VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Veliki protestni opštenarodni skup Srba na Kosovu

    Veliki protestni opštenarodni skup Srba na Kosovu

    Srbi sa Kosova održali su u 12 sati u Sjevernoj Mitrovici veliki protestni opštenarodni skup kojim žele da skrenu pažnju čitavom svijetu i međunarodnoj zajednici na svoj obespravljen položaj, posebno zbog odluke Prištine i kosovskog premijera Aljbina Kurtija o ukidanju dinara kojom im se ugrožava opstanak na njihovim ognjištima.

    Prisutni građani nose zastave Srbije i transparent “UN USA 1244 HELP”, “Evropo otvori oči”, “Bez socijalnih primanja nećemo imati ni za hranu”, “Ovo je okupacija”. “Penziju sam čitav život sticao, ne dam je Kurtiju”.

    Prisutni su i predsjednik i potpredsjednik Srpske liste Zlatan Elek i Dragoša Milović.]

    Predsjednik Udruženja penzionera, koje je najavilo održavanje velikog opštenarodnog skupa, Vesko Stojković, rekao je da je to prilika da se ukaže na arogantno ponašanje vlasti u Prištini.

    – Treba uputiti poruku svetskoj javnosti da nema opstanka i ostanka Srba na KiM ako se to sprovede do kraja. Opstanak vezujem da je to neka politička opcija ali ostanak je upravo vezan za primanja, za ekonomiju, za osnovne životne uslove da se ostane – rekao je Stojković za Dnevnik RTS.

    Kako je dodao, odluka Prištine da zabrani dinar pogađa najviše penzionere, piše Blic.

    Srpska lista podržala je mirni protest građana u Severnoj Mitrovici, i pozvala je sve građane sa Kosova da uzmu učešće u tom, kako su naveli, demokratskom protestu.

  • Razbijena još jedna špijunska mreža – uhapšene četiri osobe

    Razbijena još jedna špijunska mreža – uhapšene četiri osobe

    U akciji pripadnika Bezbednosno-informativne agencije i nadležnog javnog tužilaštva razbijena je još jedna špijunska mreža u našoj zemlji i uhapšene su četiri osobe zbog sumnje da su izvršile krivično delo špijunaža.

    Kako saznajemo, BIA je otkrila predstavništvo jedne inostrane organizacije koja je obaveštajno i subverzivno delovala u našoj zemlji sprovodeći klasičnu špijunsku aktivnost. Svi uhapšeni su državljani Srbije.

    Dvoje uhapšenih je zaposleno u srpskoj kancelariji inostrane organizacije i kontinuirano su se bavili prikupljanjem informacija obaveštajnog karaktera, od kojih pojedine imaju status poverljivosti i tajnosti. Informacije koje su prikupljali ticale su se rada i funkcionisanja naših državnih organa i institucija i pojedinih javnih preduzeća, ali i resursa iz sistema nacionalne odbrane Srbije, naročito vojnih službi bezbednosti. Kako saznajemo, poseban segment njihovog interesovanja bili su i pojedini državni rukovodioci, ali i građani i privredna društva.

  • Vučić: Kurtijev glavni i konačni cilj da protjera sve Srbe sa KiM

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je, uprkos suštinskim neslaganjima među državama članicama Savjeta bezbjednosti UN, nesumnjivo nezadovoljstvo povodom postupaka premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija opipljivo među predstavnicima SAD, Francuske, Kine, Rusije i drugim, istakavši da je Kurtijev “glavni i konačni cilj” da protjera sve Srbe sa KiM.

    Vučić je rekao da je “bilo očigledno da zemlje članice Savjeta bezbjednosti UN nisu uopšte bile srećne zbog Kurtijevih akcija, zato što to nije korak ka deeskalaciji.

    • Baš suprotno – ukazao je Vučić.

    Na pitanje u vezi sa glavnim zaključcima sa sjednice Savjeta bezbjednosti UN posvećene KiM i da li se situacija možda polako pomjera ka više razumijevanja za srpsku poziciju, Vučić je odgovorio da ne može to tačno da kaže, ali da može da potvrdi da je “bez sumnje, najmanje 13 od 15 država članica Savjeta bezbjednosti UN primijetilo da Kurtijeve jednostrane odluke, posebno u vezi sa pitanjem srpske valute, nisu dobrodošle, nisu bile dobre i ne doprinose miru i stabilnosti regiona”.

    Vučić je istakao važnost toga što je imao priliku da iznese podatke i konkretne brojke koje rasvjetljavaju “progon srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i stvaranje nepodnošljivih uslova za život Srba na Kosovu”.

