođemo do oskudice – kazao je on.

Pojasnio je da bi prvu posljedicu osjetila privreda, a kako je poručio, cilj je zadržati radna mjesta i stabilnost.

– Nastojaćemo učiniti sve da se ekonomska aktivnost odvija dalje, imali smo izrazito visok rast u 2025. koji je bio 3,2 odsto BDP-a – rekao je Plenković, prenose hrvatski mediji.

Hrvatska se posljednjih dana suočava sa nestašicama goriva, a jedna od dvije pumpe u Udbini je zatvorena, dok ona druga u vlasništvu Ine radi samo do 13 časova.

Na pumpi koja je zatvorena pištolji za gorivo zakljuučani su katancima i zamotani plastičnim kesama. Vlasnik pumpe Amir Veladžić tvrdi da je ta odluka bila neizbežna.

– Donijeli smo odluku zato što nam je Vlada RH srezala cijene u korijenu. Plavi dizel nam je 20 centi ispod nabavne cijene, obični dizel 7 do 11 centi. Nemamo nikakav interes da to prodajemo. Radnika treba platiti, a odakle – rekao je Veladžić za hrvatski RTL Danas.

Druga benzinska pupa u Udbini je Inina, ali ona radi samo do 13 časova.

– Nije dobro. Ova naša radi do 13 časova, a najbliža je u Gračacu. Teško, stvarno teško – požalio se Nikola iz Udbine za RTL Danas.

– Јa točim gde stignem, puno hodam, puno radim. Sad je borba – dodao je Ante iz Udbine.

Iz Ine navode da prate situaciju, ali zasad ne planiraju da produže radno vreme.

Veladžić predlaže da se Vlada Hrvatske odrekne trošarina i uvede “plovni” PDV, da bi, kako kaže, imali barem dva do tri posto zarade.

– Mogli bismo da radimo, ali bez tih 11 do 14 centi mi ne možemo da preživimo – kaže vlasnik zatvorene pumpe.

Predsjednik Udruženja Glas preduzetnik Boris Podobnik smatra da će ovakvi slučajevi biti sve češći.

– Niko nije toliko jak da radi s gubitkom. To znači da ste Djed Mraz, poklanjate gorivo. To jednostavno nije održivo – rekao je.

Ministar privrede Ante Šušnjar najavio je pomoć malim distributerima.

– Dobiće moratorijum na otplatu kredita preko HAMAG BICRO-a. Vodimo računa i o njima – tvrdi Šušnjar.

Podobnik, međutim, smatra da je to dobar, ali nedovoljan korak.

– Mogu se smanjiti trošarine za još 5 do 6 centi i PDV spustiti sa 25 na 15 posto. Ovo su teška vremena, država se mora i zadužiti – uvjeren je Podobnik.