Kategorija: Region

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je u utorak u Njujorku sa zamjenikom državnog sekretara SAD Kristoferom Landauom o daljem jačanju odnosa Srbije i SAD, investicijama, političkim pitanjima i drugim važnim temama.

„Izvanredan, izuzetan sastanak sa Kristoferom Landauom, jednim od naših najvažnijih sagovornika u okviru Strateškog dijaloga koji vodimo sa Sjedinjenim Američkim Državama“, naveo je Vučić na Instagramu.

Pokretanje Strateškog dijaloga, istakao je, otvorilo je dodatni prostor za bližu saradnju u ekonomiji, investicijama, energetici i novim tehnologijama, kao i za češću razmjenu stavova o regionalnim i globalnim temama.

„Posebno sam istakao značaj očuvanja mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu i odgovorne politike Srbije u vremenu velikih geopolitičkih promena. Želimo još snažnije prisustvo američkih kompanija i više projekata koji će našim građanima i privredi doneti konkretne rezultate“, naveo je, javlja RTV BN.

Vučić u Njujorku učestvuje na 81. zasjedanju Generalne skupštine UN i učesnicima će se obratiti sutra. Prisustvovao je otvaranju generalne debate i prijemu koji je za šefove delegacija priredio generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

U Njujorku se sastao i s visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kajom Kalas, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i predsjednikom Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom, te s predsjednicima Finske Aleksandrom Stubom, Rumunije Nikušorom Danom, Slovenije Janezom Janšom, saveznim kancelarom Austrije Kristijanom Štokerom, predsjednikom Češke Petrom Pavelom i predsjednikom Poljske Karolom Navrockim.

Pripadnik nekadašnje takozvane OVK Fadilj Puškolji uhapšen je sinoć u Sjevernoj Makedoniji na osnovu potjernice Srbije.

On je uhapšen na prelazu iz AP Kosovo i Metohija u Sjevernu Makedoniju, prenose mediji.

Puškolji je na svom nalogu na društvenim mrežama naveo da je uhapšen “zbog pripadnosti OVK”, prenosi RTRS.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Njujorku da će u obraćanju na Generalnoj skupštini UN govoriti o tome ko je i kada otvorio Pandorinu kutiju nepoštovanja Povelje UN.

Odgovarajući na pitanje novinara o čemu će sutra da govori na Generalnoj skupštini, rekao je da male zemlje ne mogu mnogo toga da promijene, ali da mogu da se bore za svoju čast i ponos.

„Jutros u razgovoru sa više evropskih lidera, dakle premijerom Slovenije, predsjednikom Rumunije, predsjednikom Poljske, kancelarom Austrije, predsjednikom Finske i predsjednikom Češke… jedna stvar je zanimljiva: kao nikada do sada, svi se pozivaju na Povelju UN i to je ono što mi posebno smeta i o čemu ću da govorim sutra u svom obraćanju ovdje, pred UN, gdje će biti sasvim jasno ko je i kada otvorio tu Pandorinu kutiju nepoštovanja Povelje UN i kada je svijet krenuo potpuno pogrešnim putem“, rekao je Vučić.

Dodao je da će na GS UN postaviti pitanja na koja je nemoguće da bilo ko pruži odgovor, kako kaže, „ako ni zbog čega, zbog istorije“.

„I baš zbog toga da ne bude zaboravljeno i da ne bude zapamćena priča kako je prvi rat ili sukob na tlu Evrope bio onaj u Ukrajini. Nije. Bili su i oni kada je 19 NATO zemalja napalo Srbiju i naše je da o tome govorimo i da upoznamo svijet sa tim“, istakao je Vučić.

Predsjednik Aleksandar Vučić prisustvovao je prijemu koji u zgradi Ujedinjenih nacija u Njujorku priređuje generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš u čast šefova delegacija, uoči početka 81. zasjedanja Generalne skupštine.

Vučić je danas razgovarao i sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen tokom zasjedanja Generalne skupštine UN i izrazio uvjerenje da će Srbija ubrzati svoj put ka članstvu u EU, prenosi RTRS.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je iz Njujorka da „studentska lista“ nema nikakvu politiku. Komentarisao je najnovije istraživanje prema kojem lista koju on predvodi – „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ – vodi sa 48,6 odsto glasova.

„Što se tiče istraživanja, utakmica će biti neizvesna, blokaderska lista nema nikakvu politiku“, rekao je tokom obraćanja iz Njujorka.

Zatim je komentarisao i monstruozne prijetnje koje su blokaderi uputili ženama u Srbiji.

„Kada god mislite da postoji kraj gadostima, uvek se iznenadite. Ali ono što je za mene još važnije od tog spota gde su meni pretili, mnogo opasnije je ono što rade ženama u Srbiji, oni mrze žene, mrze one koji su temelj opstanka srpskog društva“, rekao je.

„Oni se po tom pitanju uopšte ne šale, a šta drugo da ponude, povratak u Šoškićevo vreme, kad je dinar padao na dnevnom nivou“, upitao je.