    Predsjednik Srbije je istakao značaj mogućnosti da se obrati državama članicama SB UN i “objasni neka pitanja”.

    Osvrćući se na to što je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN Kurti optužio Srbiju da prevozi džakove novca na sjever KiM za finansiranje raznih kriminalnih aktivnosti, Vučić je rekao:

    • Tada smo rekli, to je uradila ovlašćena i specijalizovana britanska kompanija i ljudi su bili zapanjeni kada su to čuli. Nisu mogli vjerovati u prvom trenutku kada sam spomenuo ime kompanije, a to je Henderson. Znali su da govorim istinu. I vidjeli ste da je Kurti poslije toga zaćutao i nakon toga nije to spomenuo.

    Na pitanje da li nakon poruke Savjeta bezbjednosti UN Kurtiju i ponovljenih poziva SAD vjeruje da će vlada privremenih prištinskih institucija suspendovati odluku, Vučić je odgovorio da ne vjeruje.

    • Kurti se nada velikoj pobjedi na izborima koje će uskoro raspisati. I to je njegova ideja. Kurti je ideološki negdje u periodu prije 80 godina, kao najbolji nasljednik politike Envera Hodže, anarhista, marksista, ideološki veoma jako usmjeren protiv Srbije. Bez kompromisa. Kompromis je loša riječ za njega. Bez ustupaka, i nastaviće protiv srpskog naroda kako bi ih sve protjerao sa Kosova. Ne sumnjam u to. I znam da je to njegova glavni i konačni cilj – kaže Vučić.

    Vučić je rekao da u svjetskim medijima ima mnogo izmišljotina, mnogo neistina protiv suverenih i nacionalnih interesa Srbije, a kao najbolji primjer naveo je slučaj Sandulović.

    Ističući značaj sjednice Savjeta bezbjednosti UN, Vučić je rekao da je to bila dobra platforma i dobra prilika da se reaguje pravilno i odgovorno, dodajući da vjeruje da su to i uspjeli.

    U odgovoru na pitanje u vezi sa njegovom procjenom Kurtijeve taktike izbjegavanja u svjetlu izlaganja šefice UNMIK-a Karoline Zijade o ubjedljivim dokazima o pokazivanju Kurtijevih jednostranih akcija koje podstiču regionalnu nestabilnost, Vučić je rekao da je izjava Zijade bila relativno oštra, ali istinita.

    • Ona je veoma zabrinuta zbog situacije na Kosovu. Nije to mogla sakriti. Nije htjela to da sakrije. I naravno, Kurtiju se to nije svidjelo. Uopšte nije želio da je pominje, jer Kurti mrzi prisustvo Ujedinjenih nacija tamo. On, zapravo, mrzi Ujedinjene nacije kao instituciju, kao organizaciju – naveo je Vučić.

    Kurti je, kako kaže predsjednik Srbije, “insistirao samo na NATO, NATO i ništa osim toga, pokušavajući da se dodvori Sjedinjenim Američkim Državama, pokušavajući da ih ponovo prevari”.

    • Ali vjerujem da SAD to ovoga puta neće progutati i da će nastaviti sa svojim opravdanim pritiskom na njega kako bi samo izbjegle dalje eskalacije na terenu – rekao je Vučić.

    Vučić je na hitnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN govorio o ciljanom etničkom nasilju nad Srbima na KiM, posebno u slučajevima ubistava djece i drugih civila.

    Na pitanje da li je neko rekao nešto o slučajevima o ubistvima djece i drugih, Vučić je rekao da nije i da to nikada nije doprlo do međunarodne javnosti.

    Na pitanje zbog čega, odgovorio je: “Zato što se ne uklapa u narativ”.

    • Kako možete objasniti – iz njihovog ugla – zbog čega smo stvorili takvu lažnu državu? I kako objasniti da u toj državi, navodno, ili stvarno, postoje stvari koje samo umanjuju ugled onih koji podržavaju Albance u stvaranju, bilo “entitetskog” sa naše tačke gledišta, bilo sa njihove tačke gledišta – još jednu albansku državu na Balkanu. I zato im to nije trebalo. Ali svi su prihvatili svaku moguću priču o Banjskoj. I to je postala najveća priča kad smo mi u pitanju. To je ono što se dobro uklapa. To je to – rekao je Vučić.

    Dodao je da će i ubuduće navoditi slučajeve 470 etnički motivisanih napada na Srbe.

    • To je moje obećanje. I to je moja obaveza. To je nešto što je za mene obavezno – istakao je.

    Govoreći o kamionu britanske kompanije sa novcem namijenjenim Srbima na KiM koji su presrele tzv. kosovske policijske snage, Vučić je, na pitanje da li je imao priliku da se pozabavi ovim pitanjem sa britanskom vladom Rišija Sunaka, otkrio neke uvide.

    • Ne, nisam razgovarao sa njima jer vjerujem da bi oni podržali Kurtija – otvoreno je rekao Vučić.
    • Rekli bi: “OK, ubuduće će vam prebacivati evre” dodao je Vučić i primijetio da “šta god da radimo, oni su uvijek bili na strani Kurtija”.

    Istakao je da je Velika Britanija tradicionalna podrška Albancima na KiM.

    • Ali i oni, moram da budem veoma fer i da priznam, čak i oni su govorili da nisu baš zadovoljni Kurtijem – rekao je Vučić osvrćući se na izjavu ambasadora DŽejmsa Kariukija na sjednici SB UN o KiM, koji je osudio vladu u Prištini zbog toga što je pokazala “nedovoljnu pažnju” za uticaj na manjinske zajednice.
  • Kurti pred sankcijama

    Kurti pred sankcijama

    Poslije ukidanja dinara, upada u prostorije srpskih privremenih organa, spuštanja rampe kombiju sa dinarima na Jarinju čini se da Zapad nikada nije bio složniji i oštriji u kritici poteza kosovskog premijera Aljbina Kurtija.

    Potvrda za to je i sjednica Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija, gdje je izgledalo kao da su se ujedinili i Zapad i Rusija i Kina. To je i jedan od razloga zbog koga Albanci na Kosovu strahuju da bi EU mogla da uvede i drugi paket sankcija Prištini, koji bi ovoga puta vjerovatno pogodio i građane, piše Blic.

    Ukidanje dinara na Kosovu 1. februara pokrenulo je niz mjera Prištine koje praktično, kako su ovih dana govorili pojedinci, “efekat etničkog čišćenja Srba bez ispaljenog metka”. Srbi na KiM danima ne mogu da prime plate, penzije, socijalna davanja i dječije dodatke, a pored toga im se pale imanja, dok kosovska policija upada u prostorije srpskih privremenih organa.

    Zbog toga su i SAD i EU oštro reagovale, što se moglo čuti i u četvrtak u Njujorku, na sjednici Savjeta bezbednosti UN, kada su rezerve prema odluci Prištine da jednostrano i bez adekvatnih konsultacija sa partnerima zabrani upotrebu dinara na Kosovu, izrazile najmoćnije sile: SAD, Rusije, Francuska, Kina i Velika Britanija.

    Prijetnja u najavi

    Ovih dana čulo se i nešto što bi se moglo protumačiti i kao prijetnja, i to od ambasadora SAD u Prištini Džefrija Hovenijera, koji je spočitao Kurtiju to što nije radio na “alternativnim načinima” isplate novca Srbima nakon ukidanja dinara i upozorio da ukoliko Kurtijeva vlada “ne sasluša savjete Vašingtona postoje jasne posljedice” po kvalitet njihovog partnerstva.

    I Petar Stano, portparol EU, nedvosmisleno je rekao da potezi Prištine “ne doprinose deeskalaciji situacije, da nisu koordinisani već “jednostrani bez potrebnog nivoa konsultovanja kako bi se spriječio negativan uticaj na ljude na terenu“. Uz to, Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine, upozorio je da pažljivo prati dešavanja u vezi sa ukidanjem dinara koja, kako je rekao, posebno pogađaju Srbe na KiM.

    Oštre reakcije zapadnih zvaničnika uznemirile su i albansku javnost.

    Drugi paket sankcija

    Albanski analitičar Arbnor Seljimi kazao je da nakon odluke o zabrani dinara SAD mogu da uvedu sankcije Prištini i zabrane im učešće u NATO vježbama. Kako je rekao, SAD mogu uvesti pojedinačne sankcije Kurtiju i drugim akterima koji su uticali na odluku o zabrani dinara.

    – Izvještaji koji su stizali iz SAD sa bezuslovnom podrškom Kosovu sada mogu imati neke sankcije, možda zabrana učešća u nekim NATO vježbama, kao što je “Difender Jurop 2023”. Mogu postojati i sankcije za pojedince, kao što je Kurti, ali i za sve one koji su uticali na donošenje odluke o zabrani dinara – naveo je Seljimi.

    Ljutfi Haziri, potpredsjednik opozicionog Demokratskog saveza Kosova plaši se da će “eventualni drugi paket sankcija protiv Kosova uticati i na građane”.