„Za mene je to što su radili i pretili ženama, to su toliko jezive stvari“, dodao je.

„Moja poruka ženama u Srbiji je da ne brinu, nikada im nećemo dozvoliti da unižavaju žene, da unižaju najbolji, najodgovorniji, najozbiljniji deo našeg društva, i sa druge strane, ne samo da ćemo da se borimo, već na kraju verujem da će građani Srbije dobro razumeti šta je to što nas čeka u budućnosti“, istakao je, prenosi B92.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen tokom zasjedanja Generalne skupštine UN i izrazio uvjerenje da će Srbija ubrzati svoj put ka članstvu u EU.

– Imao sam priliku da u kratkom razgovoru sa Ursulom fon der Lajen izrazim iskrenu zahvalnost za sve što je činila za Srbiju u prethodnim godinama. Vjerujem da će Srbija, bez obzira na ishod izbora, ubrzati svoj put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji – napisao je Vučić na Instagram nalogu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

Vučić se prethodno susreo i sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom, predsjednikom Rumunije Nikušorom Danom, predsjednikom Slovenije Јanezom Јanšom, sa saveznim kancelarom Austrije Kristijanom Štokerom, predsjednikom Češke Petrom Pavelom i predsjednikom Poljske Karolom Navrockim, prenosi RTRS.

U Višem sudu u Negotinu 30. oktobra počinje suđenje Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću, optuženima za ubistvo dvogodišnje djevojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, potvrđeno je za Tanjug u tom sudu.

Na pripremnom ročištu, koje je zatvoreno za javnost, stranke u postupku će imati uvodna izlaganja, nakon čega će biti zakazan glavni pretres, odnosno suđenje.

Optužnicu je u ovom slučaju podiglo Više javno tužilaštvo u Zaječaru, ali je iz suda u Zaječaru predmet prebačen u Viši sud u Negotinu.

Ranije su iz Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekli da će tražiti da oni pred sudom u Negotinu zastupaju optužnicu.

U ovom postupku bio je optužen i otac Dejana Dragijevića, Radoslav Dragijević, ali je odlukom suda protiv njega obustavljen postupak.

Optužnicom, koja je podignuta nakon dopune istrage, Dragijević i Janković su optuženi za krivično djelo teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Dopuna istrage je sprovedena po nalogu Apelacionog suda u Nišu nakon što je dva puta vratio rješenje o potvrđivanju optužnice Višem sudu u Zaječaru, s tim što je drugi put naložio da odluku donosi potpuno novo sudsko veće i to Višeg suda u Negotinu.

Tužilaštvo je u optužnici predložilo da sud Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića osudi na kazne doživotnog zatvora.

Sumnja se da su Dejan Dragijević i Srđan Janković 26. marta 2024. godine u Banjskom polju kod Bora najprije automobilom JKP “Vodovod”, gdje su bili zaposleni, udarili dvogodišnju djevojčicu, a zatim je stavili u vozilo.

Oni su, kako se sumnja, njeno tijelo bacili na deponiju, odakle su ga kasnije premjestili.

Tijelo djevojčice nije nikada pronađeno.

Radoslav Dragijević je bio osumnjičen da je sinu Dejanu Dragijeviću pomogao da premjesti tijelo djevojčice.

Rođeni brat Dejana Dragijevića, Dalibor Dragijević, preminuo je 7. aprila 2024. godine u prostorijama Policijske uprave u Boru tokom zadržavanja.

(Banjaluka.net)

Kosovsko-albanski militanti moraju na kraju biti pravedno kažnjeni u punoj mjeri zakona za svoja užasna djela, poručila je Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Ona se osvrnula na presude u suđenju bivšim liderima tzv. OVK, navodeći da je ova grupa bila “klasična banda”, a da su se njene aktivnosti svodile na “terorističke napade na predstavnike legitimnih jugoslovenskih vlasti i zločine nad autohtonim srpskim stanovništvom pokrajine”.

– Brojni civili su stradali od ruku militanata OVK, uključujući mnoge Albance koji nisu pokazali dovoljnu lojalnost projektu nezavisnosti tzv. Kosova – istakla je Zaharova.

Kako je podsjetila, bivši predsjednik tzv. Kosova Hašim Tači i njegovi saučesnici dobili su zatvorske kazne u rasponu od 13 do 25 godina.

– Sama činjenica da su proglašeni krivima za ratne zločine, uključujući mučenje i ubistvo, svakako je za pohvalu. Za srpski narod, na koji Zapad i dalje pokušava da prebaci svu odgovornost za tragične događaje koji su pratili raspad Јugoslavije, ovo je još jedno pobijanje kolektivne krivice koja je neosnovano nametnuta Srbima – ocijenila je ruska zvaničnica.

Sud je zaključio da su Hašim Tači i njegovi saradnici težili zajedničkom zločinačkom cilju, za koji su stvorili čitavu mrežu zatvora, dodaje Zaharova, napominjući da su osumnjičeni za nelojalnost tamo držani silom i podvrgavani okrutnom ophođenju i mučenju.