    – Sada su ove mjere za vladine službenike i institucije, a najveći strah je da bi drugi paket mogao da izazove kolektivne mjere. SAD su i dalje kredibilan partner i uvijek su držale svoju riječ. To rade i sada, imaju partnerstvo sa narodom Kosova, a ne sa zvaničnicima Kosova, i bojim se da ove mjere ne utiču i na građane. Obustava ili zamrzavanje EU fondova od 300 miliona evra na snazi je skoro godinu dana, 500 miliona evra fonda za Zapadni Balkan gdje je Kosovo isključeno i drugi efekti koji se eventualno mogu pojačati novim sankcijama, to je ono što Kosovo ovih dana politički trpi – kazao je Haziri.

    Stigao signal iz Brisela

    Branka Latinović, bivša ambasadorka i predstavnica Srbije pri OEBS-u ukazuje da je iz Brisela već stigao signal šta EU misli o poslednjim Kurtijevim potezima.

    – Činjenica da Evropska komisija nije stavila na dnevni red ukidanje sankcija, barem nekog od paketa sankcija koje je uvela prema zvaničnicima Kosova i prema predstavnicima vlasti, govori da su oni vrlo podozrivi, rezervisani na način kako se ta vlast ponaša, kako se njeni predstavnici ponašaju i da očito nema dovoljnu dozu povjerenja da će oni to prevazići i da se neće ponoviti – navodi Latinović.

    “Zapad vaga između Kosova i njegove vizije o Kosovu”
    Nažalost, ovo nije prva jednostrana akcija Prištine, a iskustvo govori da je do sada Kurtijeva tvrdoglavost prolazila bez obzira na manje ili više stroge reakcije Zapada pa i prvi paket EU sankcija.

    Ipak, Milica Andrić Rakić iz “Društvene inicijative” veruje da u zapadnom svijetu ima mnogo aktera koji mogu da spriječe jednostrane akcije Prištine”.

    – Oni jasno prave razliku između Kosova i njihove vizije o Kosovu kao nezavisne države koja će ući u NATO prvenstveno da bi Kfor mogao da se povuče sa te teritorije, i Aljbina Kurtija koji trenutno mnogo čini na podizanju tenzija. Dok god je Kurti premijer neće biti ozbiljnijih akcija protiv njega jer ga ta titula štiti. Onog trenutka kada, i ako on ne bude mogao da formira vladu, njegova politička karijera će biti ozbiljno dovedena u pitanje bar kada su zapadni lideri u pitanju – analizira Andrić Rakić.

    Ne zna se šta su stvarne namjere Zapada
    Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, pak, smatra da je poslije svega teško razlučiti šta su stvarne namjere Zapada, a šta je “dio igrokaza”.

    – Ove reakcije američkih i evropskih zvaničnika možda su djelimično samo ograđivanje od poteza Prištine. Kurti je slične odluke sprovodio i ranije pa je nakon sličnih reakcija Zapada samo došlo do odlaganja, ali ne i povlačenja tih poteza – ocjenjuje Popov.

    Kako kaže, Zapad je više reagovao zbog toga što Priština nije napravila “međukorak kako Srbi ne bi bili oštećeni nakon ukidanja dinara”.

    – Mislim da će se u narednom periodu naći rješenje kako Srbi na KiM da primaju plate, penzije, socijalna davanja i dječije dodatke u dinarima koji će se odmah potom konvertovati u evre. To bi tehnički moglo da se sprovede preko akreditovanih banaka na KiM – zaključuje Popov.

  • Zašto NATO gomila trupe na Kosovu

    Zašto NATO gomila trupe na Kosovu

    Od aprila ćemo na Kosovo poslati dodatne snage veličine čete i neophodne snage za podršku, najavio je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus.

    Time će se Berlin priključiti Londonu, Istanbulu i Bukureštu, koji su posljednjih meseci već pojačale svoje prisustvo. Pitanje je kakvu to poruku šalje ovaj potez Berlina, naročito ako se ima u vidu da je najmoćnija zemlja Evropske unije?

    Najava Berlina o dodatnim vojnicima Kfora došla je nakon još većeg udaljavanja Prištine i Beograda, i to zbog odluke o ukidanju dinara na Kosovu i upada kosovske policije u tri opštine.

    Igor Novaković, politikolog, za “Blic” kaže da je ova riješenost Njemačke usko povezana sa željom da se izbjegnu novi sukobi.

    – Postoji percepcija da najnoviji potezi Prištine, prije svega u srpskim enklavama – dodaju ulje na vatru, da citiram njemačkog ambasadora na Kosovu od prije par dana, i potencijalno mogu da uzrokuju novi sukob. Pojačavanje smo imali u kontinuitetu od majskih nemira na sjeveru, tako da je to u neku ruku i logično – kaže Novaković.


    Održavanje prestiža
    Komentarišući najavu njemačkog ministra odbrane, Stefan Radojković, istoričar, ocijenio je da je posebno bitno održati prestiž Kfora i NATO tokom ove godine u regionu.

    Kaže da je to važno s obzirom na situaciju u Ukrajini i na Bliskom istoku, gdje se pokazuje da sam NATO ili pak neke njegove članice ipak imaju ograničene resurse i sposobnost projektovanja svoje moći.

    – S obzirom na incident u Banjskoj, Kfor tj. pojedine članice NATO poput Turske, a sada i Nemačke šalju dodatne trupe, što bi trebalo da signalizira kako Srbiji tako i Prištini da je Kfor još uvek relevantan faktor u regionu. Isto tako, najava o slanju dodatnih trupa, koje se nisu pokazale naročito efikasnim u Prizrenskoj regiji nakon juna 1999. i tokom marta 2004. godine uzgred, trebala je da učini posetu ministra Pistorijusa važnom i sa određenom težinom – ocenjuje on.

    Njemačka će poslati 150 vojnika, a već ih je na Kosovu 71, i tu tome nisu usamljeni. Prije njih je Velika Britanija najavila slanje još 200 vojnika, što znači da će formacija imati ukupno 600 Britanaca.

    I Rumunija je poslala dodatne trupe poslije incidenata u Banjskoj, kada je 24. septembra došlo do sukoba naoružane i uniformisane grupe sa Kosovskom policijom, u kojem je ubijen jedan službenik, a potom i trojica Srba. Nakon ove dopune, u rumunski kontigent vojnika u okviru Kfora broji ukupno 210 vojnika.

    Pozicioniranje Berlina
    Prethodno, nakon majskih sukoba, nakon nasilnog upada specijalnih jedinica Kosovske policije u zgrade tri opštine na sjeveru, opštinske zgrade u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku, kako bi sproveli nove albanske gradonačelnike i sukoba Srba koji su protestovali sa pripadnicima Kfora, na Kosovo je tada stiglo 500 pripadnika 65. mehanizovane pješadijske brigade Turske. Ovi vojnici boravili su na Sjeveru, a napustili su Kosovo septembra mjeseca nakon, kako je saopšteno iz Kfora, uspješno sprovedene misije.

    Ognjen Gogić, politikolog specijalizovan za oblasti rješavanja sukoba i izgradnje mira, za “Blic” kaže da odluka ima veze i sa pozicioniranjem Berlina kako u NATO, tako i u regionu.

    – Odluka Njemačke može da ima veze sa njenim namjerama da osnaži svoj značaj u okviru NATO, jer je ona generalno povećala broj vojnika koje stavlja na raspolaganje misijama. S druge strane, to može da odražava njenu zainteresovanost da ima uticaj na Kosovu i ovom regionu. U svakom slučaju, odluku o povećanju vojnika na Kosovu donosi se na nivou NATO, a pojedinačne članice odlučuju da tome doprinesu u skladu sa svojim interesima i mogućnostima – ocjenjuje Gogić.

    NATO vodi mirovnu operaciju na Kosovu prema Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Kfor broji više 4.687 vojnika, što je skoro 1.000 više nego prošle godine.

    Najveći broj vojnika je iz Italije – 869, Sjedinjenih Američkih Država – 593, Mađarske – 433 i Turske – 369.

    Njemačka obavijestila NATO
    Boris Pristorijus, ministar odbrane Savezne Republike Njemačke je u eksluzivnom intervjuu za “Blic” rekao da je zabrinut što je situacija na Zapadnom Balkanu posljednjih mjeseci u više navrata bila obilježena tenzijama.

    – Obavijestili smo NATO da smo spremni da povećamo naš angažman kako bismo mogli fleksibilno da reagujemo na zaoštravanja situacije poput onog 24. septembra. Ostajem pri svojoj riječi. Od aprila ove godine ćemo poslati dodatne snage veličine čete i neophodne snage za podršku na Kosovo. Time značajno povećavamo naš kontingent sa trenutno oko 70 vojnika na oko 250. Istovremeno, važno je naglasiti da vojska može da doprinese rješenju, ali ga sama ne može postići. Mora da uspijemo u tome da stabilizujemo situaciju dugoročno kroz pristup integrisane bezbjednosti. To takođe jasno ističem u svojim razgovorima tokom ovog putovanja – kazao je njemački ministar odbrane.