– Devedeset šest zatvorenika je ubijeno. Utvrđeno je da je Hašim Tači lično učestvovao u izvršenju ovih zločina. Treba podsjetiti da je upravo podržavanjem kosovsko-albanskih militanata Zapad pokušao da opravda oružanu agresiju NATO-a na Јugoslaviju 1999. godine. U to vrijeme, Hašim Tači je bio okružen oreolom progresivnog demokratskog lidera u SAD i Evropi, služeći kao lice “kosovskog projekta”. Sada je ova romantična slika potpuno raspršena – istakla je Zaharova.

Kako dodaje, svima je jasno da se ozloglašena “humanitarna intervencija” NATO-a oslanjala na prave kriminalce.

Međutim, prema njenim riječima, može se samo uslovno govoriti o vraćanju pravde, a presuda je očigledno zakasnela i pokreće brojna pitanja. Nakon šest godina, pregleda hiljada dokaza i ispitivanja stotina svjedoka, Specijalizovanim vijećima je i dalje, kako navodi, nedostajalo hrabrosti i odgovornosti da sprovedu rigoroznu pravdu koja je toliko potrebna u ovom slučaju.

– Umiješanost vođa OVK u zločine protiv čovječnosti smatrana je nedokazanom. Pouzdane informacije o njihovoj organizaciji ilegalne trgovine ljudskim organima su ignorisane. Zločini nad Srbima posle juna 1999. godine, uključujući varvarski pogrom iz marta 2004. godine, ostali su “u zagradama”. Sama priroda OVK – kriminalne u svojoj srži – i dalje čeka odgovarajuću pravnu procenu – podvukla je Zaharova.

Osim toga, kako ističe, jasno je da će se nastaviti “neuspješni pokušaji čišćenja projekta kosovske kvazidržave od krvavog nasljeđa – a slučaj će biti riješen tek nakon završetka žalbenog postupka, prenosi RTRS.

– Kao što je pokazala žalosna praksa Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Јugoslaviju, čak i ozloglašeni ratni zločinci mogu biti potpuno oslobođeni optužbi u žalbenom postupku – uzmite samo skandaloznu oslobađajuću presudu hrvatskom generalu Anti Gotovini, učesniku gnusne operacije “Oluja”, koji je prethodno osuđen zbog etničkog čišćenja i masovnih ubistava Srba u Hrvatskoj. Polazimo od toga da kosovsko-albanski militanti moraju na kraju biti pravedno kažnjeni u punoj mjeri zakona za svoja užasna djela. Selektivnost i politizacija pravde su neprihvatljive – zaključila je Zaharova.

Na planini Goliji, na području opštine Ivanjica, pao je prvi snijeg ove sezone.

Prema riječima mještana golijskih sela, snijeg pada intenzivno, ali se zbog visoke temperature vazduha ne zadržava na tlu.

– Pada prilično jako, ali se pahulje odmah tope. Navikli smo na duge i hladne zime, ali snijeg u septembru ipak privlači pažnju – kažu mještani.

Golija je poznata po promjenljivim vremenskim uslovima, dugim zimama i snježnim padavinama koje se nerijetko javljaju i van zimskih mjeseci, prenose beogradski mediji.

Među mještanima ovog kraja prepričava se da je do sada snijeg na planini zabilježen u gotovo svim mjesecima, osim u julu, prenosi RTRS.

Predskednik Srbije Aleksandar Vučić započeo je višednevnu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će učestvovati na 81. zasedanju Generalne skupštine UN u srijedu 23. septembra. Vučić je iz Njujorka poručio da su nam danas, više nego ikada, potrebni odgovornost, međusobno poštovanje i spremnost na kompromis.

Vučić je iz Njujorka poručio da su danas, više nego ikada, potrebni odgovornost, međusobno poštovanje i spremnost na kompromis.

Uoči otvaranja Generalne skupštine, Vučić učestvuje na samitu na visokom nivou “Partneri za multilaterizam, međunarodno pravo, mir i prosperitet” u organizaciji predsjednika Evropskog Savjeta Antonia Koste, predsjednika Kenije Vilijama Ruta i premijera Kanade Marka Karnija.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

Vučić je poručio iz Njujorka da u vremenu velikih podela i sve složenijih globalnih izazova, neophodno je da zajednički čuvamo prostor za dijalog, saradnju i mirno rješavanje sporova, uz snažnu ulogu Ujedinjenih nacija .

– Danas, više nego ikada, potrebni su nam odgovornost, međusobno poštovanje i spremnost na kompromis. Samo dosljednom primenom zajednički utvrđenih principa i obaveza možemo da obnovimo poverenje među državama i obezbedimo trajni mir i prosperitet budućim generacijama – istakao je Vučić u objavi na Instagramu.

Prema njegovim riječima, Srbija ostaje dosljedno posvećena poštovanju međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija, jer samo na tim principima možemo da gradimo pravedniji i bezbjedniji svijet, prenosi RTRS.