    Mađari i Italijani
    U ranijim izjavama za “Blic”, Vlade Radulović, vojni analitičar, ocijnio je da se u prethodnom periodu pokazalo koji vojnici Kfora su naklonjeniji Srbima.

    – Zbog dobrih odnosa Srbije i Mađarske, mađarski kontigent Kfora bio nam je značajan posljednjih godina. Takođe, italijanski vojnici su se dobro pokazali prema nama jer su, pre svega, čuvali naše manastire i objekte kulturne baštine – ocjenjuje Radulović.

    S druge strane, postoje predrasude o pripadnicima Kfora iz pojedinih zemalja.

    – Prije svega, imamo negativno mišljenje o Nijemcima i Turcima koji su u prethodnom periodu naoružavali kosovske pripadnike bezbjednosti. Takođe, Turci su jednu kasarnu nazvali “Sultan Murat”, što mnogi Srbi tumače kao simboličnu poruku da su na strani Albanaca – dodaje Radulović.

    Ko je sve poslao dodatne trupe na Kosovo:
    Turska – 500 vojnika

    Velika Britanija – 200 vojnika

    Rumunija – 130 vojnika.

  • Politički cirkus albanskih lidera u regionu se nastavlja

    Politički cirkus albanskih lidera u regionu se nastavlja

    Mnogi sa izvesnim stepenom interesovanja i sumnjičavosti primaju izjave albanskih političara u regionu, kao pre neki dan sa izjavom potpredsednika makedonske Vlade Artana Grubija, koji je ustvrdio da je Rusija kriva za sve probleme u Makedoniji i regionu, a ne njihov kriminal i korupcija, tako i sa izjavom Aljbina Kurtija, da su mu krugovi iz Beograda pretili atentatom, iako se svojim ponašanjem i delovanjem politički “ubio” više puta. Sve u svemu, cirkus Medrano na koji sve više podseća delovanje albanskih lidera u regionu se nastavlja. Međunarna zajednica još uvek “nije odavle”.

    Ali da se vratimo prvo na Grubija, izjava kojom optužuje Rusiju mogla bi s obzirom na uključenost ukrajinskih struktura, posle ubedljive pobede Srpske napredne stranke, koje su zadesile Beograd da se posmatra i drugačije, s obzirom da je sve očiglednije da ta politička struktura ide u opoziciju. Nekako sve više liči na pripremu za postizborni “albanski majdan u Makedoniji” kao bi sačuvali sebe od krivičnog progona zbog ogromnog kriminala i korupcije, koja osim što je pokrivena dosasašnjom nekažnjivošću i velikoalbanskim šovinizmom nema više nikakvu drugu podlogu. Da li će pravda biti ustanovljena ostaje da se vidi posle izbora, a tada će se i delovi međunarodne zajednice pokazati u pravom svetlu.

    Što se regionalne priče tiče, očigledno je da se politički cirkus čiji je glavni klovn Aljbin Kurti nastavlja, pored progona Srba sa Kosova i Metohije, na meti je i Makedonija. Borba za političko liderstvo među Albancima, između Kurtija i Rame, se prenela na Makedoniju i to je sve vidljivije, pogotovo sada, posle njegove izjave da su mu srpske strukture spremale atentat u Makedoniji, što je makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova odmah demantovalo, inače Kurti je u prednosti ispred Rame svakako.

    A Kurti se nameračio da bude vlast i dirigent u političkom životu i Makedonije, jer se odmah postavlja pitanje stabilnosti i saradnje u regionu, koji Kurti svojim političkim delovanjem konstantno narušava. Dobro je što će uskoro i Makedonija dobiti neprikosnovenog lidera u liku lidera opozicije Hristijana Mickoskog, koji će posle izbora imati sve šanse da vrati stvari na početne političke pozicije, jer vratiti mir u svakodnevni život, ukloniti strahove i podsticati saradnju i razvoj u regionu, nasuprot tenzija i destabilizacije koju podstiču albanski lideri jesu budućnost regiona.

  • Tragičan kraj potrage: Mladić pronađen mrtav u bunaru

    Tragičan kraj potrage: Mladić pronađen mrtav u bunaru

    Tijelo Nusreta Destanovića koji je nestao u četvrtak na teritoriji Raške oblasti u Srbiji pronađeno je, potvrđeno je za Telegraf iz MUP-a.

    Prema nezvaničnim informacijama, tijelo je pronađeno u bunaru u selu Karajukića bunari na Pešteru.

    Podsjetimo, na društvenim mrežama proširio se apel o nestanku mladića Nusreta Destanovića na teritoriji Peštera. Posljednji put viđen je u četvrtak, od kada mu se gubi svaki trag.

    “Viđen je u svom vozilu ‘golf IV’, registarskih oznaka TT029-MO, oko dva sata nakon ponoći na pumpi u selu Karajukića bunari. Od tada mu se gubi svaki trag. Molim svu braću u sestre ako bilo šta saznaju ili vide da prijave policiji”, rekao je za RINU jedan od prijatelja koji je podijelio apel o mladićevom nestanku.

    Kako je objavljeno na društvenim mrežama, u međuvremenu je pronađena njegova vozačka dozvola.

    Preko 200 ljudi od jutros tražilo je nestalog mladića Nusreta Destanovića iz sela Đerikara sa Pešteri.

    Pojavile su se sumnje da je njegovo tijelo pronađeno u bunaru, a čekali su se vatrogasci kako bi to mogli da potvrde.

    “Sumnja se da je momak ubijen i da je njegovo telo bačeno u bunar. Međutim, sada se čekaju vatrogasci kako bi ušli u bunar i videli da li je to zapravo tačno. Velika je dubina, oko deset metara, ne može sa sigurnošću da se kaže da je to njegovo telo. Sve ćemo znati kad dođu vatrogasci. Inače, taj bunar se nalazi u blizini kuće osobe za koju se sumnja da je počinila zločin. Oni su pobegli”, kaže za RINU jedan od učesnika u potrazi koji se nalazi na licu mjesta.

    Iz MUP-a nisu mogli da potvrde za Telegraf da je mladić za kojim se tragalo ubijen.

  • Vučić: Đurić se vraća u Srbiju

    Vučić: Đurić se vraća u Srbiju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je danas da se ambasador u Vašingtonu Marko Đurić vraća u zemlju i izrazio uvjerenje da će on obavljati jednu od veoma važnih funkcija.

    Vučić je na Instagram profilu “budućnostsrbijeav” objavio fotografiju sa Đurićem iz Njujorka gdje su u četvrtak prisustvovali sednici Savjeta bezbjednosti UN o situaciji na Kosovu i Metohiji.

    “Svojevremeno, kada bi se u Pomoravlju Bidža pojavio sa Miloševićem, ljudi su pitali ko je taj koji stoji pored Dobrivoja Budimirovića. Tako će, nadam se, jednog dana, ljudi da pitaju ko je bio taj što je stajao pored Marka Đurića. Elem, Marko se vraća u Srbiju i verujem da će obavljati jednu od veoma važnih funkcija u našoj zemlji”, napisao je Vučić u objavi.

  • Vučić: Sednica SB UN bila važna, dobro je što su se mogle čuti laži Prištine

    Vučić: Sednica SB UN bila važna, dobro je što su se mogle čuti laži Prištine

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti UN bila važan lakmus papir za Srbiju, a da je dobro i to što su na njoj mogle da se čuju laži Prištine.

    On je za RTS rekao da je napravljena prva analiza, a da će za nedjelju dana biti napravljena mnogo ozbiljnija analiza svake riječi.

    “Trinaest zemalja je izrazilo zabrinutost, Britanci i Švajcarci minimalno i oni su bili protiv nas, jer podržavaju Kurtija, ali ovi drugi su govorili o pogrešnosti ukidanja dinara i mislim da je to bilo važno. Isto tako imate nijanse ko se nama više dopao da li Koreja ili Japan i sl. Velika pomoć je došla od Rusa, Alžira, Ekvadora”, rekao je Vučić.

    Vučić je naveo da je predstavnik Ekvadora bio veoma korektan, jer je on rekao pozdravlja predsjednika Vučića i ništa više, a oni su u prevodu sa španskog na engleski rekli i premijera Kosova Aljbina Kurtija, iako on to uopšte nije rekao.

    “I onda je on tražio ispravku i izvinjenje sekretarijata UN zbog takve greške. Tu ste mogli da vidite i po tome kako su se kome obraćali, ko šta misli o državnosti Kosova, tako da je i to bio važan lakmus papir za nas”, ocenio je Vučić.

    Govoreći o izlaganju ambasadorke SAD pri UN on je rekao da je u pravu kada kaže da SBUN nema šta da raspravlja o situaciji, i da to treba da se radi u EU.

    “Ona je tu formalno u pravu jer je ta odluka doneta 2010, da se sve prebaci na EU. Sve to razumem nije bilo lako. Nemam šta da joj zamerim na govoru imajući u vidu američku podršku koja je drugačija od naše. Bio sam iznenađen koliko je to pozitivno za Srbiju, ali je ona morala da napravi balans i priča o Banjskoj, ali to je američka politika”, rekao je on.

    Vučić je naveo da se delegacija Srbije pripremila za kratko vrijeme koliko je to bilo moguće, ali da nije zadovoljan kako su urađene pripreme u zemljama odakle su dolazile članice Savjeta bezbjednosti.

    “Tu ćemo morati da radimo još više, ubedljivije, da se borimo za svako slovo, za svaku reč”, rekao je on.

    Govoreći o izlaganju Aljbina Kurtija on je u šaljivom tonu rekao da je dobro što se on kao državljanin Srbije uključio u politički život, i stao na stranu određenih političkih faktora, ali da je dobro da brine o političkom životu svoje Srbije.

    “Znam da imamo guvernere, sektor za tu provinciju, privremene institucije, ali da se baš mešam to ne radim. Ali ovo što oni rade pokazuje da su veoma zainteresovani za napredak svoje zemlje Srbije i to je dobro”, rekao je on pojašnjavajući da je to šaljivo rekao.

    Kada se radi o Kurtijevim neistinitim tvrdnjama, on je ponovio da je odmah demantovao tvrdnje da se novac na KiM unosi u vrećama i da služi za finasiranje kriminalaca, ponovivši da to radi britanska kompanija Henderson.

    “Kada kažu u vrećama nosite pare za kriminalne aktivnosti a onda im kažemo da to radi specijalizovana kompanija, onda ljudi shvataju o kakvim lažima je reč, kao i za opozicionara Sandulovića. Laž je legitimno sredstvo. A onda on ne zna šta da vam odgovori pa počinje da se pravda oko dinara i ljudima postane jasno da možda ipak govorimo istinu”, rekao je Vučić.

  • Dačić: Vučić u SB UN pokazao šta se dešava na KiM i ko je krivac

    Dačić: Vučić u SB UN pokazao šta se dešava na KiM i ko je krivac

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u obraćanju SB Ujedinjenih nacija sve dobro odmjerio i na jasan način, istorijski važan, pokazao šta se dešava na KiM i ko je krivac i kreator svega, izjavio je danas ministar spoljnih poslova u tehničkom mandatu i prvi potpredsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić.

    On je za Tanjug rekao da je bilo dovoljno argumenata da svako vidi šta je sada osnovni problem i zašto je Srbija tražila tu hitnu sjednicu, a to su nepoštovanje raznih rezolucija i SB i Briselskog sporazuma, kao i situacija na terenu.

    Dačić je dodao da ga je prijatno iznenadio govor šefice UNMIK-a Zijade, jer je ona, kako je naveo, pobrojala nekoliko stvari koje su dovele do ove situacije.

    Dačić je istakao da, kada se govori o sjednici SB, mora da se kaže da tu ima nekoliko nivoa i da ljudi treba da budu svjesni da, i pored našeg nastojanja da se tema KIM drži stalno u fokusu SB, odnosno cijelih UN, mnoge zemlje na zapadu žele da se što manje o tome govori.

    Prema njegovim riječima, nekada su se te sjednice održavale redovno na tri mjeseca i bile su četiri puta godišnje, a sada ih ima samo dvije i sa tog aspekta je veliki uspjeh što je uopšte održana ova posljednja sjednica SB.

    Dačić je naglasio da ovog puta nije ni održavno glasanje u SB o tome da li će sjednica biti sazvana na zahtjev Srbije, već je to Gvajana učinila sama, na šta kao predsjedavajuća ima pravo.

    On se zahvalio Gvajani, naglasivši da smo dobili novog prijatelja i navodeći da je, da nije bilo te zemlje, pitanje da li bi bilo sjednice i da li bi ona bila otvorena.

    “Mnogi kažu da Srbija ima pravo da traži održavanje sjednice i to je tako ranije bilo i niko se nije bunio, međutim, u posljednjih 10-20 godina se promijenila situacija i sada kada stigne zahtjev članice SB procjenjuju da li im odgovara da to bude na dnevnom redu, da li ne i traže glasanje. Tu nema prava veta i vi treba da dobijete devet glasova od 15 da biste nešto izgurali”, naveo je Dačić.

    Podsjetio je da je sada situacija bila takva da su, čim je Srbija uputili taj zahtjev, odmah krenule kalkulacije i najave da će neke zemlje da traže zatvorenu sjednicu i da dođe do proceduralnog glasanja da uopšte ne bude nikakva sjednica, ni otvorena, ni zatvorena.

    Dačić je dodao da je on tada odmah zvao (ministra spoljnih poislova Rusije Sergeja) Lavrova, koji mu se odmah javio na prvi poziv, što je, kako je naglasio, velika stvar.